DOC. DR. SC. LJILJANA BULAT-KARDUM, PROČELNICA ZAVODA ZA PULMOLOGIJU KBC-a RIJEKA, O DIJAGNOSTICIRANJU I LIJEČENJU KRONIČNIH UPALNIH BOLESTI DIŠNIH PUTOVA
Astma pod kontrolom
Piše Josipa LEKO
Do početka devedesetih godina liječnici su imali različite pristupe u liječenju astme. Danas je drukčije, kontrola se postiže smjernicama koje je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija pod nazivom Globalna inicijativa za astmu (GINA). Smjernice govore o preventivi, dijagnosticiranju i liječenju astme. Zahvaljujući njima, napravljeni su pozitivni pomaci u smislu bolje kontrole bolesti, manjeg broja napadaja, a time i hospitalizacije te kvalitetnijeg života asmatičara koji su primijećeni i u Hrvatskoj. GINA je najprecizniji dokument o astmi i osnova je za usklađivanje mnogih međunarodnih smjernica s tog područja. Kod nas se smjernice provode od 1995. godine, putem predavanja za liječnike određenih specijalnosti, liječnika obiteljske medicine te astma škole za oboljele, odnosno njihove roditelje. Smjernice se zasnivaju na ideji o višestrukim odrednicama, i to naslijeđu, neurofiziološkoj i imunološkoj komponenti, emocijama, okolini, odnosno biopsihosocijalnom modelu astme u djece i odraslih.
U Hrvatskoj više od 150 tisuća oboljelih
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova i najčešće ima alergijsku podlogu. Na osnovi tegoba - piskanja, kašlja, pritiska i bolova u prsima, otežanog disanja, liječnik obiteljske medicine i pacijent mogu posumnjati u astmu. Navedene tegobe češće se javljaju noću ili rano ujutro. Astma je bolest koja se najčešće javlja u mlađoj životnoj dobi, ali se prvi simptomi mogu javiti i kod starijih osoba. U svijetu se bilježi trend porasta alergijskih bolesti, a time i alergijske astme. Možemo reći da je oko 20 posto svjetskog stanovništva oboljelo od neke alergijske bolesti. Od astme u svijetu boluje od šest do 15 posto djece i četiri do pet posto odraslih. Podaci vrijede i za našu zemlju. Pretpostavlja se da je u Hrvatskoj više od 150.000 oboljelih.
- Porast alergijskih bolesti bilježi se od 1980-ih, tako da se svakih deset godina udvostruči broj oboljelih. U isto vrijeme broj oboljelih od astme raste po stopi od 20 do 50 posto. Postoje dvije teorije koje pokušavaju objasniti taj porast. Prva teorija je ekološka, koja rast obolijevanja tumači sve većim ekološkim zagađenjem, a druga je higijenska teorija. Ona, pak, tumači da su se zbog dobre procijepljenosti stanovništva i sve ranijeg uvođenja široke primjene antibiotika, stvorili specifični uvjeti koji su pogodni za razvoj alergoloških bolesti, kazala je pulmologinja doc. dr. sc. Ljiljana Bulat-Kardum, pročelnica Zavoda za pulmologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Postoji i predodređenost, odnosno genetska predispozicija za alergološku astmu koja upućuje na genetsku podlogu za razvoj te bolesti. Uz genetsku predispoziciju javlja se alergija na određene alergene poput proteina iz hrane, prašinu, grinje iz kućne prašine, razne peludi, duhanski dim. Rezultat kontakta s alergenom, odnosno udisanja određenog alergena na koji je osoba osjetljiva, kako je objasnila dr. Bulat-Kardum, jest alergijska upala, što je kronično stanje i vodi u kronične tegobe. Stoga možemo reći da je temeljna karakteristika astme upala dišnih putova te hiperreaktivnost traheobronhalnog stabla kao njezina izravna posljedica.
