Piše: Ida Borovac

(Fotolia)Klimatske promjene svijet će učiniti okrutnim mjestom

Cijela Hrvatska je pustinja. Savudrijska vala više nije izvor pograničnih sporova - leži duboko pod morem, u kojemu više nema ribe ni za hrvatske, ni za slovenske ribare. Osim toga, 2099. godine, državne granice više ne postoje. Dobro došli u svijet topliji za 4 *C.

Četiri stupnja ne zvuči mnogo. To je, naposlijetku, manje od tipične temperaturne razlike između dana i noći. Prosječno zagrijavanje cijele planete za četiri stupnja je mnogo ozbiljnija stvar, koja bi Zemlju mogla učiniti neprepoznatljivim. Nažalost, ovaj scenarij ne pripada znanstvenoj fantastici. Ne uspiju li ljudi drastično smanjiti trenutačnu poizvodnju stakleničkih plinova i tako zaustaviti globalno zatopljenje, samo je pitanje vremena u kojem trenu će se on ostvariti, piše New Scientist. Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, čije se procjene obično smatraju vrlo konzervativnima, predviđa je porast temperatura između 2 i 6,4 *C do kraja stoljeća. Najosjetljiviji na klimatske promjene je tropski pojas (između 30* i -30* geografske širine), a u njemu se nalazi pola Zemljine površine.  Indija, Bangladeš i Pakistan, na primjer, osjetit će snagu kraćeg, no žešćeg Azijskog monsuna, koji će vjerojatno izazvati još razornije poplave nego danas. No, budući da će Zemlja biti toplija, ta voda isparavat će brže, izazivajući suše diljem Azije. Bangladeš će izgubiti trećinu svog kopnenog područja. Afričnki  monsun također će postati intenzivniji, što će možda dovesti do ozelenjenja polupustinjskog područja Sahela, koji se proteže diljem kontinenta južno od pustinje Sahare. Drugi modeli, ipak, predviđaju pogoršanje suša diljem Afrike. Nedostatak svježe vode osjetit će se i drugdje u svijetu, a pustinja Sahara pružit će se sve do središnje Europe. Dovoljno vode bit će jedino na visokim zemljopisnim širinama.

- Sve na tom području rasti će kao ludo. Ondje će se skupiti sav život - kaže bivši NASA-in znanstvenik James Lovelock - ostatak svijeta bit će uglavnom pustinja s nekoliko oaza. Ljudi su u vrlo nepovoljnom položaju i nisam siguran jesu li dovoljno mudri kako bi se nosili s budućnošću. Mislim da ćemo preživjeti kao vrsta, no žrtve tijekom ovog stoljeća bit će velike - kaže Lovelock.

Bioraznolikost će se drastično smanjiti. Mnoge vrste će nestati jer se neće moći dovoljno brzo prilagoditi visokim temperaturama, nedostatku vode, gubitku staništa, ili zato što će ih izgladnjeli ljudi pojesti.

- Možete zaboraviti lavove i tigrove: pojest ćemo sve što se kreće - kaže Lovelock.Povlačenje ledenjaka isušit će Europske rijeke, čak i velike poput Dunava. U čitavoj Južnoj Europi život više neće biti moguć. Većina stanovništva mogla bi živjeti u novim gradovima u Skandinaviji.

>>> Zbog nedostatka prostora pogodnog za život, ljudi će morati živjeti u gusto naseljenim gradovima koji će se pružati u visinu. Velika skučenost pogodovat će širenju bolesti, pa će se morati pomno paziti na sprečavanje epidemija.

>>> Opskrba gradova energijom također će zahtijevati inventivnost. Većina energije prikupljat će se u golemom solarnom pojasu, odnosno skupu solarnih kolektora koji će se pržati preko sjeverne Afrike, srednjeg istoka i juga SAD-a.

>>> U toplom moru neće biti mnogo ribe. Ponegdje će se moži uzgajati perad, no neće biti mjesta za napasanje stoke. Stoga će svi postati vegetarijanci. Popularno bi moglo biti sintetičko meso i morske alge.

www.24sata.hr