Životinje zaslužuju obzir i suosjećanje neovisno o tome jesu li slatke, korisne ljudima ili su zaštićena vrsta. One nisu tu da bismo ih koristili za hranu, odijevanje, pokuse, zabavu ili za neku drugu svrhu, već imaju vlastite interese za život. Životinje imaju osnovne životne sposobnosti i potrebe kao i ljudi. Ugrožavanje njihovih prava tiče se svih nas.

Zar se životinje muče zbog ljudske zabave?

Lov se naziva sportom, a zapravo je ubijanje iz zabave. Cirkusi, zoološki vrtovi, dupinariji i akvariji su mjesta stalne psihičke i fizičke patnje životinja. Industrija kućnih ljubimaca također zlostavlja životinje zbog ljudske zabave. Ne posječujte konjske i druge utrke i natjecanja životinja, izaberite cirkuse i druga mjesta gdje zabavu čine ljudske vještine, a umjesto kupnje životinja radije udomite napuštenoga psa ili mačku.

Koje vrste pokusa se vrše na životinjama?

Životinjama se oštećuje mozak, osljepljuje ih se, pali, ozračuje, ranjava i osakaćuje, a sve u ime edukacije, znanosti i sigurnosti, iako u tome dokazano nema temelja. Mnoge životinje izložene su patnji iza zidova laboratorija i zbog testiranja kozmetike i sredstava za čišćenje. Prilikom kupnje izaberite proizvode s tzv. bijele liste tvrtki, čiji sastojci nisu testirani na životinjama.

Kako se životinje ubijaju za krzno?

Životinje koje se uhvate u zamke proživljavaju agoniju kada ih probodu čelični zupci. One na farmama uzgajaju se u pretrpanim prljavim kavezima i ubijaju gušenjem, lomljenjem vrata, elektrošokovima, pa i deranjem na živo. Milijuni životinja, među njima i psi i mačke, ubijaju se zbog odjevnih predmeta koji zbog silne okrutnosti ne mogu biti dio mode.

Jesu li mesna i kožna industrija povezane?

Mesna industrija oslanja se na prodaju kože kako bi povećala profit, pa se kupnjom kože izravno podržava ubijanje životinja. Osim toga, većina kože dolazi iz Indije gdje se krave zlostavljaju u uzgoju zbog kože i prilikom transporta do mjesta gdje je klanje dopušteno.

Muče li ovce u svrhu dobivanja vune?

Selektivan uzgoj doveo je do toga da teret vune uzrokuje smrt životinja od vrućine tijekom ljetnih mjeseci, a nabori vune na koži stvaraju upale oko vagine, što australski stočari, od kojih dolazi 80 posto svjetske vune, rješavaju izrezivanjem upaljene kože na živo. Sve ovce uzgajane zbog vune završe zaklane, a one iz Australije prije ritualnog klanja trpe dug i mučan transport.

Kako se dobiva paperje?

Patke i guske podignu za vratove, svežu im noge, a zatim krene bolno čupanje. Perje se često čupa s pataka i gusaka koje se uzgajaju za paštetu od jetre. Ptice prolaze torturu prisilnog hranjenja dok im se jetra ne poveća do četiri puta od normalne veličine.

Ima li i svila veze s okrutnošću?

Za samo 100 grama svile ubije se čak 1500 dudovih svilaca, tako da ih bacaju žive u kipuću vodu.

Što odjenuti i obuti?

Postoje mnogi neživotinjski materijali izgledom i kvalitetom isti ili bolji od kože i krzna, a jednako je tako i s vunom, svilom i perjem. Takvi materijali su i znatno više ekološki, zbog manje uloženih prirodnih resursa i korištenih kemikalija. Uglavnom je dovoljno paziti što piše na deklaraciji obuće i odjeće u običnim trgovinama, no postoje i specijalizirane trgovine.

Koja je najvažnija promjena koja se može napraviti za životinje?

Prestati ih jesti! Većina životinja, njih preko 60 milijardi godišnje, koje su uzgajane za meso, jaja i mliječne proizvode, žive na pretrpanim farmama gdje im je oduzeto sve što im je prirodno. Kokošima se režu kljunovi, svinjama se čupaju zubi, a kastracija se vrši bez sredstava za ublažavanje boli. Bez obzira na uvjete držanja, sve životinje završe prerezanih vratova u klaonici. Ribe izvučene iz svojeg okoliša, njih preko 100 milijuna tona godišnje, bolno umiru gušeći se.

