Široj svjetskoj javnosti poznat je kao autor tzv. Sternova izvještaja o klimi iz 2006. godine.

- Proizvodnja mesa povezana je s rasipanjem vode i dovodi do velike emisije stakleničkih plinova. To stvara golem pritisak na svjetske resurse, stoga je vegetarijanska prehrana bolja - izjavio je Stern u razgovoru za britanski Times povodom skore klimatske konferencije u Kopenhagenu.

- Došlo je vrijeme da ljudi ozbiljno razmisle kako mogu smanjiti posljedice globalnog zagrijavanja, što uključuje i njihovu prehranu. Imam 61 godinu i moja se prehrana radikalno promijenila u odnosu na studentske dane - istaknuo je Stern koji je velikim dijelom prešao na vegetarijanstvo.

Prehrambene navike

No, UN-ove procjene pokazuju da će se globalna proizvodnja mesa od 2001. do 2050. godine udvostručiti.

To će velikim dijelom biti posljedica promjena prehrambenih navika u novim gospodarskim silama poput Kine, Indije i Brazila gdje je konzumacija mesa u proteklih deset godina porasla 33 posto.

Da je uzgoj stoke i proizvodnja mesa velik izvor emisije stakleničkih plinova, potvrđuju sve znanstvene studije.

Primjerice, devet posto emisije ugljičnog dioksida i 18 posto ukupne emisije stakleničkih plinova povezane s ljudskom djelatnošću dolazi od uzgoja stoke. Krave, ovce, svinje i ostale životinje, koje uzgajamo radi mesa i mlijeka, daju 37-postotni doprinos emisiji metana koji ima čak 25 puta veći potencijal globalnog zagrijavanja od CO2.

Globalnom zagrijavanju najviše doprinose 1,4 milijarde krava i bikova na našem planetu. Znanstvenici su izračunali da proizvodnja jednog kilograma govedine rezultira emisijom čiji je potencijal jednak oko 36,4 kilograma ugljičnog dioksida. To je veća emisija nego tijekom tri sata vožnje automobilom, a potrošnja energije ista je kao kada bismo žarulju snage 100 W ostavili da gori neprekidno 20 dana.

Piletina najprihvatljivija

Proizvodnja jednog kilograma sira generira oko 20 kilograma ugljičnog dioksida, dok jedan kilogram svinjetine dovodi do emisije oko devet kilograma toga plina.

Od mesa, ekološki je najprihvatljivija piletina čiji jedan kilogram generira oko 3,3 kilograma ugljičnog dioksida.

Nasuprot mesu, povrće generira mnogo manje emisije: kilogram pšenice odgovaran je za 0,91 kilogram ugljičnog dioksida, a proizvodnja kilograma mrkve dovodi do ispuštanja 0,36 kilograma toga ozloglašenog plina.