Piše: Tanja Rudež
ZAGREB - Američki su znanstvenici prvi dekodirali genom pacijentice oboljele od raka te tako identificirali 10 gena povezanih s nastankom akutne mijeloične leukemije (AML).
Ovo postignuće, objavljeno jučer u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, otvara put novim tretmanima akutne mijeloične leukemije.
Riječ je o bolesti kod koje samo jedan od pet pacijenata živi duže od pet godina nakon što mu je uspostavljena dijagnoza.
- Ovo je prvi ljudski genom raka koji smo dekodirali. U prošlosti smo uvijek tragali za genetskim mutacijama u dijelovima genoma - izjavio je za Reuters dr. Timothy Lee sa Sveučilišta Washington koji je vodio istraživanje.
Istinska prekretnica
Dr. Lee je priznao da je pacijentica čiji je genom očitan bila jedna žena u pedesetim godinama života koja je preminula 23 mjeseca nakon što joj je dijagnosticirana leukemija. Znanstvenici su od pacijentice uzeli dva uzorka tkiva: jedan iz zdravih stanica kože, a drugi iz koštane srži gdje su bile maligne stanice. Tako su otkrili 10 mutacija koje su povezane s nastankom AML.
- Ovo je istinska prekretnica u istraživanju raka. To postignuće najavljuje ulazak u eru sveobuhvatnog razumijevanja fundamentalne prirode raka te nudi veliko obećanje u razvoju novih moćnih pristupa u dijagnostici, tretmanu i prevenciji tumora - izjavio je za BBC dr. Francis Collins, bivši voditelj Projekta ljudski genom.
Dr. Collins jedan je od glavnih zagovornika ambicioznoga projekta Atlas ljudskoga genoma raka (TCGA), čiji je cilj identificirati genetske abnormalnosti povezane s više od 100 tumora. Tijekom stvaranja mape gena koju uzrokuju rak, znanstvenici bi trebali sekvencionirati 12.500 uzoraka tumora. Cijeli bi projekt trajao desetak godina, a stajao bi oko 1,5 milijardi dolara.
Više od 400 gena
Inače, od 1981. godine kada su identificirani prvi geni povezani s nastankom raka (onkogeni) do danas otkriveno je više od 400 gena uključenih u nastanak zloćudnih bolesti.
Među njima su i genetske mutacije povezane s nastankom i razvojem raka dojke, debelog crijeva i pluća te nekih leukemija i limfoma, što je u nekim slučajevima rezultiralo novim terapijama zasnovanim na molekularno ciljanim lijekovima.
Ovo postignuće, objavljeno jučer u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, otvara put novim tretmanima akutne mijeloične leukemije.
Riječ je o bolesti kod koje samo jedan od pet pacijenata živi duže od pet godina nakon što mu je uspostavljena dijagnoza.
- Ovo je prvi ljudski genom raka koji smo dekodirali. U prošlosti smo uvijek tragali za genetskim mutacijama u dijelovima genoma - izjavio je za Reuters dr. Timothy Lee sa Sveučilišta Washington koji je vodio istraživanje.
Istinska prekretnica
Dr. Lee je priznao da je pacijentica čiji je genom očitan bila jedna žena u pedesetim godinama života koja je preminula 23 mjeseca nakon što joj je dijagnosticirana leukemija. Znanstvenici su od pacijentice uzeli dva uzorka tkiva: jedan iz zdravih stanica kože, a drugi iz koštane srži gdje su bile maligne stanice. Tako su otkrili 10 mutacija koje su povezane s nastankom AML.
- Ovo je istinska prekretnica u istraživanju raka. To postignuće najavljuje ulazak u eru sveobuhvatnog razumijevanja fundamentalne prirode raka te nudi veliko obećanje u razvoju novih moćnih pristupa u dijagnostici, tretmanu i prevenciji tumora - izjavio je za BBC dr. Francis Collins, bivši voditelj Projekta ljudski genom.
Dr. Collins jedan je od glavnih zagovornika ambicioznoga projekta Atlas ljudskoga genoma raka (TCGA), čiji je cilj identificirati genetske abnormalnosti povezane s više od 100 tumora. Tijekom stvaranja mape gena koju uzrokuju rak, znanstvenici bi trebali sekvencionirati 12.500 uzoraka tumora. Cijeli bi projekt trajao desetak godina, a stajao bi oko 1,5 milijardi dolara.
Više od 400 gena
Inače, od 1981. godine kada su identificirani prvi geni povezani s nastankom raka (onkogeni) do danas otkriveno je više od 400 gena uključenih u nastanak zloćudnih bolesti.
Među njima su i genetske mutacije povezane s nastankom i razvojem raka dojke, debelog crijeva i pluća te nekih leukemija i limfoma, što je u nekim slučajevima rezultiralo novim terapijama zasnovanim na molekularno ciljanim lijekovima.
bglavac
irida
edin.kecanovic
