|
Meki dio bora, smreke i jele koji se koristi kao građevinsko drvo i drvo za vrt treba bezuvjetno obraditi fizikalnim ili kemijskim postupkom.
|
|
|
| Drvo se ubraja u najomiljenije i najljepše građevinske materijale - pod pretpostavkom da se stručno ugradi, ispravno zaštiti od utjecaja okoliša i štetočina te redovito održava. Koliko se drvo može oduprijeti zubu vremena, ovisi o klasi, vrsti i ispravnoj primjeni. Tako zaštita drva počinje već pri odabiru materijala. Znanstveno istraživanje drva već je dokazalo da kod gotovo svih klasa od 20 postotaka vlage pa naviše postoje uvjeti za rast organizama koji štete drvu, kao npr. gljivica ili truljenje. U takvim slučajevima kod kojih se uvijek prekoračuje ova vrijednost preporučuje se zaštita na bazi supstanci koje suzbijaju gljivice. |
| Klasa i vrsta Egzotično drvo, kao na primjer tikovo drvo, sadrži ulja i supstance koje izvrsno štite od vode i štetnih organizama. Čak se i poneko domaće drveće, kao douglas smreka i hrast, smatraju otpornijima od napada štetočina jer, između ostalog, sadrže tvari koje uništavaju gljivice i insekte. Jezgra drveta unutarnji je dio nekog stabla. Ona je teža i čvršća od meka vanjskog dijela drveta, a kod bora i hrasta, na primjer, od vanjskih slojeva odudara i po boji. U jezgri presjeka stabla završen je rast. U stanicama se odlažu minerali koji zatvaraju veze između stanica, tako da iste odumiru. U prstenu mekog dijela uokolo jezgre transportira se voda i hranjive tvari od korijenja do lišća i nazad, zbog toga je tamo materijal porozan. Jezgrovita drveća ima kako kod igličasta drveća tako i lisnata drveća. Bor je jedno jezgrovito drvo kod kojeg se za građevinske radove i za proizvodnju namještaja koristi meki dio drveta, a jezgra za prozore i vrata. Kod hrasta se meki dio drveta ne smije obrađivati jer je veoma mekan i podložan napadu. Jezgrovito drvo ipak je veoma čvrsto i trajno te se može koristiti u proizvodnji namještaja i u vanjskom području, čak i za proizvodnju glazbenih instrumenata. Kod trešnje se mogu obrađivati i jezgra i meki dio drveta. Budući da je razlika u boji između crvena jezgrovitog drva i bijela mekog dijela vrlo izražena, kod jako vrijednih radova uklanja se (izrezuje) meki dio. Udio jezgrovita drva i mekog dijela drva kod različitih je vrsta drva veoma različit. Sl.: "Jezgra i meki dio ": Jezgra je čvršća, trajnija i ima je manje. U stablu ipak ima znatno više mekog dijela, zato je jeftiniji. Zaštitnim mjerama može i ovdje poboljšati trajnost. Konstruktivna zaštita drva obuhvaća sva građevinsko-tehnička sredstva koja preventivno sprječavaju previsoku vlagu drva, a time i napad štetočina. |
| Ispravan izbor Vrstu drva treba odabrati sukladno namjeni, prednost dati jezgrovitu drveću za eksponirana mjesta. Meki dio bora, smreke i jele koji se koristi kao građevinsko drvo i drvo za vrt treba bezuvjetno obraditi fizikalnim ili kemijskim postupkom, izbjegavati vodoravne površine, stvaranje tragova (noseva) kapanja, izbjegavati rosu, pobrinuti se za dobru ventilaciju zbog drvenih oplata, pokriti pukotine ili ih redovito kontrolirati, izbjegavati doticaje sa zemljom, ugrožena mjesta pokriti limom kao npr. čeone drvene površine. Kod horizontalnih drvenih površina – primjerice, na terasama i balkonima - može se nanošenjem oplate od lima ili folije iznad glavnih i pomoćnih nosača uspostaviti građevinska zaštita drveta. Budući da takve obloge štite od direktnog i trajnog vlaženja, može se koristiti uobičajeno građevinsko drvo s preventivnom kemijskom zaštitom drva umjesto skupih materijala impregniranih u tlačnom kotlu. |
| Biljne i životinjske štetočine U živa bića nepoželjna na drvetu spada, između ostalog, i smeđa bradavičasta spužva koja se većinom javlja na mjestima koja imaju dodir s vlažnom zemljom. Kao i ona, tako se i bijela spužva s porama odlikuje velikom moći razaranja. Još su opasnije gljivice na jelovini i ogradi koje duže vrijeme utječu na jedva prepoznatljivo truljenje. Ono počinje podmuklo u unutrašnjosti, izvana drvo, naprotiv, izgleda zdravo i stabilno. Pored ovih organizama koji uništavaju drvo postoje i takvi čije javljanje samo po sebi ne donosi nikakvo ugrožavanje u građevinsko-tehničkom smislu, ali ugrožavaju optičku kvalitetu drva. U njih spadaju gljivice koje oboje drvo, kao što su plave gljivice i gljivice plijesan. Bez obzira na njihov po zdravlje štetan utjecaj plijesan može razgraditi lakove i boje koje štite drvo i tako ga indirektno ugroziti. Napad insekata može se javiti već kod vrijednosti vlage ispod deset postotaka. Najčešće su životinjske štetočine kućna strizibuba i kuckar (mrtvačka ura), čije se ličinke u narodu nazivaju "drveni crvi". Kućna strizibuba naročito na krovištu pričinjava