Piše: Goranka Jureško
Svakih pet minuta u svijetu jedna osoba umre od moždanog udara, i to ili zbog začepljene krvne žile ili zbog njezina puknuća. Nerijetko je to cijena koja se plaća zbog nezdravih životnih navika, prije svega pušenja i prekomjerne tjelesne težine, te pretjeranog soljenja hrane, a te navike povisuju krvni tlak.
- Ni u Hrvatskoj situacija nije bolja. Od moždanog udara godišnje umre oko 8500 osoba i to je razlog da se više učini kako na prevenciji tako i na bržem i kvalitetnijem zbrinjavanju bolesnika u posebnim jedinicama intenzivne skrbi za oboljele - kaže predstojnica Klinike za neurologiju KB?Sestara Milosrdnica, prof.dr. Vida Demarin. Moždani udar bio je i u središtu rasprave Hrvatskog kongresa za neurovaskularne poremećaje održanog potkraj prošlog tjedna, a domaći i strani stručnjaci naglasili su kako je znanje i liječnika i pacijenata najbolji put ka smanjenju smrtnosti od te teške bolesti.
- Prioritet u ovom trenutku u hrvatskom zdravstvu, kad se govori o moždanom udaru, podizanje je standarda i dostupnosti hitne intervencije, te prevencija. Naime, u svim dijelovima zemlje još nemamo posebne jedinice intenzivnog liječenja bolesnika s moždanim udarom pa je zato i smrtnost od područja do područja različita - kaže prof. dr. Demarin. Cilj je da se ta mreža ujednači i da svi hrvatski građani budu zbrinuti prema preporukama stručnoga neurološkog društva koje prati sve ono što se zbiva u Europi. Naime, vrlo je važno da liječenje započne što prije, a to znači unutar tri do šest sati nakon početka udara.
No, da ne bi došlo do ove hitne intervencije nužna je primarna prevencija. Na svjetskom kongresu o moždanom udaru održanom prije mjesec dana jedna je studija nedvojbeno
dokazala da nekoliko stvari djeluje na primarnu prevenciju. To je prije svega prestanak pušenja i smanjenje unosa soli.
Naime, moždani udar češće se javlja kod ljudi koji jedu preslanu hranu jer sol povisuje krvni tlak, koji je pak najveći rizik za moždani udar. Pušači također češće dobiju moždani udar negoli nepušači. Nužna je i organizirana tjelesna aktivnost jer se pokazalo da ona ubrzava rad srca pa tako povećava dotok kisika u organizam, što znači da su i moždane stanice bolje opskrbljene. - Ne treba zaboraviti ni mediteransku prehranu - kaže prof. dr. Demarin.
- Liječnici znaju da osobe koje su doživjele moždani udar moraju u što kraćem vremenu doći do bolnice odnosno liječnika neurologa, ali također je ne manje važno da to znaju potencijalni pacijenti. Dakako, da bi to građani znali, liječnici obiteljske medicine, ali i mi neurolozi preko tribina kao i medija trebali bismo više učiniti na edukaciji - drži prof. dr. Demarin.
Simptomi moždanog udara ne moraju uvijek biti isti jer ovise o tome koja je krvna žila začepljena, odnosno koji je dio mozga loše opskrbljen kisikom. O tome ovise i posljedice udara. Među ostalima simptomi mogu biti trnci ili slabost u jednoj strani tijela (odnosno u ruci i nozi), a ako se radi o desnoj strani javljaju se i teškoće u govoru. Zatim, može doći do poteškoća u vidnom polju - sivila, točkica ili mutnog pogleda. Kod nekih se bolesnika javljaju jake glavobolje, vrtoglavice i opća slabost, a kod nekih naglih moždanih udara i gubitak svijesti.
Osobito su opasni tzv. tranzitorni ishemijski napadi (prolazni moždani udari) o kojima je također bilo riječi na zagrebačkom kongresu. Naime, kod TIA dolazi do akutnog udara, ali simptomi nakon jednog sata prestanu.
Pacijent misli da se ništa nije dogodilo pa ne posjeti liječnika. No, zapravo se pokazalo, i to u dva ispitivanja, da je ako se ljudi koji imaju takve prolazne napade odmah jave liječniku rizik za nastanak moždanog udara unutar 90 dana dva posto, a ako se ne liječe rizik je 11 posto. Zato ih liječnici obiteljske medicine, ako im se pacijent požali na takve prolazne smetnje, trebaju uputiti u bolnicu jer će se ondje pregledom utvrditi postoji li opasnost od moždanog udara te primijeniti primjerena terapiju.
Ništa manje važna nije prevencija sekundarnoga moždanog udara, odnosno njegova ponavljanja čime se produljuje život bolesnika. Osim promjene stila života važna je dobra antitrombonska terapija, kaže prof. dr. Demarin.?Dodaje da je studija pod nazivom ESPS2 pokazala da je dobar izbor u liječenju kombinacija dipiridamola i acetilsalicilne kiseline (aspirin) što je sadržano u lijeku Aggrenoxu koji se pacijentima daje dva puta dnevno.
