Aspirin za čistu i zdravu kožu

Salicilna kiselina je prirodni sastojak koji izuzetno čisti, liječi i regenerira kožu. Zapamtite ovu činjenicu jer su primjene ovog sastojka ogromne. Salicilna kiselinu prirodno nalazimo u biljkama i prvotno je primijećena u kori vrbe. Najlakši način kako da dođete do ovog izuzetnog sastojka je upravo tableta aspirina. 

 

Danas je salicilna kiselina je glavni sastojak mnogih proizvoda za njegu kože, kao što su proizvodi za tretman akni, psorijaze, žuljeva, keratoze i bradavica. Djeluje kao keratolitik uzrokujući da stanice kože lakše izbacuju znoj, onemogućavajući zatvaranje pora dajući ostalim stanicama više prostora za rast i razvoj. Salicilna kiselina ima antibakterijska, antiseptička i protuupalna svojstva te pomaže usporiti stvaranje mitesera. Ova kiselina pogodna je za masnu ili mješovitu kožu dok bi osjetljivu, suhu i tanku kožu mogla dodatno iritirati. 

Salicilna kiselina je po kemijskom sastavu slična acetilsalicilnoj kiselini. Hidroksilna skupina salicilne kiseline je neutralizirana tako da veže acetilni ostatak. Zato je acetilsalicilna kiselina blaža i ugodnija za kožu. Aspirin je acetilsalicilna kiselina kojoj su dodani malo celuloze u prahu i kukuruznog škroba. Upravo se iz tog razloga tablete aspirina već duže vrijeme koriste kao glavni sastojak domaćih maski za lice protiv akni.

Dobrobiti salicilne kiseline na koži

• Potiče regeneraciju stanica.
• Aktivno osvježava kožu.
• Uklanja mrtve stanice kože.
• Smanjuje proširene pore i sprječava njihove začepljenje.
• Ima komedolitičko djelovanje (pomaže usporiti i suzbiti rast komedona, tj. mitesera).
• Pomaže izblijediti tamne mrlje od prijašnjih akni.
• Uništava bakterije koje uzrokuju akne.
• Pomaže smanjiti pretjerano izlučivanje sebuma (ulja kože).
• Umanjuje upalne procese.

Salicilnu kiselinu moguće je kupiti u različitim formulacijama – od 1% do 10%. Međutim, najjednostavniji način nabavke salicilne kiseline je putem tableta aspirina.

Maska od aspirina i jogurta

Ova maska se preporučuje za problematičnu kožu jer uklanja bubuljice, akne, mitesere. Preporučuje se za masnu kožu jer sužava pore i normalizira rad lojnih žlijezdi. Odlična je za sprečavanje preuranjenog starenja kože. Starijoj koži vraća elastičnost i zdrav ten. Aspirin će ljekovito djelovati na kožu dok će med i jogurt dati njegu kako se koža ne bi pretjerano isušila.

• 1 žlica jogurta
• 1/2 žlice meda
• 4 tablete aspirina

Priprema

Tablete aspirina sitno usitnite vilicom.

Od navedenih sastojaka zamiješajte masku u glatku smjesu. Kod suhe kože lica u masku stavite više meda nego jogurta, a kod masne kože obrnuto.

Mekanim kistom nanesite na lice. Ostavite da djeluje 20 minuta. Isperite toplom vodom.

Ovu masku možete primjenjivati svaki drugi dan. Kako biste izbjegli navikavanje kože na tretman, najbolje je koristiti masku 10 dana, a zatim napraviti pauzu od 2 tjedna.

Povijest aspirina

Još su se stari Grci koristili čajem od vrbine kore za ublažavanje bolova i smirivanje groznice. Aktivna tvar koja je zaslužna za takvo djelovanje je salicilna kiselina. Ljudi su počeli smirivati groznicu pijući salicilnu kiselinu, što nije bilo nimalo ugodno. Salicilna kiselina bila je kod oralne primjene previše nadražujuća za želudac. Sjetimo se samo da otopina salicilne kiseline u alkoholu služi za uklanjanje kurjih očiju.

 

Da bi ublažio „korozivno” djelovanje salicilne kiseline, francuski kemičar Charles Frederic Gerhardt dosjetio se hidroksilnu skupinu neutralizirati tako da za nju veže acetilni ostatak. Tako je 1853. nastala acetilsalicilna kiselina koju danas poznajemo pod imenom Aspirin.

 

Ipak, trebalo je pričekati još četrdeset godina da bi acetilsalicilna kiselina postala svima dostupan lijek. To trebamo zahvaliti njemačkom kemičaru Felixu Hoffmanu koji je, radeći za tvrtku Bayer, uspio razviti postupak za njezinu tvorničku proizvodnju.  Godine 1897. mladi je kemičar sa suradnicima prvi put uspio sintetizirati acetilsalicilnu kiselinu. Lijek je dvije godine kasnije dobio ime aspirin: slovo a potječe od riječi acetil, početka imena ljekovite tvari – acetilsalicilne kiseline. Drugi dio riječi, spir, odnosi se na kiselinu iz soka biljke zvane končara (Spiraea ulmaria), čiji je kemijski sastav jednak sastavu salicilne kiseline. Naziv lijeka završava nastavkom -in. Taj se nastavak tada najčešće rabio u tvorbi kemijskih imena.

Salicilna kiselina u biljkama

U biljkama salicilna kiselina ima ulogu signalne molekule tijekom biljne obrane i ima važnu ulogu u regulaciji različitih fizioloških procesa kao što je: klijanje, vegetativni rast, fotosinteza, respiracija, termogeneza, cvijetanje, proizvodnja sjemena i senescencija (starenje). Učinak salicilne kiseline na ove procese može biti direktan ili indirektan, jer je salicilna kiselina uključena u sintezu i/ili signalizaciju regulacije drugih biljnih hormona. 

22.02.2019.

Piše: Sunčica Pećnjak

https://prirodna.hr/aspirin-za-cistu-i-zdravu-kozu