|
| Zagrebu opet savijaju kralježnicu |
|
 |
| Foto: Miroslav Juraj |
|
| Od 2005. na Aveniji Većeslava Holjevca, između zgrade Ine i nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti, stoji tri metara visoki megalit. Sada odjednom nekome jako smeta. |
|
Veliki kamen od papučkog granita težine 18 tona postavio je umjetnik Marko Pogačnik u okviru projekta Muzeja suvremene umjetnosti Gradske intervencije.
Megalit je dio opsežnog Pogačnikovog rada Litopunkture Zagreba, koji je djelomično financirao i zagrebački Gradski ured za kulturu.
Litopunktura se može razumjeti kao akupunktura gradskog prostora, odnosno kao praktični oblik ekološke umjetnosti.
Pogačnik je slične radove postavio i u drugim gradovima po svijetu, s namjerom da se ponovo uspostavi ravnoteža između gradskih struktura i bio-energijskih kvaliteta prirodnog krajolika unutar kojeg se grad razvija.
Uloga megalita unutar litopunkturnog sustava za Zagreb jest uzemljiti suviše prirodi otuđene snage grada.
Umjetnici koji su s Pogačnikom sudjelovali u realizaciji ovog projekta ističu kako uklanjanje 20-tonskog megalita na ulazu u grad ispred Muzeja za suvremenu umjetnost ne odgovara kulturnim normama civiliziranog svijeta, nego podsjeća na paljenje knjiga davno prije.
Napominju da se slični projekti financiraju iz rigoroznih fondova Europske unije i prepoznati su kao umjetničko-ekološke vrijednosti, a zagrebački oci ruše isti takav rad doniran Gradu.
Umjetnici pozivaju na suradnju, podršku, zaustavljanje kulturocida, otkrivanje istine, i objavljivanje teksta autora rada i akademskog kipara Marka Pogačnika.
Mi ga prenosimo u cijelosti:
ZAŠTO TREBA ZAGREBU OSLABITI KRALJEŽNICU?Protest
Prije četiri godine u Zagrebu sam postavio jedan ekološko-umjetnički rad čija je namjera da na bio-energijskom nivou učvrsti kralježnicu grada Zagreba.
Danas čujem da se taj rad počeo rušiti u okviru promjena prostornih planova. Nitko me kao autora po tom pitanju nije konzultirao.
Tek sam od Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba saznao da je sa strane Uprave za komunalno uređenje dan "nalog" da se odmah skloni megalit (veliki kamen od 18 tona) koji stoji nasuprot nove zgrade Muzeja na Aveniji Većeslava Holjevca.
Megalit je postavljen u okviru projekta Muzeja suvremene umjetnosti nazvanog Gradske intervencije.
Godine 2004. sam na poziv Centra za očuvanje prirode i zdravlja Sirion iz Zagreba i uz sufinanciranje Gradskog ureda za kulturu Zagreba postavljao litopunkturni (akupunkturni) sustav za grad.
kliknite za veći prikaz
Nakon što je Muzej prepoznao moj litopunkturni rad kao rad s organizmom grada, bio sam pozvan da se njime uključim u projekt Gradske intervencije.
Tako je došlo do postavljanja velikog kamena (megalita) nasuprot nove zgrade Muzeja u Novom Zagrebu.
Na kamenu iz papučkog granita ugrađene su četiri pločice od bronce s kozmogramima koji ga povezuju s organizmom Zagreba.
Protestiram! Uklanjanje javnih umjetničkih djela bez konzultiranja autora i objave razloga za rušenje ne odgovara kulturnim normama kakve važe u civiliziranom svijetu!
Spomenuti megalit je dio jednog opsežnog ekološko-umjetničkog rada, koji se proteže od Mirogoja preko Donjeg grada i Trnja do Sigeta, a uključuje i Jarun.
Njegova namjera je isključivo podržati i učvrstiti bio-energijski (vitalno-energijski ili životni) organizam Zagreba.
Grad u svom brzom rastu odvaja se od životnih osnova prirode i zemlje. Time prostor grada gubi na stabilnosti i ravnoteži, pa i na životnom kvalitetu.
U mom traženju načina kako bi se umjetnost mogla aktivno uključiti u ekološki pokret, prije trideset godina počeo sam razvijati "litopunkturu" kao oblik akupunkture gradskog ili prirodnog krajolika.
Na osjetljive točke prostora postavljam kamene stupove koji imaju sličnu funkciju kao igle kod akupunkture.