U svakom slučaju i ovaj je kongres pokazao koliko je zdravlje krvnih žila važno za mozak, ali i koliko sami možemo učiniti da preveniramo nerijetku invalidnost kao posljedicu teških moždanih udara.
- Ni u Hrvatskoj situacija nije bolja. Od moždanog udara godišnje umre oko 8500 osoba i to je razlog da se više učini kako na prevenciji tako i na bržem i kvalitetnijem zbrinjavanju bolesnika u posebnim jedinicama intenzivne skrbi za oboljele - kaže predstojnica Klinike za neurologiju KB?Sestara Milosrdnica, prof.dr. Vida Demarin. Moždani udar bio je i u središtu rasprave Hrvatskog kongresa za neurovaskularne poremećaje održanog potkraj prošlog tjedna, a domaći i strani stručnjaci naglasili su kako je znanje i liječnika i pacijenata najbolji put ka smanjenju smrtnosti od te teške bolesti.
- Prioritet u ovom trenutku u hrvatskom zdravstvu, kad se govori o moždanom udaru, podizanje je standarda i dostupnosti hitne intervencije, te prevencija. Naime, u svim dijelovima zemlje još nemamo posebne jedinice intenzivnog liječenja bolesnika s moždanim udarom pa je zato i smrtnost od područja do područja različita - kaže prof. dr. Demarin. Cilj je da se ta mreža ujednači i da svi hrvatski građani budu zbrinuti prema preporukama stručnoga neurološkog društva koje prati sve ono što se zbiva u Europi. Naime, vrlo je važno da liječenje započne što prije, a to znači unutar tri do šest sati nakon početka udara.
No, da ne bi došlo do ove hitne intervencije nužna je primarna prevencija. Na svjetskom kongresu o moždanom udaru održanom prije mjesec dana jedna je studija nedvojbeno
dokazala da nekoliko stvari djeluje na primarnu prevenciju. To je prije svega prestanak pušenja i smanjenje unosa soli. Naime, moždani udar češće se javlja kod ljudi koji jedu preslanu hranu jer sol povisuje krvni tlak, koji je pak najveći rizik za moždani udar. Pušači također češće dobiju moždani udar negoli nepušači. Nužna je i organizirana tjelesna aktivnost jer se pokazalo da ona ubrzava rad srca pa tako povećava dotok kisika u organizam, što znači da su i moždane stanice bolje opskrbljene. - Ne treba zaboraviti ni mediteransku prehranu - kaže prof. dr. Demarin.
- Liječnici znaju da osobe koje su doživjele moždani udar moraju u što kraćem vremenu doći do bolnice odnosno liječnika neurologa, ali također je ne manje važno da to znaju potencijalni pacijenti. Dakako, da bi to građani znali, liječnici obiteljske medicine, ali i mi neurolozi preko tribina kao i medija trebali bismo više učiniti na edukaciji - drži prof. dr. Demarin.
Simptomi moždanog udara ne moraju uvijek biti isti jer ovise o tome koja je krvna žila začepljena, odnosno koji je dio mozga loše opskrbljen kisikom. O tome ovise i posljedice udara. Među ostalima simptomi mogu biti trnci ili slabost u jednoj strani tijela (odnosno u ruci i nozi), a ako se radi o desnoj strani javljaju se i teškoće u govoru. Zatim, može doći do poteškoća u vidnom polju - sivila, točkica ili mutnog pogleda. Kod nekih se bolesnika javljaju jake glavobolje, vrtoglavice i opća slabost, a kod nekih naglih moždanih udara i gubitak svijesti.
Osobito su opasni tzv. tranzitorni ishemijski napadi (prolazni moždani udari) o kojima je također bilo riječi na zagrebačkom kongresu. Naime, kod TIA dolazi do akutnog udara, ali simptomi nakon jednog sata prestanu.
Pacijent misli da se ništa nije dogodilo pa ne posjeti liječnika. No, zapravo se pokazalo, i to u dva ispitivanja, da je ako se ljudi koji imaju takve prolazne napade odmah jave liječniku rizik za nastanak moždanog udara unutar 90 dana dva posto, a ako se ne liječe rizik je 11 posto. Zato ih liječnici obiteljske medicine, ako im se pacijent požali na takve prolazne smetnje, trebaju uputiti u bolnicu jer će se ondje pregledom utvrditi postoji li opasnost od moždanog udara te primijeniti primjerena terapiju.
Ništa manje važna nije prevencija sekundarnoga moždanog udara, odnosno njegova ponavljanja čime se produljuje život bolesnika. Osim promjene stila života važna je dobra antitrombonska terapija, kaže prof. dr. Demarin.?Dodaje da je studija pod nazivom ESPS2 pokazala da je dobar izbor u liječenju kombinacija dipiridamola i acetilsalicilne kiseline (aspirin) što je sadržano u lijeku Aggrenoxu koji se pacijentima daje dva puta dnevno.
U svakom slučaju i ovaj je kongres pokazao koliko je zdravlje krvnih žila važno za mozak, ali i koliko sami možemo učiniti da preveniramo nerijetku invalidnost kao posljedicu teških moždanih udara.
bglavac
irida
edin.kecanovic
