• AFP

 

Većina narušenih ekosustava u svijetu može se oporaviti unutar životnog vijeka čovjeka - ako se društvo posveti njihovu očuvanju. Zaključili su to znanstvenici američkog Sveučilišta Yale nakon analize 240 nezavisnih studija.

Otkrili su i da se šumski ekosustavi u prosjeku oporavljaju za 42 godine, a staništa oceanskog dna za manje od 10 godina.

Ispitani prema tipu narušavanja, ekosustavi koji su višestruko narušeni oporavljaju se za 56 godina, a oni narušeni uslijed jednog čimbenika, primjerice invazivnih vrsta, izljeva nafte ili koćarenja oporavljaju se za 5 godina.

Većina se proučavanih ekosustava dulje oporavljala od narušavanja ljudskim faktorom, nego od prirodnih katastrofa, poput uragana.

Brzina oporavka:

Vodeni ekosustavi se brže oporavljaju vjerojatno zbog toga što se organizmi koji ih nastanjuju mnogo brže razmnožavaju od, npr. šumskih ekosustava čija se staništa sporije regeneriraju uslijed sječe stabala.

"Za svaki su ekosustav štete prilično ozbiljne, no naša je poruka ta da će se, ako društvo odluči biti održivo, ekosustavi oporaviti. Stanje nije beznadno", izjavio je Oswald Schmitz, profesor ekologije pri fakultetu Yale School of Forestry & Environmental Studies koji je, zajedno sa svojom doktoranticom Holly Jones, koautor ove studije.

Znanstvenici su analizirali nekoliko tipova ekosustava: morski, šumski, kopneni, slatkovodni i braktični te promatrali njihov oporavak uslijed velikih antropogenih utjecaja: poljoprivrede, sječe šuma, eutrofikacije, invazivnih vrsta, miniranja, izljeva nafte, pretjeranog izlova ribe, elektrana i koćarenja te međudjelovanja navedenih utjecaja. Velike prirodne disturbancije, poput uragana i ciklona, također su uključene u analizu.

Analiza također upućuje na to da je oporavak ekosustava možda neovisan o stanju degradacije. Vodeni ekosustavi se brže oporavljaju vjerojatno zbog toga što se organizmi koji ih nastanjuju mnogo brže razmnožavaju od, npr. šumskih ekosustava čija se staništa sporije regeneriraju uslijed sječe stabala.

Ove nove analize pobijaju nagađanja o stoljećima ili tisućljećima potrebnim za potpuni oporavak narušenih ekosustava. Također, kažu da njihova studija opravdava povećane napore za oporavkom oštećenih područja za dobrobit budućih generacija.

Jones zaključuje: "Svjesni smo činjenice da je čovječanstvo u prošlosti aktivno preobražavalo prirodu i prilagođavalo je svojim potrebama, što će bez sumnje i nastaviti činiti. Poruka našega rada je ta da je oporavak prirode moguć, a za mnoge ekosustave i brz, što daje nadu u prijelaz ka održivom upravljanju globalnim ekosustavima".


Izvor:
Biologija.com.hr

Izvor: www.net.hr