Je li u redu jesti jaja?

Sve ptice nesu jaja sa svrhom dobivanja potomaka, a ne kako bi postala ljudskom hranom. Kavezno držanje tzv. kokoši nesilica iznimno je okrutno, iako su i pretrpane štale daleko od prirodnog okruženja za te ptice. Kokoši trpe fizičku, ali i psihičku torturu kako bi ih se natjeralo da nesu više jaja. Žive dok im se mogu uzimati jaja, a nakon toga ih kolju. Muške piliće ubijaju odmah nakon rođenja jer nisu korisni industriji jaja.

Što je s kravljim mlijekom?

Krave stvaraju mlijeko iz istog razloga kao i ljudi za svoju djecu. Sisavci piju majčino mlijeko samo u najranijoj dobi, do prelaska na krutu hranu. Da bi se održala visoka proizvodnja mlijeka, krave opetovano umjetno oplođuju i ubijaju čim se više ne može iz njih crpiti mlijeko. Njihovu djecu, teliće, oduzimaju im odmah nakon rođenja, a zatim ih kolju ili šalju na tovljenje koje odgađa klanje za nekoliko mjeseci.

Što je s medom?

Pčele skupljaju pelud i stvaraju uz pomoć svoje sline med kako bi se prehranile zimi, a ne za ljude. Zbog uzgoja 'medarica' izumrle su mnoge divlje pčele. Maticama se često režu krila da ne napuste koloniju te im se radi i umjetna oplodnja. Pčele stradavaju u transportu i prilikom uzimanja meda koji se zamjenjuje šećerom. Kada je neisplativo držati pčele kroz zimu, pčelari znaju i zapaliti košnice.

Može li se pomoći kupnjom organski uzgojenog mesa, mlijeka i jaja?

Organsko ne znači bez okrutnosti. Mnoge životinje na tzv. organskim, free range ili bio farmama nemaju niti približno dobre uvjete, podvrgavaju ih jednako okrutnim postupcima i sve, bez obzira na način uzgoja i razloge iskorištavanja, završavaju zaklane.

Stvaramo li prelaskom na veganstvo kakvu promjenu u svijetu?

Tijekom svojeg života prelaskom na vegansku prehranu može se poštedjeti i preko 10 tisuća životinja. Osim toga, uzgoj životinja izravno je povezan s enormnom potrošnjom prirodnih resursa, gladi u svijetu i velikim zagađenjem okoliša.

Što je sa zdravljem?

Meso, mlijeko jaja i med ne samo da nam nisu potrebni već mogu i naštetiti ljudskom zdravlju. Nekorištenjem namirnica životinjskog podrijetla dobivaju se iznimne zdravstvene prednosti za svakog pojedinca i za društvo u cjelini. Pazeći na raznovrsnost u prehrani i na unos vitamina B12 biljna prehrana ljudima može dati vitalnost i dugovječnost.

Što jesti?

Većina novih vegana pronađe svijet pun novih izbora hrane za koju prije nisu znali. Iako svu puninu okusa možemo dobiti samo izravno spremajući voće, povrće, žitarice, mahunarke, gljive i sjemenke, na tržištu su dostupni mnogi 'zamjenski' proizvodi poput vege burgera, biljnih kobasica, odrezaka, pašteta, salama, raznih biljnih mlijeka, jogurta i sireva, biljnih sirupa te raznih veganskih kolača, keksi, čokolada i ostalog.

Može li se dodatno aktivirati za prava životinja?

Najvažnija je osobna promjena i vlastiti primjer, no puno je načina da dodatno djelujemo za životinje. Veća edukacija može pomoći u širenju informacija ljudima u okruženju u kojemu živimo. Na raspolaganju su informativne edukativne web stranice poput www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegan.hr, razni besplatni letci i brošure, kao i video materijali. Učlanjenjem u udrugu, plaćanjem članarine i donacijama u novcu, robi ili usluzi omogućuju se organizirane aktivnosti i promjene u društvu. Odabirom artikala poput majica, šalica, bedževa, torbi i slično, uz potporu udruzi, ujedno se i promoviraju prava životinja. Volontiranjem na štandu, prosvjedima, u uredu ili od kuće izravno sudjelujemo u projektima udruge.

Potražite više informacija i napravite promjenu zbog životinja, okoliša i vas samih.