Bolovi koji se javljaju u donjem dijelu kralježnice u većini razvijenih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj poprimaju epidemijske razmjere, a zbog nesposobnosti za posao bolesnika s križoboljom predstavljaju i socio-ekonomski problem. Statistički podaci ukazuju na to da svaki treći 30-godišnjak, svaki drugi 35-godišnjak i svaki 40-godišnjak ima povremene tegobe povezane s križoboljom. Na sreću, devet od deset osoba pogođenih tim simptomima oporavi se unutar jednog mjeseca.

 

Križobolja (Syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago (uobičajeni naziv -hexenschuss) klinički je naziv za naglu bol u leđima koja nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja i bolesnik ima osjećaj "kao da ga je nešto presjeklo". Bol se pojačava čak i pri najmanjem pokretu, kihanju ili kašljanju. Lumboishialgija je naziv za bol koja počinje u leđima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjećaji trnjenja, slabost mišića ili pak ispad bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge.

Iako je učestalost javljanja križobolje izrazito visoka, uzrok vrlo često ostaje nepoznat. Križobolja može nastati zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava, neuroloških bolesti ili se javlja kao refleksni simptom kod bolesti unutarnjih organa. Pogoduju joj način života i navike kao što su predugo sjedenje, premalo kretanja, prekomjerna težina, zatim premekani ležaj, loše držanje, spuštena stopala... Ipak, možemo reći da je kronična napetost i nategnuće mišića donjeg dijela leđa najčešći uzrok lumbaga, dok je prolaps međukralježničkog diska najčešći uzrok išijasa. Međukralježnički diskovi osnovni su element čovjekova sustava za kretanje. Oni su poput jastuka, savitljivi i prilagodljivi promjenama položaja kralježnice i trupa. Ligamenti (sveze) koji međusobno povezuju kralješke uokviruju ih između dva trupa kralješka. Kad dođe do degeneracije središnjeg dijela diska (bilo zbog ozljede ili prirodnog tijeka starenja ljudskog organizma), međukralježnični prostor se suzi i dolazi do labavosti ligamenata. S vremenom prsten diska sve jače degenerira i preko ligamenata sve jače pritišće i korijen živca leđne moždine. Bolest najčešće nastaje u lumbalno-slabinskom dijelu kralježnice jer je tu i opterećenje najjače.

 

Što učiniti kod napada križobolje?

 

Prva mjera je strogo mirovanje na tvrđem krevetu, ali ne dulje od pet do sedam dana jer previše vremena provedenog u mirovanju slabi zaštitne mišiće leđa, pa se na taj način samo produlje trajanje simptoma. Preporučuje se tzv. Williamsov položaj - noge su u koljenima savinute pod kutom od 90 stupnjeva – treba podmetnuti veći jastuk. Prema potrebi uzimaju se lijekovi za suzbijanje bolova u kombinaciji s blagim sedativom koji će opustiti muskulaturu. Lokalno se preporučuje lagana masaža uz utrljavanje antireumatske kreme.

Ako te mjere ne dovedu do poboljšanja, treba se obratiti liječniku-fizijatru koji će odrediti ciljanu fizikalnu terapiju ili i eventualne dijagnostičke postupke. Naravno, mjere samopomoći smiju se poduzeti samo ako nisu prisutni neurološki deficiti (oduzetost stopala, smetnje pri mokrenju ili pražnjenju crijeva) - u tom slučaju nužno je odmah obratiti se liječniku. Da bi barem pokušali spriječiti ili ublažiti bol pri ponovnom napadaju, poželjno je smanjenje tjelesne težine ( ako je ona povećana ), korekcija držanja, svakodnevno vježbanje po savjetu fizijatra i redovita tjelesna aktivnost. Uz sve blagodati fizikalne terapije, danas se sve više ljudi odlučuje za terapiju akupunkturom.

