Šume su pluća i zeleno srce našeg planeta. Procjenjuje sa da se pod šumskim pokrovom nalazi 30% planeta te da se on svakodnevno smanjuje. Površina šuma u Hrvatskoj iznosi gotovo 47% ukupnog kopnenog dijela. Dobra je vijest da se u Hrvatskoj površina pod šumama i drvna zaliha postojano održavaju . Specifičnost naših šuma očituje se u velikoj biološkoj raznolikosti i različitosti ekosustava nastalih na raskrižju bio-geografskih regija; kontinentalne, planinske, panonske i mediteranske. Pod pojmom biološka raznolikost, odnosno različitost vrsta, staništa i genetskog potencijala skriven je ključ opstanak života na Zemlji. Rasprostranjena i dobro očuvana šumska staništa doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Najzastupljenije šume bukve i hrasta kitnjaka u kontinentalnom djelu zemlje, nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, te šuma vrba i topola uz Savu, Dravu, Muru i Dunav, mediteranske šume crnike i borova. U našim šumama može se naći preko 60 dendroloških, odnosno drvenastih vrsta, uzimajući u obzir ostalu floru, te životinjski svijet, uključujući tri velike europske zvijeri; medvjeda, vuka i risa. Naše šume europski su rezervoar biološke raznolikosti koji je potrebno čuvati sa svim ekološkim, socijalnim i ekonomskim dobrobitima koje pružaju. Brigu za nacionalne šume Hrvatska je proširila na svjetsku razinu te je na inicijativu Republike Hrvatske ove godine skupština UN-a donijela Rezoluciju kojom se 2011. godina proglašena Svjetskom godinom šuma. Kroz cirkulatorni sustav jednog stabla proteče dnevno stotine litara tekućine iz zemlje prema svakom listu ili iglici, te hranjiva iz krošnje prema korjenovom sustavu.

U ezoterijskom smislu šume se povezuju sa četvrtim energetskim centrom, odnosno našom srčanom čakrom. Zeleno srce planete pruža ljubav, utočište, hranu, građevni materijal, mir i sklonište. Kad god ste u prilici, zagrlite stablo, a preko njega čitavo zeleno srce planete.
Dolaskom proljetnih dana zasadite stablo u svom vrtu ili na nekoj drugoj prikladnoj površini.

Obratite pažnju na veličinu stabla, širinu krošanja i korijena koje će stablo razviti u budućnosti. Svakako preporučam da posadite autohtonu vrstu: lipu, hrast, jasen bukvu, grab, javor, jabuku, krušku, šljivu, trešnju, jarebiku, mušmulu, dunju bor…Izbor je na vama.