- Porast alergijskih bolesti bilježi se od 1980-ih, tako da se svakih deset godina udvostruči broj oboljelih. U isto vrijeme broj oboljelih od astme raste po stopi od 20 do 50 posto. Postoje dvije teorije koje pokušavaju objasniti taj porast. Prva teorija je ekološka, koja rast obolijevanja tumači sve većim ekološkim zagađenjem, a druga je higijenska teorija. Ona, pak, tumači da su se zbog dobre procijepljenosti stanovništva i sve ranijeg uvođenja široke primjene antibiotika, stvorili specifični uvjeti koji su pogodni za razvoj alergoloških bolesti, kazala je pulmologinja doc. dr. sc. Ljiljana Bulat-Kardum, pročelnica Zavoda za pulmologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Postoji i predodređenost, odnosno genetska predispozicija za alergološku astmu koja upućuje na genetsku podlogu za razvoj te bolesti. Uz genetsku predispoziciju javlja se alergija na određene alergene poput proteina iz hrane, prašinu, grinje iz kućne prašine, razne peludi, duhanski dim. Rezultat kontakta s alergenom, odnosno udisanja određenog alergena na koji je osoba osjetljiva, kako je objasnila dr. Bulat-Kardum, jest alergijska upala, što je kronično stanje i vodi u kronične tegobe. Stoga možemo reći da je temeljna karakteristika astme upala dišnih putova te hiperreaktivnost traheobronhalnog stabla kao njezina izravna posljedica.
Faze pogoršanja bolesti
Visoke koncentracije alergena u zraku mogu potaknuti napadaj astme. U svakom ponovnom kontaktu s alergenom na koji je senzibiliziran organizam će reagirati na način da će se javiti spazam bronha tj. suženje dišnih putova, zbog čega nastaju simptomi kod bolesnika, odnosno kašalj, piskanje, otežano disanje, bol u prsima.
- Moguće je postići kontrolu astme, ali postoje i faze pogoršanja. U tom su slučaju tegobe intenzivnije i tada se učestalo javlja piskanje, kašalj, pritisak i bol u prsima te otežano disanje. Stanje teškog disanja koje zovemo astmatski status traje više od 24 sata i može biti životno opasno za bolesnika. Takvo je stanje razlog zbog kojeg se bolesnika treba hospitalizirati. Temeljna dijagnostika je spirometrija. Riječ je o spirometrijskim mjerenjima koja nam pokazuju ima li bolesnik sužene dišne putove tzv. bronhoopstrukciju. Ako je riječ o alergijskoj astmi, uz temeljnu dijagnostiku potrebno je provesti alergijsku obradu: kožni test i određivanje razina antitijela na sumnjive specifične alergene u krvi. Potreban je i pregled specijalista za uho, grlo, nos budući da oko 80 posto osoba s astmom ima i alergijski rinitis. Ako se astma kontinuirano ne liječi, može uzrokovati trajna oštećenja i preosjetljivost dišnih putova na određeni alergen, upozorava Bulat-Kardum.
Astmu je teško spriječiti, ali izbjegavanje kontakta s alergenom na koji je osoba osjetljiva te pušenja i zagađene atmosfere mogu pomoći. Važne su i preporuke pedijatara o prehrani, posebno dojenčadi i male djece, da bi se mogao prevenirati razvoj ili smanjiti postotak alergijskih oboljenja.
- U slučaju da se javljaju simptomi koji bi mogli odgovarati astmi, važno je da ih liječnik obiteljske medicine na vrijeme prepozna i da bolesnika pošalje specijalistu koji ga može u tom smislu obraditi, postaviti dijagnozu i što ranije započeti terapiju da se bolest ne bi razvila do stupnja teške trajne astme, kazala je Bulat-Kardum.
- Moguće je postići kontrolu astme, ali postoje i faze pogoršanja. U tom su slučaju tegobe intenzivnije i tada se učestalo javlja piskanje, kašalj, pritisak i bol u prsima te otežano disanje. Stanje teškog disanja koje zovemo astmatski status traje više od 24 sata i može biti životno opasno za bolesnika. Takvo je stanje razlog zbog kojeg se bolesnika treba hospitalizirati. Temeljna dijagnostika je spirometrija. Riječ je o spirometrijskim mjerenjima koja nam pokazuju ima li bolesnik sužene dišne putove tzv. bronhoopstrukciju. Ako je riječ o alergijskoj astmi, uz temeljnu dijagnostiku potrebno je provesti alergijsku obradu: kožni test i određivanje razina antitijela na sumnjive specifične alergene u krvi. Potreban je i pregled specijalista za uho, grlo, nos budući da oko 80 posto osoba s astmom ima i alergijski rinitis. Ako se astma kontinuirano ne liječi, može uzrokovati trajna oštećenja i preosjetljivost dišnih putova na određeni alergen, upozorava Bulat-Kardum.
