ZAGREB- Sol, začin bez kojeg ne možemo, u neumjerenim količinama može postati ubojica. Stručnjaci upozoravaju da prekomjerno soljenje hrane vodi u bolest, u teškim slučajevima čak i smrt, te da se hitno moraju poduzeti akcije koje bi pomogle da građani shvate da hrana može biti ukusna i bez puno soli. Srce, mozak, krvne žile, bubrezi i kosti samo su neki od organa koje sol uništava i to je razlog što je prošlog tjedna i u Hrvatskoj započeta akcija CRASH (Croatian Action on Salt and Health) kao dio globalne inicijative kojoj je cilj smanjenje unosa soli u organizam u idućih nekoliko godina.
Dovoljno soli već u doručku
Da je krajnji trenutak da se Hrvatska uljuči u globalne trendove govori i podatak da hrvatski građani na dan konzumiraju od dva do tri puta više soli od stvarnih potreba organizama. Umjesto od četiri do šest grama, dnevni hrvatski prosjek je od 12 do 16 grama po stanovniku, što potvrđuju i istraživanja provedena u našoj zemlji prije dvije godine, kaže prof. dr. Antoinette Kaić Rak. Kad bi se unos soli smanjio na “zdravu” razinu, to bi znatno pridonijelo prevenciji kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, smanjenju smrtnosti od moždanog i srčanog udara te od karcinoma. Mnogi ne znaju da doručak koji se sastoji od jednog peciva, 100 grama hrenovki i čaše soka od povrća sadržava čak 5 grama soli ili količinu dovoljnu za cijeli dan. Drugim riječima sve što se nakon takvog doručka jede ne bi smjelo sadržavati ni grama soli želi li se sačuvati zdravlje.
Čips, različite vrste salama, cornflakes, kruh, juhe iz vrećica samo su dio hrane koja sadržava višak soli i tako šteti našem zdravlju, kaže doc. dr. Bojan Jelaković iz Hrvatskog društva za hipertenziju i jedan od voditelja hrvatske akcije. No da bi ona uspjela, nužno je educirati liječnike i medicinske sestre, ali i građane, i to tijekom duljeg razdoblja. U ambulantama primarne zdravstvne zaštite uskoro će se naći brošura “Kako kuhinjska sol utječe na vaše zdravlje”. Također bi u nekoliko idućih godina trebalo naći zajednički jezik s prehrambenom industrijom te pekarima kako bi i oni u svojim proizvodima smanjili količinu soli. Mnogi ne znaju da čak 70 posto soli koju na dan konzumiramo čini tzv. skrivena sol u gotovoj ili polugotovoj hrani na koju pojedinac nema nikakvog utjecaja pa je dogovor s industrijom veoma važan.
- To se ne smije učiniti naglo, nego tijekom pet ili čak desetak godina kako ne bi došlo do pada prodaje zbog ‘bjutave’ hrane, što potvrđuju iskustva drugih europskih zemalja, kaže doc. dr. Jelaković. U tome treba pomoći i država s propisima u kojima će se tražiti jasne i istinite deklaracije na svakom prehrambenom proizvodu. To bi, kaže doc. dr. Jelaković, smanjilo prijevremenu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 10 do 15 posto jer višak soli nedvojbeno podiže krvni tlak i uništava krvne žile.
Uspješne akcije u Europi
Da suradnja s industrijom ima uspjeha potvrđuje primjer Velike Britanije koja je dosad postigla najveći uspjeh u akciji smanjenja soli u hrani. Naime, u posljednje četiri godine Britanci su smanjili udjel soli u gotovoj hrani za 45 posto, a time i potrošnju lijekova za 15 posto. I Finci su proveli sličnu akciju prije 20-ak godina, čime su za 80 posto smanjili smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi srednje životne dobi. Akciji su se prije šest godina pridružili Francuzi i uspjeli smanjiti dnevni unos soli sa 10 na osam grama. Suprotno vjerovanjima da organizmu treba puno soli, doc. dr. Jelaković kaže da odrasli na dan trebaju od četiri od šest grama, a djeca čak i manje od jednoga grama soli. Osobito je loša navika dosoljavanje hrane, a da se ne kuša.
