Plastične su vrećice jedna od najvećih ekoloških prijetnji našem planetu, no ipak ih koristimo bez zadrške. Široko su rasprostranjene u svakodnevnoj upotrebi: može ih se dobiti u gotovo svim trgovinama za manje od kune ili čak besplatno. Dezintegracija jedne vrećice traje čak tisuću godina, što ostavlja dalekosežne posljedice za okoliš, pogotovo ako se uzme u obzir nevjerojatni podatak da se globalno upotrijebi između 500 milijardi i trilijun plastičnih vrećica.

Neka istraživanja pokazuju da 95% plastičnih vrećica završava ili na odlagalištima otpada ili u prirodi, često u morima i rijekama (izvor). Zbog male mase vjetar ih može daleko odnijeti što dodatno otežava njihovo uklanjanje. Sama plastika nije biorazgradiva, to jest s vremenom se raspada do sićušnih polimernih struktura čiji se promjer broji u mikronima. Nađe li se plastična vrećica u moru, njezino će raspadanje potaknuti valovi, sunce te abrazivni učinak soli. Konačni je rezultat povećanje količine plastike u morskoj vodi koja nepovratno mijenja ekosustave, jer poprima oblik koji se više ne može odstraniti.

Životinjama taj plastični otpad može izgledati kao hrana. Jedno je istraživanje pokazalo da plastika često završava u organizmima životinja: na uzorku od 144 životinje, kod 82 su pronađeni tragovi plastike. Cijeli ovaj proces naziva se plastifikacijom okoliša. Štetnost plastičnih vrećica prepoznata je kao velik problem od strane svih nacionalnih vlada razvijenog dijela svijeta, a neke su države, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Francuske i Finske, uvele rigoroznu kontrolu i porez na plastične vrećice kako bi obuzdali njihovo korištenje.

Ministarstvo za zaštitu okoliša Ujedinjenog Kraljevstva prisililo je trgovačke lance poput WalMarta, Sainsburysa i Mark&Spencera na potpisivanje ugovora u kojima su se ovi trgovački divovi obvezali poticati potrošače da koriste manji broj plastičnih vrećica. Pozivat će na višestruku upotrebu vrećica i staviti naglasak na vrećice koje se mogu reciklirati.

Postoji još mnogo pozitivnih primjera diljem svijeta. Primjerice, gradska uprava San Francisca zabranila je velikim trgovačkim lancima pakiranje robe u prozirne plastične vrećice.

Japanska se vlada također uhvatila u koštac s plastičnim vrećicama: izračunato je da prosječan Japanac koristi 300 vrećica godišnje, što znači da ih se u Japanu potroši 30 milijardi svake godine. Zakonske odredbe koje su stupile na snagu još 2007. godine poboljšale su situaciju, te doveli do ogromnih ušteda od čak 900 milijuna eura. Ipak, Japanci su kasnije bili primorani i dodatno postrožiti zakone te uvesti porez na plastične vrećice s ciljem njihova potpunog odbacivanja, što se u slučaju Njemačke pokazalo itekako uspješnim. U Njemačkoj je taj porez uveden daleke 2002. i od tada se uporaba plastičnih vrećica smanjila za 30 posto.

Promjena kreće i od lokalne razine. Ukoliko se pitate kako i vi možete doprinijeti borbi za očuvanje okoliša, slijedite nekoliko jednostavnih pravila. Prestanite uzimati plastične vrećice u trgovinama; ponesite radije vrećicu sa sobom svaki put kad idete u trgovinu. Možete uvijek nositi vrećicu ili dvije sa sobom u torbi, ruksaku, automobilu, kako biste ju imali pri ruci za kupovinu. Možete u potpunosti odbaciti plastične vrećice i koristiti torbe ili košare, a mi predlažemo da se opredijelite za platnene vrećice. Platnene su vrećice ekološki i financijski prihvatljive, čvrsto pamučno platno znači da se neće poderati, ne zauzimaju mnogo mjesta, a i lijepo izgledaju. U Hrvatskoj se sve više pažnje obraća recikliranju te se pojavilo nekoliko tvrtki koje uspješno recikliraju plastične vrećice, poput tvrtke Unijapapir.

Gore navedene inicijative samo su neki od načina borbe protiv plastičnih vrećica; premda su zakonske regulative usmjerene protiv plastičnih vrećica sve brojnije, one i dalje ostaju prijetnja okolišu te će za opipljiv napredak trebati uložiti još mnogo truda, kako na lokalnoj, tako i na makro razini.