velike štete. Insekt napada meki dio drva ili igličasto drveće, stoga se na nosivim i stršećim elementima treba provesti konstruktivna i dodatno preventivna kemijska zaštita drva. Varljivi tragovi ipak mogu potjecati i od ranijeg napada (prije zaštite) ili ukazivati na bezopasne ose drvarice koje žive u napuštenim progrizenim hodnicima. Ako postoji sumnja, treba pozvati neovisnog vještaka za zaštitu drva. Ako se, pak, potvrdi napad štetočina, treba poći od toga da je time pogođen veći dio konstrukcije. Kada drvo nije više dovoljno nosivo ili je već tako staro (preko 100 godina) da ga kućna strizibuba gotovo više ni ne može koristiti, može se odustati od suzbijanja. Na vlastitu ruku bez stručnosti ne bi ni u kom slučaju trebalo provoditi suzbijanje! |
|
|
| Pravovremeno prepoznavanje štetočina Duže se vrijeme mogu čuti samo karakteristični šumovi grebanja i povremeno se na drvu mogu primijetiti površinske udubine i kvrge. Ako ubodemo u pogođeno mjesto ispod pokrovnog sloja, naći ćemo labirint hodnika koji su ispunjeni ostacima bušenja sličnih prašini i u blizini ličinku s izmetom u obliku gusjenice. Ličinke izjedaju drvo vrlo brzo i stoga ih je teško osjetiti na njihovu dotičnom boravištu. Ličinke kućne strizibube koje polažu svoja jaja u pukotine drva trebaju tri do šest godina za razvoj do gotova insekta. Ako se nakon ovog vremena uvuku kukci, oni probijaju površinu drva i pritom ostavljaju karakteristične ovalne rupe promjera između pet i deset milimetara. Kućna strizibuba sama je većinom nevidljiva, odaje je samo ovalna rupa. Tragove kuckara (mrtvačke ure) prepoznaje svatko - male rupe (jedan do dva milimetra) iz kojih ispada brašno od bušenja kada su u njima još ličinke. Kukci koji se izlegu nakon dvije do osam godina polažu svoja jaja većinom opet u drvo u kojem su i sami narasli. |
| Spriječiti napad insekata Osnovna se zaštita već postiže ako se drvene konstrukcije omotaju i pokriju eventualne napukline, pukotine, udarci i fuge. Najbolje je koristiti samo dobro uskladišteno suho drvo ili drvo od više slojeva dasaka, tako da uopće ne dolazi do napuklina. Tko se želi kladiti na sigurno, koristit će jezgrovito drvo s maksimalnih deset postotaka udjela mekog dijela. Njih obično ne napada niti kućna strizibuba niti kuckar (mrtvačka ura). Brižljivo pokrivanje sprječava prodiranje vlage, a time i napad gljivica. Ako nisu dovoljni niti odabir vrste drva niti konstruktivne zaštitne mjere, mora se koristiti dodatna preventivna kemijska zaštita. Kod korištenja premaza prednost treba dati svjetlijim varijantama, jer tamni premazi utječu na višu površinsku temperaturu drva. Jače zagrijavanje tamnih materijala može imati za posljedicu pojačano stvaranje napuklina te kod igličastog drveća dodatno dovesti do izbijanja smole. Stoga treba redovito obnavljati premaze (poštivati upute proizvođača), budući da sredstvo za zaštitu drva može prodrijeti samo nekoliko milimetara, tako da su napukline od sušenja koje bi se mogle kasnije pojaviti potpuno nezaštićene. Isto tako, već impregnirani isporučeni drveni elementi moraju se nakon montaže, npr. na mjestima koja se režu, naknadno obraditi, inače u svježa nezaštićena mjesta kućna strizibuba može položiti svoja jaja. |
| Fizikalna i kemijska zaštita Zračenje koje se nalazi u sunčevoj svjetlosti utječe na to da drvo posivi. Neki to možda vole kod drvenih oplata. Tko ipak više voli boju svježa drva, trgovina nudi mnoštvo premaza koji daju dekorativan, zaštitni, na vremenske utjecaje postojan i istovremeno porozan omotač. Radi se o fizikalnom sredstvu za zaštitu. Kod kupovine postoji izbor između obojenih i bezbojnih varijanti. Bojanje nije samo pitanje ukusa nego često poboljšava i UV zaštitu. Neke od ovih boja štite drvo i od truljenja i od plavih gljivica. Postoje boje za sve vrste drva koje jako odbijaju vodu i sposobne su za difuziju vodene pare. Vlaga koja je već prodrijela unutra može se pomoću zaštitnog sloja izbiti van. Elementi čija funkcionalnost u velikoj mjeri ovisi o njihovoj stabilnosti dimenzija, kao što su prozori i vrata, moraju se obraditi zaštitnim premazima debelih slojeva ili kombinacijama premaza tankih i debelih slojeva da unos vlage bude što manji. Premazi debelih slojeva mogu se dobiti u različitim nijansama boje, brzo se suše i utječu na to da površina bude kao svila. Ako nije potrebna stabilnost dimenzija, kao u većem broju svih primjena, stručnjaci preporučuju takozvanu boju za ograde ili providne tankoslojne boje. Ovi se proizvodi koriste, osim za zaštitu ograda, i za vidljivu zaštitu zidova, pergola, igračaka i vrtnog namještaja. Različiti se šareni tonovi mogu međusobno miješati, čime se postiže mnoštvo različitih boja. |
bglavac
edin.kecanovic
