ZAGREB - Lijek propranolol, koji se desetljećima koristio za snižavanje visokog krvnog tlaka, pokazuje ohrabrujuće rezultate u “brisanju” neugodnih sjećanja, potvrdila je studija nizozemskih znanstvenika koja je objavljena u časopisu Nature Neuroscience.
U istraživanje nizozemskih znanstvenika bilo je uključeno 60 muškaraca i žena, a ispitanici su tijekom eksperimenta promatrali slike pauka dok su bili izloženi blagim elektrošokovima. Tako je kod njih inducirano neugodno iskustvo koje se pojavljivalo svaki put kada bi vidjeli fotografiju pauka.
Sljedećih su dana dragovoljci bili podijeljeni u dvije skupine: jednu koja je uzimala propranolol i drugu koja je uzimala placebo (inaktivnu tvar koja imitira lijek). Nakon nekoliko dana eksperimenta kod osoba koje su uzimale propranolol strah od pauka bio je iskorijenjen.
Dugotrajnost učinka
- Mogli smo pokazati da je strah koji se javljao kao reakcija na sliku pauka iščezao, što znači da je sjećanje na neugodni događaj oslabjelo - izjavila je voditeljica istraživanja dr. Merel Kindt sa sveučilišta Amsterdam te najavila da će se u idućim eksperimentima pokušati otkriti koliko je dugotrajan učinak propranolola.
Studija nizozemskih znanstvenika samo je jedno u nizu istraživanja koja su posljednjih godina pokazala da propranolol može “brisati” neugodna i traumatična sjećanja. Riječ je o lijeku koji spada u betablokatore, a 50-ih godina sintetizirao ga je Škot James Black, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1988. godine. Desetljećima je korišten za snižavanje tlaka, a prije nekoliko godina pokazalo se da može pomoći u liječenju PTSP-a i različitih traumatičnih uspomena. Dosad je vođeno nekoliko studija, ali s manjim brojem sudionika.
Zloporabe u vojne svrhe
Tako je u ljeto 2005. vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio istraživanje o blagotvornim učincima propranolola na pacijente koji pate od PTSP-a. Etičari upozoravaju na moguće zloporabe, pogotovo u vojne svrhe.
Primjerice, vojnicima, koji u ratu ubijaju civile, lijek bi se mogao davati kako bi izgubili osjećaj krivnje i opetovano činili zločine.
U istraživanje nizozemskih znanstvenika bilo je uključeno 60 muškaraca i žena, a ispitanici su tijekom eksperimenta promatrali slike pauka dok su bili izloženi blagim elektrošokovima. Tako je kod njih inducirano neugodno iskustvo koje se pojavljivalo svaki put kada bi vidjeli fotografiju pauka.
Sljedećih su dana dragovoljci bili podijeljeni u dvije skupine: jednu koja je uzimala propranolol i drugu koja je uzimala placebo (inaktivnu tvar koja imitira lijek). Nakon nekoliko dana eksperimenta kod osoba koje su uzimale propranolol strah od pauka bio je iskorijenjen.
Dugotrajnost učinka
- Mogli smo pokazati da je strah koji se javljao kao reakcija na sliku pauka iščezao, što znači da je sjećanje na neugodni događaj oslabjelo - izjavila je voditeljica istraživanja dr. Merel Kindt sa sveučilišta Amsterdam te najavila da će se u idućim eksperimentima pokušati otkriti koliko je dugotrajan učinak propranolola.
Studija nizozemskih znanstvenika samo je jedno u nizu istraživanja koja su posljednjih godina pokazala da propranolol može “brisati” neugodna i traumatična sjećanja. Riječ je o lijeku koji spada u betablokatore, a 50-ih godina sintetizirao ga je Škot James Black, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1988. godine. Desetljećima je korišten za snižavanje tlaka, a prije nekoliko godina pokazalo se da može pomoći u liječenju PTSP-a i različitih traumatičnih uspomena. Dosad je vođeno nekoliko studija, ali s manjim brojem sudionika.
Zloporabe u vojne svrhe
Tako je u ljeto 2005. vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio istraživanje o blagotvornim učincima propranolola na pacijente koji pate od PTSP-a. Etičari upozoravaju na moguće zloporabe, pogotovo u vojne svrhe.
Primjerice, vojnicima, koji u ratu ubijaju civile, lijek bi se mogao davati kako bi izgubili osjećaj krivnje i opetovano činili zločine.
‘Treba se nositi i s lošim sjećanjima’Ljubo Ćesić Rojs: Ne vjerujem ni u jedne tablete, već samo u Svemogućeg Boga. Sve moje životne traume, a imao sam ih mnogo, rješavam kroz šalu, zezanciju, odlaskom u život.Radimir Čačić: Nemam nikakvih posebnih koje bih želio izbrisati. Ono što mi je bilo traumatično jest smrt oca, ali to je činjenica i ne može se izbrisati. Nisam imao nekih traumatičnih iskustava. Ante Đapić: Strica sam našao ubijenog u stanu, zatim, sjećanje na poginulu majku i strica u prometnoj nesreći. I kad sam čuo 1992. da mi je nestao najbolji prijatelj Krešimir Pavičić. Te tri situacije bih izbrisao. Jadranka Kosor: Ništa ne bih izbrisala iz sjećanja jer je sve to dio mog života. Mogu se nositi s dobrim i lošim sjećanjima jer ona su mi pomogla da očvrsnem, motiviram se i postanem bolja osoba. (T. M.) |
bglavac
edin.kecanovic