Jedno je hrvatsko istraživanje pokazalo da muškarci češće nego žene sole hranu, a da je nisu prije kušali. Osobito to često čine u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Sol se u Hrvatskoj u svakodnevnoj prehrani najčešće konzumira u kruhu, kobasicama, salami, sirevima, čipsu, hamburgerima, majonezi, senfu... Isto je istraživanje pokazalo da slane suhomesnate proizvode svaki dan jede gotovo 50 posto muškaraca u Istri, Lici i Slavoniji.
Manje soli u hrani povećalo bi učinak svih lijekova protiv visokog tlaka te smanjilo njihove nuspojave, učinkovito bi djelovalo na rad bubrega te smanjilo učestalost raka želuca, rekao je doc. dr. Jelaković. Dodaje da smanjenje soli u hrani smanjuje ukupnu smrtnost za oko 20 posto. Upozorava također da osobito treba paziti na djecu jer, primjerice, sedmogodišnjak koji često jede hamburgere na godinu pojede oko 4 kilograma soli, što može biti pogubno za njegovo zdravlje.
Dovoljno soli već u doručku
Da je krajnji trenutak da se Hrvatska uljuči u globalne trendove govori i podatak da hrvatski građani na dan konzumiraju od dva do tri puta više soli od stvarnih potreba organizama. Umjesto od četiri do šest grama, dnevni hrvatski prosjek je od 12 do 16 grama po stanovniku, što potvrđuju i istraživanja provedena u našoj zemlji prije dvije godine, kaže prof. dr. Antoinette Kaić Rak. Kad bi se unos soli smanjio na “zdravu” razinu, to bi znatno pridonijelo prevenciji kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, smanjenju smrtnosti od moždanog i srčanog udara te od karcinoma. Mnogi ne znaju da doručak koji se sastoji od jednog peciva, 100 grama hrenovki i čaše soka od povrća sadržava čak 5 grama soli ili količinu dovoljnu za cijeli dan. Drugim riječima sve što se nakon takvog doručka jede ne bi smjelo sadržavati ni grama soli želi li se sačuvati zdravlje.
Čips, različite vrste salama, cornflakes, kruh, juhe iz vrećica samo su dio hrane koja sadržava višak soli i tako šteti našem zdravlju, kaže doc. dr. Bojan Jelaković iz Hrvatskog društva za hipertenziju i jedan od voditelja hrvatske akcije. No da bi ona uspjela, nužno je educirati liječnike i medicinske sestre, ali i građane, i to tijekom duljeg razdoblja. U ambulantama primarne zdravstvne zaštite uskoro će se naći brošura “Kako kuhinjska sol utječe na vaše zdravlje”. Također bi u nekoliko idućih godina trebalo naći zajednički jezik s prehrambenom industrijom te pekarima kako bi i oni u svojim proizvodima smanjili količinu soli. Mnogi ne znaju da čak 70 posto soli koju na dan konzumiramo čini tzv. skrivena sol u gotovoj ili polugotovoj hrani na koju pojedinac nema nikakvog utjecaja pa je dogovor s industrijom veoma važan.
- To se ne smije učiniti naglo, nego tijekom pet ili čak desetak godina kako ne bi došlo do pada prodaje zbog ‘bjutave’ hrane, što potvrđuju iskustva drugih europskih zemalja, kaže doc. dr. Jelaković. U tome treba pomoći i država s propisima u kojima će se tražiti jasne i istinite deklaracije na svakom prehrambenom proizvodu. To bi, kaže doc. dr. Jelaković, smanjilo prijevremenu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 10 do 15 posto jer višak soli nedvojbeno podiže krvni tlak i uništava krvne žile.
Uspješne akcije u Europi
Da suradnja s industrijom ima uspjeha potvrđuje primjer Velike Britanije koja je dosad postigla najveći uspjeh u akciji smanjenja soli u hrani. Naime, u posljednje četiri godine Britanci su smanjili udjel soli u gotovoj hrani za 45 posto, a time i potrošnju lijekova za 15 posto. I Finci su proveli sličnu akciju prije 20-ak godina, čime su za 80 posto smanjili smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi srednje životne dobi. Akciji su se prije šest godina pridružili Francuzi i uspjeli smanjiti dnevni unos soli sa 10 na osam grama. Suprotno vjerovanjima da organizmu treba puno soli, doc. dr. Jelaković kaže da odrasli na dan trebaju od četiri od šest grama, a djeca čak i manje od jednoga grama soli. Osobito je loša navika dosoljavanje hrane, a da se ne kuša.
