U Osijeku slab interes za posao osobnog asistenta
http://www.glas-slavonije.hr/mozaik.asp?rub=3&ID_VIJESTI=3670
Autor: Ljiljana KOVAČEVIĆ
Na osječkom području trenutačno 20 korisnika najtežih kategorija invalidnosti ostvaruje pravo na osobnog asistenta. Riječ je o pilot-projektu koji provodi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dok je nositelj projekta Savez osoba s invaliditetom RH (SOIH). Institut osobnog asistenta, zamišljen prema načelu neovisnog življenja, omogućava osobama s vrlo teškim oblicima invaliditeta da dobiju pomoć osobnog asistenta koji im 20 sati tjedno, odnosno četiri sata dnevno, pruža pomoć u aktivnostima svakodnevnog života, ovisno o potrebama korisnika. To se, primjerice, odnosi na pružanje pomoći pri obavljanju kućanskih poslova, osobnoj higijeni ili kao pratnje i pomoći u socijalnim aktivnostima. Osobni asistenti mogu biti osobe sa završenom srednjom školom ili one koje su završile tečaj za njegovatelje. Uvjet je da moraju biti nezaposleni te da, u pravilu, ne mogu biti članovi obitelji korisnika, jedino u slučaju ako korisnik živi u ruralnim, teško pristupačnim krajevima.
Neke muči previše papirologije
Većina članova osječkih udruga koje su se prijavile za projekt upoznata je s mogućnošću ostvarivanja prava na osobnog asistenta. Međutim, neki upozoravaju kako je u praksi bilo i neugodnih iskustava. Kažu kako dužnost osobnog asistenta nije lagan posao, bude i nesporazuma, asistenti ponekad odustaju, pa je problem pronaći novog. Podnošenje zahtjeva na temelju objavljenog natječaja Ministarstva obitelji i branitelja, kažu, ne jamči i sigurnost da će dobiti osobnog asistenta jer je u praksi bilo slučajeva da su pojedini zahtjevi zbog nepotpune dokumentacije bili odbijeni. Neki su mišljenja kako se traži previše papirologije, što drže suvišnim ako je riječ o 100-postotnoj invalidnosti. Mnoge smeta i ograničenje prema kojem osobni asistent, u pravilu, ne može biti član obitelji osobe s invaliditetom.
- Korisnici usluge osobnog asistenta u ovom su slučaju poslodavci koji sami biraju osobnog asistenta, dogovaraju s njim sve poslove prema specifičnim potrebama korisnika, ističe Goran Razum, predsjednik Udruge distrofičara grada Osijeka, koji je od 1. srpnja i sam postao korisnik ove usluge, dok članica Udruge Dragica Ivanov već drugu godinu ima svog osobnog asistenta.
U četiri sata koliko svakodnevno brine o potrebama korisnika, a riječ je o osobama s, primjerice, najtežim oblicima mišićne distrofije, cerebralne paralize ili tetraplegije, osobni asistent svojim radom rasterećuje obitelj korisnika. Ako dođe do pojedinih nesuglasica ili nezadovoljstva njegovim radom zbog, primjerice, izbjegavanja obveza, korisnik ima pravo zatražiti promjenu osobnog asistenta. Pojedina udruga, inače, sklapa ugovor s asistentom koji je plaćen prema ugovoru o djelu, a s korisnikom ugovor o suradnji koji se dostavljaju Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Goran Razum podsjeća kako je osječka Udruga distrofičara od 2005. godine prva u Hrvatskoj počela provoditi projekt pomoći i njege u kući zapošljavanjem osobe koja je obilazila članove Udruge, a koji se zbog problema s financiranjem ugasio.
Stjepan Semeš, predsjednik Udruge invalida cerebralne i dječje paralize Osijek, i Ivan Maretić, voditelj projekta osobnog asistenta, upozoravaju kako je teško pronaći odgovarajuću osobu od povjerenja za posao osobnog asistenta jer iskustva nekih govore kako su se namučili dok su ih pronašli.
- Velike su potrebe za tim oblikom pomoći kojim se obitelji rasterećuju obveza, pa je četiri sata rada osobnog asistenta, ipak, nedovoljno, upozoravaju predstavnici Udruge invalida cerebralne i dječje paralize.
Danijel Balažić, predsjednik županijske Udruge paraplegičara i tetraplegičara (UPIT), koja već treću godinu sudjeluje u projektu, kaže kako osam njihovih članova s tetraplegijom (ozljedom vratne kralježnice) ostvaruje pravo na osobnog asistenta. “Do sada nismo dobili informaciju da je netko bio odbijen. Nitko nije uskraćen ako ispunjava uvjete. Ne bih se složio s tvrdnjama kako se traži previše papirologije”, kaže Balažić, napomenuvši kako ima udruga koje nisu zainteresirane za sudjelovanje u projektu oko čije provedbe, inače, ima dosta posla.
bglavac
edin.kecanovic
