Dr. LEV DVORETSKIY RUSIJU JE ZAMIJENIO HRVATSKOM

 piše Ivančica Celevska/EPEHA _SNIMIO ŽELJKO ŠOP / CROPIX

Nikada neću zaboraviti trenutak kada sam prvi put ugledao Kvarner. Bilo je to u kolovozu 2007. godine i dolazio sam autocestom iz Zagreba. More, zaljev okupan suncem, a u Opatiji punoj turista sve je vrvjelo. Odmah sam znao da je baš to mjesto gdje želim živjeti - tako svoju priču počinje dr. Lev Dvoretskiy, anesteziolog koji je u potrazi za suncem i toplinom došao iz dalekog Perma, milijunskoga grada smještenog na Srednjem Uralu, da bi karijeru nastavio u polikliničkom Centru estetske medicine dr. Zorana Žgaljardića.

- Kada opisujemo našu klimu, kažemo da kod nas ljeta može, ali i ne mora biti. Malo je sunčanih dana, a zime su vrlo hladne, s mnogo snijega i temperaturama i do -20 Celzijevih stupnjeva. Osim toga, Perm ima vrlo razvijenu tešku industriju pa je zrak zagađen. Ipak, nije to jedini razlog zbog kojeg sam odlučio promijeniti svoj i život svoje obitelji. Trebao mi je i profesionalni izazov. Medicinske ustanove su ovdje opremljenije, utjecaj Zapada je vrlo jak, a zanima me estetska medicina u širem smislu.

Fantastični rezultati

S druge strane, i ovaj četrdesetogodišnji liječnik ima što ponuditi hrvatskom zdravstvu jer je educiran na ruskom fakultetu, a ta se diploma cijeni u cijelom svijetu.

- Na Zapadu suvremena oprema i novi, skupi lijekovi, uz dobro obučene liječnike, daju fantastične rezultate. Shvatio sam to tijekom specijalizacije, kada sam dva mjeseca proveo u švicarskom gradu Aarau, u tamošnjoj državnoj bolnici. Bio sam fasciniran aparaturom i lakoćom kojom su liječnici prepisivali skupocjene lijekove. Poželio sam i ja tako raditi. Iskustvo je nekoliko godina stjecao radeći u zračnom sanitetu, što znači da je u udaljena planinska mjesta na Uralu odlazio helikopterom i tamo pružao pomoć pacijentima u najtežim stanjima jer je njegovo obrazovanje za anesteziologa povezano i s intenzivnom medicinom.

Prije nekoliko godina estetski su zahvati postali sve učestaliji i u Rusiji, ali, kako kaže dr. Dvoretskiy, odlazak “pod nož” zbog ljepote još je uvijek teška odluka. Muškarcima još uvijek ne padaju na pamet ideje o uljepšavanju, ali su mlade žene mnogo otvorenije prema novim mogućnostima.

Rusi cijene ljepotu, ali još uvijek prevladava stav da je važniji unutarnji nego vanjski sklad. Velika je razlika između onoga što se događa u moskovskim klinikama i ostatka Rusije. Država je centralizirana, Moskva je razvijena, mnogo se novca ulaže u opremanje zdravstvenih ustanova, pa i klinike za plastičnu kirurgiju, ali te tendencije ne dopiru do udaljenijih krajeva. Estetski kirurzi se školuju u inozemstvu, polako i osiguravajuća društva počinju ulagati u otvaranje klinika, ali medicina još uvijek nije široko prihvaćena kao biznis.- Sjećam se jedne od prvih pacijentica koja je zatražila povećanje grudi. Kirurg je sjajno obavio posao i svi smo bili zadivljeni rezultatom. Nakon nekoliko mjeseci ona se opet pojavila sa zahtjevom da joj se implantati izvade s obrazloženjem da ne može podnijeti pomisao da njezin suprug zapravo voli silikone, a ne nju.

Povećanje grudi

Ruskinje najviše traže povećanje grudi, korekciju nosa, povećanje usnica i liposukciju. Po tim se željama ne razlikuju mnogo od ostalih Europljanki, ali se s pažnjom prate i promjene u pristupu uljepšavanju i pomlađivanju. Invazivna kirurgija počinje se svoditi na najmanju moguću mjeru i nezaobilazna je kod korekcije nosa, kapaka i grudi, gdje daje i najbolje rezultate. Kombinira se s laserskim tretmanima i antiageing terapijom lijekovima. Liposukcije se rade u kombinaciji laserske lipolize, operacijskih tretmana i postoperativnom korištenju radiofrekvencije. Fileri hijaluronskom kiselinom i botox još su “in” i vrlo su učinkoviti.

- Posebno me zanima izučavanje prehrane kao važnog čimbenika zdravlja i lijepog izgleda. Ljudski je organizam programiran za životni vijek od 150 godina, ali to još nitko nije doživio. Razlozi su u zagađenju okoliša, lošim prehrambenim i životnim navikama. Dobri se rezultati očekuju od hormonskih terapija u borbi protiv starosti koje su zadnja riječ medicine, ali su još uvijek u začetku - kaže dr. Dvoretskiy.

Oduševljen svojim poslom, dodaje da nikad u životu nije ni pomišljao baviti se nečim drugim jer su i njegovi roditelji liječnici. 

- Rođen sam u Tadžekistanu i tamo sam proveo prvih desetak godina života. Nakon demokratskih promjena preselili smo se u Perm, a ja sam cijelo vrijeme bio okružen medicinskim knjigama i pričama. I moja supruga, također liječnica, želi živjeti u Opatiji i čim se steknu zakonski uvjeti, doselit će se ovamo zajedno s našom kćeri - govori dr. Dvoretskiy.

www.slobodnadalmacija.hr