Umjesto gomilanja ili spaljivanja smeća Finci su se odlučili za kompostiranje. Svjesni su naime da se bacanjem smeća može zagaditi okolne podzemne vode, a spaljivanje donosi veliku vjerojatnost oslobađanja otrovnih kemikalija i problema s pepelom koji nastaje. Finci kao i mnogi drugi ekološko sve osvješteniji odustaju od nepopuularnih visokotehnoloških spalionica i klasičnih smetlišta.

Koja alternativa ostaje? Neki predlažu prirodan način uklanjanja krutog otpada — svojevrsnu biološku ”lomaču“ zvanu kompostiranje. Slično kao kod lomače, kompostiranjem se organska tvar reducira na nekoliko nusprodukata, koji u tom procesu oslobađaju toplinu. Nusprodukti kompostiranja mogu biti veoma korisni. Plinove i toplinu može se upotrijebiti kao izvore energije. A kruti nusprodukt, humus, predstavlja dragocjeno gnojivo u poljoprivredi.

U Finskoj su, naprimjer, gradić Korsholm i njegov susjedni grad Vaasa napravili moderno postrojenje za preradu smeća koje se služi kompostiranjem. Konstruktori tog postrojenja pronašli su izvanredan način da istovremeno riješe dva problema tog kraja. Manjkalo im je šljunka za gradnju i za ceste. Otuda je potekla ideja da miniraju jednu široku, 40 metara duboku rupu u kamenom sloju zemlje.

Nakon što su iz nje dobivene ogromne količine šljunka, rupa je postala idealno mjesto za ogroman bioreaktor u kojem bi se prerađivalo gradsko smeće. To što je reaktor okružen tvrdom stijenom pomaže mu da održava stalnu temperaturu koja je tako neophodna za proces fermentacije.

Koji je rezultat? Tim je suvremenim postrojenjem u velikoj mjeri riješen problem smeća u tom kraju. Ono smanjuje volumen smeća za 75 posto a težinu za 66 posto.

Želja organizatora je da domaćinstva još bolje sortiraju svoje smeće kako im ne bi stizalo staklo, plastika niti metal. Sve se to može reciklirati. Čak je moguće reciklirati sintetička platna, plastiku i gumu.

Postrojenje ima kapacitet da obrađuje otpad koji proizvodi 100 000 ljudi.