Mislim da u vrijeme velike ekološke krize Zemlje, koja tek dolazi, treba uložiti svu snagu i svu svoju kreativnu ljubav da se očuva život na planetu.
Otkako radim u tom smjeru, postavio sam akupunkturne (litopunkturne) sustave u mnogo zemalja na gotovo svim kontinentima. Nigdje moj rad nije proganjan i uklanjan. Zašto se to događa baš u Zagrebu?
Rad za Zagreb nije nastao usputno! Prije toga sam deset godina dolazio u Zagreb, te radio sa zainteresiranim građanima Zagreba na upoznavanju životnih i duhovnih vidika grada.
Održao sam u to vrijeme bezbroj predavanja, prije svega u Europskom domu. Tek sam se poslije toga usudio napraviti praktični rad i uz podršku Grada te uz sve potrebne dozvole od strane službi Grada postaviti 11 kamenih stupova, od kojih jedan stoji pred novom zgradom Muzeja suvremene umjetnosti.
kliknite za veći prikaz
Na njima su uklesani "kozmogrami", znakovi, koji precizno određuju funkciju pojedinih litopunkturnih stupova u cjelini grada.
Kroz spomenuta istraživanja pokazalo se da osovina, koja se proteže od Medvednice prema savskoj ravnici, točnije od Mirogoja do Sigeta, na bio-energijskom nivou djeluje kao kralježnica grada.
Ona nosi teret najznačajnijih bio-energijskih funkcija. Zbog toga sam predložio da bi litopunkturnim projektom poduprli baš kralježnicu grada.
Moram jasno reći da sam sav taj rad izveo na osnovi dobrovoljnog rada bez da bi bio zato honoriran. Gradski ured za kulturu je financirao samo troškove kamena s Brača.
Uz to treba spomenut, da je megalit pred Muzejom suvremene umjetnosti primjer ekološke etike.
Taj divni megalit bio je 20 godina napušten usred Zagreba nakon što je propalo poduzeće Industrogradnja-Nova, koje ga je zajedno s 450 tona drugih kamena dovuklo s Papuka, a nikad upotrijebilo.
Postavljanjem na jednu od akupunkturnih točaka Zagreba, taj ponizni djelić Zemljinog tijela je dobio novu i časnu ulogu u organizmu Zagreba.
Zašto ga treba ponovo baciti negdje na smetlište? Kakav je to odnos prema Zemlji kao majci svih živih bića?
Kada se našlo tih 450 tona bačenog kamenja, pitali su me bih li bio spreman od njega napraviti još jedan rad za Zagreb.
Predložio sam da napravimo postavku kralježnice Europe, da bi se učvrstila uloga Zagreba u onom djelu Europe, koji se obično naziva "središnja Europa", a ja sam nju u odnosu na njezinu bio-energijsku ulogu nazvao "solarni pleksus Europe".
Sportski i rekreativni centar Jarun ponudio je mjesto na Otoku hrvatske mladeži, a sponzori, među njima Turistička zajednica Zagreba, omogućili su da se kameni teškom mehanizacijom prenesu na Jarun i postave u umjetnički rad jasno vidljiv iz zraka i prepoznatljiv iz cijelog svijeta preko interneta (Google Earth).
Trideset autora, ponajviše iz Hrvatske, pa i iz drugih europskih zemalja (Belgija, Velika Britanija, Češka, Njemačka, Slovenija), uložilo je velike napore u realizaciju tog ekološko-umjetničkog rada, bez da bi zato tražilo honorare.
Prosvjedujem jer se rad mnogih ljudi posvećen Zemlji počinje rušiti bez javnog izricanja njegove osude.
Hrvatska javnost bi se morala upitati sljedeće: kako je moguće da se godine 2007. u okviru gradova Brod Moravice, Delnice, Skrad i Čabar (i odgovarajućih susjednih slovenskih općina na tom dijelu Kupe) postavlja litopunkturni sustav nazvan Svijet Kupe, kreacija istih autora, čiji se rad u Zagrebu ruši?
Situacija je još dramatičnija: litopunkturni projekt Svijet Kupe je financirala Europska unija u okviru programa INTERREG.
Poznato je da Vijeće Europske unije vrlo rigorozno preispituje programe koje financira.
Kako je moguće, da se litopunkturni sustav u Zagrebu počeo narušavati bez javne diskusije? Komu može smetati umjetnički rad posvećen životu, Zemlji i istini?
Marko Pogačnik, akademski kipar
Šempas 160, Si-5261 Šempas, Slovenija
27. 10. 2008.
Preuzeto sa Net.hr. | | |
irida
edin.kecanovic