Astmu je teško spriječiti, ali izbjegavanje kontakta s alergenom na koji je osoba osjetljiva te pušenja i zagađene atmosfere mogu pomoći. Važne su i preporuke pedijatara o prehrani, posebno dojenčadi i male djece, da bi se mogao prevenirati razvoj ili smanjiti postotak alergijskih oboljenja.
- U slučaju da se javljaju simptomi koji bi mogli odgovarati astmi, važno je da ih liječnik obiteljske medicine na vrijeme prepozna i da bolesnika pošalje specijalistu koji ga može u tom smislu obraditi, postaviti dijagnozu i što ranije započeti terapiju da se bolest ne bi razvila do stupnja teške trajne astme, kazala je Bulat-Kardum.
Dobri lijekovi
Budući da se radi o kroničnoj alergijskoj upali, astma se ne može izliječiti, ali zahtijeva svakodnevnu terapiju. Liječenje se danas razlikuje od nekadašnjeg jer su danas na raspolaganju dobri lijekovi kojima se može postići potpuna kontrola bolesti.
- Temelj liječenja je inhalacijska terapija lijekovima koji drže dišne putove otvorenima i smanjuju alergijsku upalu. Lijekovi koji šire dišne putove su bronhodilatatori, a antiupalna sredstva kortikosteroidi. Treba znati da astma više nije bolest kao što je nekada bila te da se dobro kontrolira pa asmatičar ima i dobrih dana kada zaboravi na svoju bolest. Cilj je liječenja potpuno kontrolirana astma, što znači da bolesnik normalno funkcionira i da nema nikakvih ograničenja u svakodnevnim životnim aktivnostima. Uz trajnu terapiju on danas može funkcionirati bez ikakvih opterećenja, čak i u sportskim aktivnostima. Dapače, preporučljivo je da se asmatičari bave sportom. Danas ima puno sportaša i olimpijaca koji boluju od astme, a koja je tako dobro liječena, odnosno kontrolirana da ne predstavlja ograničenje čak ni za postizanje svjetskih rezultata u svim sportovima. Stoga liječnik obiteljske medicine i specijalist pulmolog trebaju raditi zajedno s istim ciljem - potpunom kontrolom bolesti, što se može postići kod najvećeg broja bolesnika s astmom, zaključila je Bulat-Kardum.
- Temelj liječenja je inhalacijska terapija lijekovima koji drže dišne putove otvorenima i smanjuju alergijsku upalu. Lijekovi koji šire dišne putove su bronhodilatatori, a antiupalna sredstva kortikosteroidi. Treba znati da astma više nije bolest kao što je nekada bila te da se dobro kontrolira pa asmatičar ima i dobrih dana kada zaboravi na svoju bolest. Cilj je liječenja potpuno kontrolirana astma, što znači da bolesnik normalno funkcionira i da nema nikakvih ograničenja u svakodnevnim životnim aktivnostima. Uz trajnu terapiju on danas može funkcionirati bez ikakvih opterećenja, čak i u sportskim aktivnostima. Dapače, preporučljivo je da se asmatičari bave sportom. Danas ima puno sportaša i olimpijaca koji boluju od astme, a koja je tako dobro liječena, odnosno kontrolirana da ne predstavlja ograničenje čak ni za postizanje svjetskih rezultata u svim sportovima. Stoga liječnik obiteljske medicine i specijalist pulmolog trebaju raditi zajedno s istim ciljem - potpunom kontrolom bolesti, što se može postići kod najvećeg broja bolesnika s astmom, zaključila je Bulat-Kardum.
|
Najčešća kod petogodišnjaka Prevalencija astme u svijetu raste po stopi od 20 do 50 posto svakih 10 godina. Najčešća je kod djece, osobito u dobi od oko pet godina. Kod polovine oboljelih javlja se prije desete godine života. U dobi do desete godine dvostruko je češća kod dječaka koji u dobi do 14 godina imaju četiri puta veći rizik od kronične astme i dva puta veći rizik za hospitalizaciju zbog te bolesti. Nakon puberteta astma je češća kod žena. |
|
Što je PEF? Riječ je o mjeraču vršnog protoka zraka. To je jednostavna mala naprava kojom bolesnik sam može izmjeriti brzinu protoka zraka kroz dišne putove u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uspoređuju s očekivanom tj. predviđenom vrijednošću za pojedinu osobu. Očekivane vrijednosti definiraju se prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. U slučaju pogoršanja astme vrijednosti PEF-a se smanjuju. |
bglavac
edin.kecanovic
