Svjetski dan voda, 22. ožujka, ove se godine obilježava na temu Vode koje dijelimo - mogućnosti koje dijelimo na međudržavnim vodotocima (Zajedničke vode - zajedničke mogućnosti), jer približno 40 posto svjetske populacije živi na slivovima rijeka i jezera koje dijele dvije ili više zemalja.
Čak 263 svjetska međudržavna sliva uključuju područje od 145 zemalja i pokrivaju više od polovice svjetskih površinskih voda. I Hrvatska je ispresijecana mrežom većih i manjih vodotoka koji dijelom dolaze ili završavaju u susjednim državama.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je Svjetski dan voda kako bi skrenula pozornost na neprocjenjivu vrijednost vode, ali i njezinu sve veću ugroženost budući da su zalihe ograničene, a nužna je za život. UN procjenjuje da oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi.
Po istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu izvora vode na vrlo visokome, petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu, što je strateška prednost.
Procjenjuje se da su svi prirodni i umjetni vodotoci u Hrvatskoj dugački oko 32.000 kilometara. Podzemne vode imaju posebno značenje jer su najvažnija izvorišta javne vodoopskrbe.
Uz bogatstvo vode, u mnogim dijelovima Hrvatske voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom je visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju.
No, suše koje prijete plavome planetu golema su opasnost za svjetsko gospodarstvo bilo da je riječ o uzgoju pamuka ili tvornicama koje proizvode računalne čipove. Suše će biti sve češće jer će rastom temperatura hlapiti zalihe vode i smanjivati se brže nego će se moći obnavljati prirodnim ciklusom. Veliki gradovi u Kini i Indiji bit će pogođeni sušama jer će se smanjivati ledenjaci na Tibetskoj visoravni.
Za gospodarstvo opasnosti su goleme: od fizičkih nestašica vode do rasta troškova za provedbu propisa o vodi, a tvornicama prijete i sukobi s lokalnim zajednicama zbog vode.
Djelatnosti kojima prijete nestašice vode
POLJODJELSTVO - Oko 70 posto svjetske vode služi u poljodjelstvu, a u nekim zemljama u razvoju s najbržim prirastom stanovništva taj postotak nadmašuje i brojku 90. Zbog suša u Australiji lani je rekordno porasla cijena riže. Tvrtke koje za proizvodnju trebaju velike količine vode, kao što su mesna industrija i biogoriva, također će biti ugrožene sušom.
PIĆA - Punionice Coca-Cole i PepsiCo izgubile su dopusnice za rad u Kerali u Indiji, a veliki proizvođači pića ne dobivaju zeleno svjetlo za otvaranje novih pogona. I punionicama vode sve je teže dobiti dopusnice za rad u područjima s nestašicom vode. Neki potrošači troše vodu iz vodovoda radi očuvanja okoliša.
VISOKA TEHNOLOGIJA - Više od polovice svjetskih tvornica poluvodiča smješteno je u području Azije-Pacifika, a tu je velika opasnost od nestašica vode. U proizvodnji silicijskih čipova troše se velike količine čiste vode i nekim tvornicama već su se suprotstavile lokalne zajednice.
ELEKTRIČNA ENERGIJA - Suše mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju struje iz hidroelektrana, a riječ je o izvoru energije koji ispušta niske količine stakleničkih plinova. U 2001. suša u Brazilu izazvala je dramatični pad proizvodnje struje.
ODJEĆA - Suše smanjuju poljoprivredne prinose i tako izravno prijete uzgoju pamuka i drugih sirovina za proizvodnju odjeće.
FARMACEUTIKA - Tvrtke su suočene s novim troškovima zbog novih pravilnika o smanjenju količina kemikalija i mikroba u otpadnim vodama.
DRVNA INDUSTRIJA - Suše i rast cijene vode pogađaju industriju papira i celuloze kojima su potrebne velike količine vode.
METALURGIJA I RUDARSTVO - Rudnicima su potrebne velike količine vode i zbog toga se sukobljavaju s lokalnim zajednicama, a za metaloprerađivače se donose novi pravilnici o otpadnim vodama.
Klimatske promjene, izazvane iskorištavanjem fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta te rastom broja stanovnika na Zemlji, mogle bi idućih desetljeća ozbiljno ugroziti zalihe vode što pokazuju sljedeći podatci i predviđanja o klimatskim promjenama.
U 21. stoljeću temperature bi mogle porasti od 1,1 do 6,4 Celzijeva stupnja, a razina mora od 18 cm do 59 cm, upozorio je Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC).
Model simulacija klimatskih promjena za 21. stoljeće pokazuje porast oborina na visokim zemljopisnim širinama i u tropskim područjima, a ujedno smanjenje kiša u suptropskim područjima.
Zagrijavanje u zapadnom planinskom području Sjedinjenih Američkih Država pridonijet će, po predviđanjima, smanjenju snježnih oborina i povećanju zimskih poplava, te smanjenju količina vode ljeti, a pojačat će se i borba za izvore vode. Takvo stanje negativno će se odraziti na proizvodnju žitarica u SAD-u.
U južnoj Europi klimatske će promjene izazvati rast temperatura i suše, smanjiti zalihe vode i hidroenergetski potencijal, pogoditi ljetni turizam i usjeve.
U Latinskoj Americi padat će produktivnost nekih važnih usjeva, a nestanak ledenjaka u Anadama smanjivat će pričuve vode za ljudsku potrošnju.
U Africi će do 2020. problem nestašica vode, izazvan klimatskim promjenama, pogađati 75 do 250 milijuna stanovnika. U nekim zemljama prinosi kultura koje ovise o kišnom režimu mogli bi pasti za 50 posto.
-- U Aziji će se do 2050. smanjiti zalihe svježe vode u središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu kontinenta, napose u velikim riječnim koritima.
Suša, koja je pogodila Australiju i pridonijela u početku 2009. dosad najsmrtonosnijim požarima, povezana je s klimatskim promjenama. No 2030. problemi s vodom bit će još teži na jugu i istoku Australije.
Porast razine mora može povećati slanost podzemnih voda i voda u estuarijima (potopljena riječna ušća na niskoj morskoj obali).
To bi pak teško pogodilo priobalne gradove, primjerice Miami na Floridi, prenosi agencija Reuters podatke UN-ova IPCC-a, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te Pacifičkog instituta za studije razvoja, okoliša i sigurnosti.
Povezani članci
bglavac
edin.kecanovic
