Hormoni

Pravi utjecaj hormona

Loši mišićni tonus, nemiran san, mušićavost...ponekad su povezani s hormonima. U biti, našim tijelom upravljaju kemijski glasnici koji se moraju harmonično rasporediti kako bi sve skladno radilo.

Svaka žena prije ili kasnije u životu primjeti da je pred nastup mjesečnice izuzetno osjetljiva. To plačljivo raspoloženje može biti kratko i trajati tek nekoliko sati. Ne trebate se zbog toga sramiti jer je izvan vaše moći. Odgovorni su hormoni koji u to doba osciliraju poput jojoa podsjećajući nas da nismo strojevi.

Poticaj našim organima

Hormone luče žlijezde, kao na primjer, jajnici i štitnjača, odakle se luče u krv kako bi poticali rad raznih organa za koje su odgovorni. Tjelesne funkcije našeg tijela reguliraju, dakle, hormoni - kemijski glasnici - koji su relativno kasno otkriveni.  Prvi hormon izolirali su 1895. Bio je to adrenalin koji preplavi krv u slučaju stresa. Otad su otkriveni brojni drugi hormoni, izolirani iz tijela, a zatim proizvedeni umjetno u laboratorijima. Danas se hormoni proizvode punom parom u farmaceutskim pogonima kako bi liječili razne zdravstvene poremećaje i pomogli ljudima širom svijeta u nalaženju tjelesne ravnoteže. Nezamislivo još ne tako davno!

Hormoni su pravi trijumf znanosti jer se danas koriste ne samo za liječenje nego i za poboljšanje kvalitete života: ograničavanje broja poroda (antibaby pilula) ili za ublažavanje staračkih nelagoda (hormonalna nadomjesna terapija). Iako hormonski nadomjesci ponekad izazivaju popratne posljedice uzimamo li ih na  dugi rok, njihovo djelovanje ipak nadmašuje eventualne nedostatke jer osigurava dobru ravnotežu našeg tijela.

Prilagođavaju se našim potrebama

Količine hormona koje luči naše tijelo strogo su određene potrebama organizma. Postoje dva sustava regulacije. Najčešće je to jedan predio mozga - hipotalamusa - koji obavlja povratnu kontrolu. Opadne li razina nekog hormona u krvi ispod propisane vrijednosti, hipotalamus izdaje naredbu odgovarajućoj žlijezdi da pokrene dodatnu proizvodnju tog hormona te da je obustavi onog časa kad su vrijednosti zadovoljene. Ovaj se kontrolni sustav naročito odnosi na hormone štitnjače. Regulacija može biti i posve izravna kao u slučaju pada šećera u krvi (glikemije) što gušterača smjesta primjeti i počne lučiti hormon inzulin.

Odakle potiču i kako djeluju naši glavni hormoni

Hormon rasta: omogućava nam rast

Bez ovog hormona ne bismo rasli u djetinjstvu i mladosti. Ovaj hormon također intervenira u metabolizmu glucida, lipida i protida. Stres potiče jače lučenje ovog hormona.

Prolaktin: neophodan je za dojenje

Ovaj hormon odgovoran je za stvaranje mlijeka u dojkama poslije poroda. Kad dojenče posisa količinu mlijeka u dojci, prolaktin potiče stvaranje nove količine.

Inzulin: koristan je za proizvodnju energije

Ovaj hormon snižava količinu šećera u krvi (glikemija) tako što prenosi glukozu iz krvi u svaku stanicu gdje se glukoza pretvara u energiju.

 

Estrogen: dobar je i za kožu

Estrogen proizvode jajnici kako bi u pubertetu mogle nabubriti i razviti se dojke, kako bi mogla početi ovulacija, kako bi koža bila glatka i meka, a vagina dobre kiselosti i vlažnosti. Djeluje i na kosti, raspored masnoća u tijelu i kvalitetu kože.

Progesteron: potiče trudnoću i sazrijevanje ploda i ...opušta

Zovu ga i hormon majčinstva jer omogućava pravilno ukapanje oplođenog jajašca u maternici i rast ploda. Progesteron pozitivno djeluje poput sedativa na živčani sustav.

Melatonin: regulira naš san

Izlučuje ga epifiza i to tijekom noći (mraka) kako bi upravljao biološkim ritmovima i snom.

Štitni hormoni: djeluju na raspoloženje i spolni život

Djelomično se proizvode iz hranidbenog joda a sudjeluju u razvoju mozga i utječu praktički na sva tjelesna tkiva: srce, mišići, koža, probavni trakt. Utječu i na spolni život.

Nadbubrežni hormoni: djeluju u slučaju stresa

Ima ih dvije vrste. Oni koje proizvode vanjski dijelovi nadbubrežne žlijezde a utječu na pretvorbu glucida, zadržavanje soli u tijelu i izlučivanje muških hormona (za oba spola). I drugi koje proizvode unutarnji dijelovi nadbubrežnih žlijezda a zovu se hormoni stresa (adrenalin i noradrenalin).

A kod muškaraca?

Testisi proizvode testosteron. Potreban je za proizvodnju sperme i razvoj genitalnih organa, regulira mutiranje glasa i igra važnu ulogu u muškoj plodnosti. Sudjeluje u razvoju mišića i utječe na metabolizam glucida i lipida.