Nakon ozonskih rupa, otapanja ledenjaka i povećanja temperature, svijet se počeo suočavati s još jednim problemom, masovnim ugibanjem pčela, koje je nakon SAD-a, Australije i Kine evidentirano i u Europi. Znanost je doslovce zbunjena, pa ni tri godine nakon detektiranja prvog vala ugibanja, uzrok ovog problema još nije otkriven.

- Masovni pomor pčela u nekim kineskim pokrajinama povećao se do te mjere da na nekim poljoprivrednim lokacijama ljudi ručno moraju oprašivati kulture. Ovaj problem je došao i do naših krajeva, no nasreću još uvijek nije zabilježen u drastičnim razmjerima - kaže prof. dr. sc. Nikola Kezić iz Zavoda za pčelarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

- Još nemamo toliko izražen problem kao ostatak svijeta. Anketa koju smo proveli pokazala je da je kod nas ove zime stradalo 15 posto od gornje granice normalnih pčelarskih gubitaka. U prilog tomu ide i ovogodišnja prilično hladna zima tijekom koje je utjecaj na pčele bio manji od prošlogodišnjega kada je zabilježena veća smrtnost.

Kod nas još uvijek to nije tako zabrinjavajuća brojka, no ono što tjera na razmišljanje jest činjenica da se kod nekih pčelara dogodio gubitak od 80 do 90 posto njihove pčelinje populacije. To zabrinjava jer su nam to dojavili iskusni pčelari s cijelog područja Hrvatske koji su stručnjaci u njihovu uzgoju – kaže dr. Kezić, predavač na brojnim domaćim i inozemnim fakultetima.

Novi oblik virusa

Znanstvenici za sada tek barataju činjenicom da je kod većine uginulih pčela izoliran novi oblik otprije poznate bolesti, virusa akutne paralize, izraelskog tipa. Problem je dodatno pojačan i činjenicom da se bolesti koje napadaju pčelarske zajednice više ne mogu liječiti kao prije. To znači da je njihova populacija imunološki jako oslabjela, što na kraju i dovodi do ugibanja, kaže dr. Kezić. A za prvi uzrok koji je u početku mogao dovesti do pomora okrivljuje se stres.

- Počelo je prije nekoliko godina kada se u SAD-u zbog političke nebrige smanjio broj pčelarskih zajednica za 50 posto. Nakon nekog vremena rezultiralo je to potrebom uvoza pčela iz drugih krajeva svijeta, koje su zbog prekomorskog transporta doživjele stres – pojašnjava dr. Kezić.

Jedan od razloga ugibanja leži i u još nekim novim oblicima poznatih bolesti koji udruženi s ostalim čimbenicima mogu dovesti do kobnog smanjenja svjetske zajednice malih korisnih letjelica. Šteta koja bi time nastala je ogromna.

- Pčele su nezaobilazna karika u lancu stvaranja čak 75 posto prehrambenih proizvoda. Njihovom djelatnošću dobivaju se i razni proizvodi kozmetičke industrije, a zanimljivo je da su u prirodi nestale u onim područjima u kojima ne žive ljudi. Tu je problem jer više nema tko oprašivati samoniklo bilje koje je velik proizvođač kisika. Pčele su potrebne ljudima i zbog toga je nužno otkriti uzrok njihova ugibanja. Slikovito rečeno, one su kao jedna cigla u velikom prirodnom zidu i ako se ona izvuče cijeli sustav gubi na stabilnosti – kaže dr. Kezić.