Piše: Ida Borovac
Pacijent može zatražiti i drugo mišljenje
Jedinstvena lista čekanja predstavlja pozitivan pomak i ulijeva nadu pacijentima, smatra Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).
- Pozitivno je i to što je olakšan pristup lijekovima za kronične, rijetke i teške bolesti, a rokovi odlučivanja povjerenstava skraćeni na 10 dana. No također tražimo da omoguće preglede u popodnevnim smjenama, kako bi ih ljudi mogli obaviti i poslije svojeg radnog vremena - kaže Mario Drlje.
- Pozivamo građane i da se upoznaju sa Zakonom o zaštiti prava pacijenta, a i da se koriste svim institucijama, pa i medijima, kako bi ostvarili svoja prava. Žele li iznijeti pozitivna i negativna iskustva ili zatražiti savjet, na raspolaganju im stoji i naša udruga (broj telefona: 099/512-9494) - ističe Mario Drlje.
Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata, pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svojem zdravstvenom stanju uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenog dijagnostičkog ili terapijskog postupka.
Ima pravo biti obaviješten i o mogućim rizicima te zamjenama za preporučene postupke te o preporučenom načinu života. Sve to liječnik bi pacijentu trebao objasniti.
Zakon o zaštiti prava pacijenata objavljen je u Narodnim novinama br. 169/04, a tekst Zakona možete naći i na internetu
(www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/2953.htm).
Prema Zakonu, pacijent između ostalog ima pravo tražiti stručno mišljenje o svojem zdravstvenom stanju i od drugog liječnika.
Pacijent ima pravo potpisanom izjavom odbiti primitak obavijesti o prirodi svojeg zdravstvenog stanja osim ako bi zbog prirode svoje bolesti mogao ugroziti zdravlje drugih. Također ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički ili terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije.
Pacijent ima pravo biti upoznat s imenima te specijalizacijom osoba koje mu izravno pružaju zdravstvenu zaštitu. Nakon svakog pregleda i zahvata pacijent ima pravo na obaviještenost o uspjehu ili neuspjehu. Također ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti.
Liste čekanja u hrvatskim bolnicama, koliko god dugačke bile, već sad su kraće nego u nekim zapadnim zemljama. Na operaciju kuka u Švicarskoj, Njemačkoj ili Austriji čekaju tri godine, u skandinavskim zemljama četiri, a u Sjedinjenim Američkim Državama čak deset godina. U Hrvatskoj se na takav zahvat čeka najdulje godinu i pol.
bglavac
irida
edin.kecanovic
