Piše: Tanja Rudež

Perite ruke sapunom jer to djeluje kao vlastito cjepivo protiv bolesti, poručuje dr. Val Curtis, direktorica Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.  Dr. Curtis poznata je kao inicijatorica kampanje “Handwashing” (Kampanja za pranje ruku) čiji je cilj usaditi ljudima u zemljama u razvoju naviku pranja ruku, čime bi se mogli spasiti milijuni života godišnje. No, nedavno je Val Curtis šokirala javnost objavivši rezultate studije koja je pokazala da više od četvrtine stanovnika u pet britanskih gradova ne pere ruke nakon izlaska iz zahoda.

Studija je obuhvatila 409 stanovnika u pet gradova: Birminghamu, Cardiffu, Liverpoolu, Londonu i Newcastleu. Istraživanje je provedeno ispred željezničkih postaja gdje su ispitanici čekali autobuse za svoja odredišta, a znanstvenici su bili fokusirani na fekalne bakterije. Pokazalo se da čak 28 ispitanika nosi te bakterije na rukama, što upućuje na to da nakon izlaska iz toaleta nemaju naviku oprati ruke.


Dr. Val Curtis inicijatorica je kampanje za pranje ruku u zemljama u razvoju, no  njezina istraživanja govore da sličnu akciju trebaju i razvijene zemlje

Najprljavije ruke imali su ispitanici na glavnoj postaji u Newcastleu - njih 44 posto imalo je na rukama tragove fekalnih bakterija. Najbolje rezultate, pak, znanstvenici su zabilježili na stanici Euston u Londonu gdje 11 posto ispitanika nije opralo ruke nakon izlaska iz zahoda.

- Te su brojke mnogo više nego što smo pretpostavljali i pokazuju da u Velikoj Britaniji kod ljudi postoji realan problem s pranjem ruku. Ako bi bilo tko od tih ljudi dobio proljev, vjerojatnost za to znatno raste zbog nepranja ruku  - izjavila je dr. Val Curtis.

Zarazne bolesti izazvane nedostatkom osobne higijene svaki dan uzrokuju smrt 2500 djece diljem svijeta, odnosno svakih 15 sekundi umre jedno dijete. No, redovitim pranjem ruku sapunom učestalost zaraznih dišnih bolesti mogla bi se smanjiti 30 posto, a zarazne crijevne bolesti mogle bi se reducirati 30 posto. Stoga je UNICEF odlučio 15. listopada proglasiti Danom čistih ruku u cijelom svijetu, a taj je datum ove godine obilježen prvi put.

Dr. Val Curtis

Ankete pokazuju da je u kampanji sudjelovalo 120 milijuna djece u 70 zemalja na pet kontinenata. Dok su u Indiji djeca simultano prala jedna drugima ruke, u Nepalu je maoistička vlada slala SMS poruku “Perite ruke sapunom”. Pakistan i Afganistan, pak, odlučili su se za TV kampanju, a u Butanu su prikazivali animirane filmove specijalno napravljene za tu priliku.

Ujedinjeni narodi proglasili su 2008. Međunarodnom godinom higijene kako bi upozorili da danas u svijetu čak 2,6 milijardi ljudi živi bez kanalizacije i vodovoda. Primjerice, oko polovice stanovnika južne Azije nema kanalizaciju zbog čega stotine tisuća mališana na tom području umire od dijareje, hepatitisa i upale pluća.

- Pranje ruku sapunom i dalje je jedan od fundamentalnih javnih zdravstvenih problema u zemljama u razvoju. To je i dalje jedan od glavnih uzročnika smrti u tim zemljama, a mi nemamo podatke koliko naše kampanje utječu na to da ljudi promijene navike - rekla je dr. Val Curtis koja je u kampanju “Handwashing” uključila mnoge poznate svjetske kompanije kao što su Procter and Gamble, Colgate-Palmolive i Unilever.

Navika pranja ruku i održavanja osobne higijene civilizacijska je norma novijeg datuma jer se prakticira tek posljednjih 100, 150 godina. Sve do 19. stoljeća vodovod, kanalizacija i pranje ruku bili su strani i na Zapadu pa je još 1830. polovica djece rođene u britanskim gradovima umirala prije pete godine života od proljeva ili neke zarazne bolesti izazvane nečistom vodom.

Obilježavajući 160. godišnjicu izlaženja, ugledni medicinski časopis British Medical Journal (BMJ) lani je među 11.000 svojih čitatelja, uglavnom liječnika i znanstvenika, proveo anketu o tome koje je medicinsko dostignuće bilo najveći prodor od 1840. godina do danas. Čitatelji su na popisu imali 15 dostignuća, uključujući antibiotik, anesteziju, različita cjepiva i otkriće strukture DNK, ali su najvažnijim proglasili uvođenje higijenskih mjera poput zahoda i kanalizacije, vodovoda i pranja ruku.  Iako najbrojniji na planetu, svijet bakterija za znanstvenike je još uvijek nepoznanica. Naime, od 1,7 milijuna opisanih biljnih i životinjskih vrsta, njih samo 6000 su bakterije i mikrobi. A moglo bi biti deset ili čak 100 milijuna vrsta bakterija.

Pretpostavlja se da u čovjeku živi između 1000 i 10.000 vrsta bakterija koje nam uglavnom pomažu da budemo zdravi jer je njih samo stotinjak vrsta patogeno. Znanstvenici, pak, smatraju da na našim rukama živi 3000 različitih bakterija koje pripadaju stotinjak vrsta. Istraživanja pokazuju da su najčešći rezervoari u kojima kupimo bakterije rukohvati u autobusima i tramvajima, kvake u javnim zahodima, kompjutorski miš, kolica u supermarketima te dugmad u liftu.



Znanstvenici, također, upozoravaju da se kod pranja ruku mora voditi računa i o tome da se često i temeljito peru sapunom. Da tu naviku ponekad nema čak ni medicinsko osoblje, pokazala je studija Canadian Patient Safety Institute, prema kojoj samo 40 posto kanadskih liječnika i medicinskih sestara redovito i temeljito pere ruke. Procjenjuje se da svaki deveti pacijent tijekom boravka u kanadskoj bolnici zaradi neku infekciju. Dakle, perite ruke jer, kako kaže stari javnozdravsteni slogan koji smo učili u školama, čistoća je pola zdravlja.