Jedno je hrvatsko istraživanje pokazalo da muškarci češće nego žene sole hranu, a da je nisu prije kušali. Osobito to često čine u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Sol se u Hrvatskoj u svakodnevnoj prehrani najčešće konzumira u kruhu, kobasicama, salami, sirevima, čipsu, hamburgerima, majonezi, senfu... Isto je istraživanje pokazalo da slane suhomesnate proizvode svaki dan jede gotovo 50 posto muškaraca u Istri, Lici i Slavoniji.
Manje soli u hrani povećalo bi učinak svih lijekova protiv visokog tlaka te smanjilo njihove nuspojave, učinkovito bi djelovalo na rad bubrega te smanjilo učestalost raka želuca, rekao je doc. dr. Jelaković. Dodaje da smanjenje soli u hrani smanjuje ukupnu smrtnost za oko 20 posto. Upozorava također da osobito treba paziti na djecu jer, primjerice, sedmogodišnjak koji često jede hamburgere na godinu pojede oko 4 kilograma soli, što može biti pogubno za njegovo zdravlje.
Umjesto lijekovima, vježbama protiv boli u leđima ili vratu Iako pravilne fizičke vježbe dokazano pomažu pri ublažavanju ili otklanjanju kronične boli u vratu ili leđima, najnovija studija sa Sveučilišta North Carolina pokazala je da liječnici ipak ne propisuju u dovoljnom broju upravo vježbanje kao lijek. U studiji koja je obuhvatila 700 osoba koje pate od opisanih kroničnih boli (bez drugih bolesti) manje od polovici njih propisano je vježbanje, s time da su svi ispitanici bili kod liječnika, kiropraktičara ili fizioterapeuta. Vježbanje najviše ipak savjetuju upravo fizioterapeuti, no ne svi, već dvije trećine njih, dok su liječnici opće prakse vježbanje prepisali u samo 14 posto slučajeva. Lijekovi protiv moždanog udara za bolje pamćenje Lijek Fasudil, koji se daje pacijentima za liječenje vaskularnih poremećaja u mozgu (nakon moždanog udara), čini se da na mozak ima učinak poboljšanja sposobnosti učenja i pamćenja, pokazala je studija Konzorcija za Alzheimerovu bolest Sveučilišta Arizona. Ispitivanje je provedeno na tri skupine štakora - jedni su dobivali malu, drugi veću dozu hydroxyfasudila (aktivni sastojak Fasudila), a treći placebo - zaključeno je da je skupina s dobivenom najvećom dozom pokazala poboljšanje u području učenja i pamćenja. Voditeljica istraživanja Heather Bimonte-Nelson utvrdila je da bi lijek Fasudil itekako mogao poboljšati kognitivne sposobnosti, posebice kod osoba u poodmaklim godinama. |
| Dobrobit smanjenja unosa soli - povećana učinkovitost lijekova za visoki tlak - smanjene nuspojave lijekova - oporavak srčanog mišića - bolji rad bubrega - manja vjerojatnost za bubrežne kamence - manji rizik od osteoporoze -smanjena opasnost od raka želuca |
| Viškovi i do 300 posto 100 grama sol u gramima kruh 1,2 kečap 2,8 slane masline 5,6 dimljena šunka 7 hrenovke 3 slanina 4,5 sušeni bakalar 20,1 kavijar 4,9 sir trapist 2,3 Sol u industrijskoj hrani 100 grama sol u gramima kroketi 3,3 njoki 3,8 knedle 3,3 slani štapići 4,6 cornflakes 2,7 Višak soli u hrani kruh 50 posto cornflakes 100 posto juha iz vrećice 300 posto kobasice 50 - 150 posto |
bglavac
edin.kecanovic