 

Akupunktura - povijest

 

 

Akupunktura je starokineska metoda liječenja uz pomoć igala koje se zabadaju u određene točke na koži. Sama riječ je latinskog podrijetla (acus - igla, pungere - zabadati). Metoda je dobila ime od europskih misionara koji su posjetili Kinu krajem 16. st. i prvi donijeli glas u Europu o liječenju na kineski način. Ma koliko zapadnjački liječnici priznavali i shvaćali mogućnost liječenja akupunkturom kao tisućljetnom kineskom metodom, oni njezin uspjeh pripisuju isključivo znanstvenim mehanizmima, stručnjacima razumljivim i prihvatljivim. Naime, prema njihovu mišljenju, ubod iglom u određenu akupunkturnu točku potiče izlučivanje endorfina - prirodnih tvari što pospješuju proizvodnju hormona, glasnika živčanog sustava koji pomažu imunološkom sustavu. Endorfin je prirodno djelujući neuropeptid koji se veže uz receptore stanice bola u mozgu, te ima izrazito analgetsko djelovanje. No, za Kineze to nisu pravi razlozi zbog kojih akupunkturom djelujemo na ravnotežu organizma. Za njih je ljudsko tijelo iscrtano meridijanima, oku nevidljivim kanalima kojima neprekidno teče energija zvana qi.

 

Yin i yang

 

 

Parovi meridijana prolaze jedni pokraj drugih, a njihove su funkcije komplementarne. Svaki je meridijan povezan s određenim organom ili psihofizičkom funkcijom. Njihovo je vjerovanje da su u našem tijelu dva suprotna energetska polja - yin i yang. Laicima je to najlakše objasniti da je tu riječ o pozitivnom i negativnom, muškom i ženskom… Prema kineskoj tradiciji, svi meridijani imaju točku ulaza i točku izlaza energije, koja treba uravnoteženo teći između različitih organa.

Yin i yang moraju biti u savršenoj ravnoteži - tada smo besprijekorno zdravi, a kad iz nekog razloga taj odnos i protok energije bude neuravnotežen, javlja se bolest.

 

Djelovanje igle očituje se u odvođenju viška energije, a ne u njezinu proizvođenju. Akupunktura ne proizvodi nikakvu energiju, već ponovno uspostavlja poremećeni tok. Nadraživanjem završetaka živčanog sustava postiže se, naravno, suprotan efekt odvođenju energije, dakle, ovdje se pojačava energija u određenom kanalu ili organu.

S obzirom na to da mehanizam delovanja akupunkture ostvaruje svoj utjecaj preko glavnih regulatora organizma, lako je zaključiti da su pravo područje akupunkture funkcionalni poremećaji koji još nisu doveli do ozbiljnih organskih promjena.

Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, križobolja je povezana s poremećajima u meridijanu bubrega. Uzročni faktori koji dovode do njezine pojave su vanjska patogena hladnoća i vlaga, deficit qija bubrega, iščašenja ili nagnječenja ( kontuzija ).

 

1. NAPAD PATOGENE HLADNOĆE I VLAGE

Bol se javlja zbog opstrukcije qija u meridijanima. Javlja se bol nakon izlaganja hladnoći i vlazi, pojačana je za kišnih dana. U donjem dijelu leđa prisutan je osjećaj težine i ukočenosti, ograničeni su pokreti istezanja i savijanja kralježnice, bol se širi prema bedrima i donjim ekstremitetima, a u oboljelom dijelu prisutan je osjećaj hladnoće.

 

2. DEFICIT BUBREGA

Bol najčešće nastaje uslijed pretjerane seksualne aktivnosti koja troši energiju qija, što dovodi do slabije ishranjenosti meridijana u lumbalnom području. Bol se javlja naglo i praćena je osjećajem malaksalosti i slabošću u preponama te koljenima. Ako je prisutan deficit yanga bubrega, tada se u donjem dijelu trbuha javlja osjećaj grča, a ekstremiteti su hladni. Ako je pak prisutan deficit yina, tada se javljaju razdražljivost, nesanica, suhoća u usnoj šupljini, lice je crvenkaste boje, a u prsima, dlanovima  i stopalima širi se osjećaj topline.

 

3. TRAUMA

Trauma dovodi do povrede qija u meridijanima i krvi i kod bolesnika se javlja bol i ukočenost koji su točno lokalizirani na određenom mjestu te se pojačavaju na pritisak ili prilikom okretanja tijela.

 

Akupunktura je učinkovita i u tretiranju akutnih te opetovanih simptoma križobolje. Naravno, kod akutnih simptoma olakšanje će nastupiti već nakon jednog do dva tretmana, dok se za kronične križobolje preporučuje deset do 15 tretmana u razdoblju od četiri do sedam tjedana. Akupunkturom se može izliječiti samo ono što je poremećeno, ali ne i uništeno.

 

Vesna Gorički Pernet, dr    

Nedjelja, 03.02.2008 

 

 

Zadnja Promjena ( Petak, 19.03.2010 )

 

http://alternativa.hr/content/view/55/199/