Dok jedni oprezno kalkuliraju s mogućnošću da nafta i onečišćene vode tim ugljikovodikom preko Golfske struje zagorčaju život i Europi, točnije njezinim zapadnim obalama, katastrofičari uopće ne dvoje: nafta će iz američkog dvorišta prijeći Atlantik i zapljusnuti Europu.
Očekivanja da British Petroleum barem do kolovoza neće zaustaviti njezino istjecanje u ocean samo idu na ruku takvim crnim prognozama.
Međutim, iole upućeniji u moć Golfske struje znaju da je takvo što ne samo moguće, nego i vrlo vjerojatno.
Prvo, Golfska struja nastaje u Meksičkom zaljevu. Južna ekvatorska struja teče u Meksički zaljev i nastavlja prema sjeveroistoku kao Golfska struja. Ta je struja slična golemom grijaču, zbog kojega veliki dijelovi zapadne Europe, kao što su Engleska, Irska, Skandinavija, imaju puno topliju klimu nego što bi se očekivalo zbog njihove sjeverne lokacije.
Zaprepašćujuće je da Golfska struja u sekundi prenosi 100 puta više kubičnih metara vode nego sve svjetske rijeke zajedno. Ona prenosi više od pet petavata snage, više od proizvodnje milijardu prosječnih nuklearnih elektrana.
Na čemu se temelje aktualni strahovi? Sjeverno od Bahama, Golfska se struja stvara i teče kao 500 kilometara široka struja uz istočnu obalu SAD-a. Kod Cape Hatterasa u Sjevernoj Karolini, Golfska struja teče prema istoku Atlantika i tako se odvaja od obale Sjeverne Amerike.
Pri tome mijenja intenzitet i račva se u više krugova, te gubi stabilnost konstantne struje. Kod Newfaundlanda Golfska se struja spaja s Labradorskom strujom i zajedničke vode teku dalje prema sjevernoj Europi.
U istočnom dijelu Atlantika ta se struja račva u više manjih, koje nemaju pojedinačna imena zato što sve te manje grane tih struja zajedno zapljuskuju Europu.
Golfska struja teče prosječno 10 kilometara na sat te je jedna od najbržih morskih struja. Jasno je da ova struja nije autocesta.
Međutim, ako bismo pretpostavili da jest, a njezina minimalna dužina do Europe iznosi deset tisuća kilometara, eto nama naftne mrlje za 40-ak dana. Gdje ima dima, može biti i vatre. Znanstvenici procjenjuju da je mrlja već dosegnula Atlantik, pa bi nam mogla zagorčati život.
marijan džambo
Teško će stići do MediteranaMože li nafta iz Meksičkog zaljeva doći do Jadrana, do Mediterana, upitali smo dr. Vladu Dadića, znanstvenog savjetnika u laboratoriju za fiziku mora pri Oceanografskom institutu u Splitu. − Sve je u životu moguće, pa i to, no vjerojatnost da će nafta stići do naših obala vrlo je mala, gotovo minimalna. Ako dio nafte koja istječe ostaje ispod površine mora, onda se taj dio može kretati zajedno s Golfskom strujom. No, ako nafta ide na površinu mora, što se najčešće događa, njezin najveći dio isparava pa će manje količine nafte ići prema europskom kopnu − rekao je dr. Dadić. I. Ma. |
A nigerijsku agoniju svi ignorirajuU usporedbi s nigerijskom agonijom, istjecanje nafte u Meksičkom zaljevu gotovo je sitnica. A sve što se do sada učinilo u nigerijskom slučaju jest − ignoriranje, pišu mediji, objašnjavajući da su ljudi u delti rijeke Niger − koja se smatra jednim od najbogatijih nalazišta nafte na svijetu − već desetljećima izloženi posljedicama izlijevanja golemih količina nafte iz dotrajalih naftovoda, što uništava njihova obradiva zemljišta, šume i vodu. Međunarodne naftne kompanije jednostavno ignoriraju ovaj problem. |
31. 06. 2010.
irida
bglavac
