KRIZA EKOSUSTAVA

Autor Jelena Dragojević

Šesto izumiranje vrsta

„Holokaust je u tijeku. Upravo sada“, piše Jeff Corwin, poznati borac za očuvanje biološke raznolikosti i voditelj popularne emisije „Iskustvo Jeffa Corwina“ na TV mreži „Animal Planet“ u svojoj knjizi „100 otkucaja srca“.

Sibirski tigar - kritično ugrožena vrsta„Nije ograničen na jednu naciju ili regiju. Riječ je o globalnoj krizi.

Vrste masovno izumiru“, tvrdi Corwin, objašnjavajući: „Svakih 20 minuta nestane jedna životinjska vrsta. Ako se takav trend nastavi, do kraja stoljeća 50% svih živih vrsta više neće postojati. Taj fenomen poznat je pod nazivom „šesto izumiranje vrsta“. Peto izumiranje dogodilo se prije 65 milijuna godina, kada je uslijed udara meteora u Zemlju došlo do nestanka dinosaurusa i mnogih drugih vrsta, što je omogućilo pojavu sisavaca. Kako stvari stoje, šesto će izumiranje nadmašiti peto“.

„Uzroci masovnog nestanka životinjskih vrsta su mnogi: prenaseljenost, gubitak prirodnih staništa, globalno zatopljenje, eksploatacija mnogih životinjskih vrsta (crno tržište dijelova rijetkih životinja treće je po redu, iza tržišta oružja i narkotika)“, piše Corwin, „Popis uzroka se nastavlja, no svi ukazuju na čovjeka“.

Može li čovjek bez životinja?

Još jednom, čovjek je negativac u priči. Već smo navikli na to, pa što? Izumiranje nije povezano samo s dinosaurusima i pticom dodo, već i s mnogim životinjskim vrstama koje trenutačno nastanjuju naš planet, ali bi uskoro mogle s njega nepovratno nestati, kao što su tigrovi, gepardi, pande, gorile, velike bijele psine, morski rakovi...

Bez njih se može živjeti, reći će mnogi - osim na filmu i u crtićima, te kreature nikada uživo nisu vidjeli niti će ikada vidjeti. Što će nam, zaboga, sve te životinje?

Ptice igraju važnu ulogu u oprašivanjuSvaka životinjska i biljna vrsta ima određenu ulogu u delikatnoj ravnoteži eko sustava.

Izgubimo li jednu, događa se poremećaj koji može imati neočekivane i nesagledive posljedice.

Uzmimo, na primjer, pčele. Možda o njima ne razmišljamo previše, ali velik dio naše hrane ovisi o njima. Zbog toga je iznenadan nestanak pčela, poznat pod nazivom „poremećaj gubitka pčelinjih zajednica“, itekako alarmantan, budući da oprašivači poput pčela, ptica i šišimiša direktno utječu na 35% svjetskih poljoprivrednih kultura, među kojima je 87 za ljudsku prehranu važnih biljnih vrsta.

Porast zaraznih bolesti

No, to nije sve. Prema najnovijem istraživanju, dramatičan gubitak biološke raznolikosti može uzrokovati povećanje broja organizama uzročnika bolesti, povećavajući time pojavu raznih bolesti.

Naime, kada se dogodi raspad nekog staništa, najviše su pogođene upravo one vrste koje imaju funkciju zaštitnog faktora protiv određene bolesti, a najviše profitiraju vrste koji su nosioci uzročnika bolesti.

Istraživači ne znaju što je uzrok takvog razvoja događaja, no istraživanja su jasno pokazala da je očuvanje prirodnih staništa najbolji način za sprječavanje ovakvih situacija. „Kada biološka raznolikost počne opadati, dolazi do povećanog kontakta životinja s ljudima, a to je savršen recept za širenje zaraznih bolesti“, objašnjava Andrew Dobson, jedan od istraživača.

Napad na hrvatsku Amazonu

Ornitološki rezervat Veliki Pažut u Hrvatskoj je ovaj problem sve prisutniji, pa smo u posljednje vrijeme svjedoci pokušaja Hrvatskih voda da kopanje kanala kroz ornitološki rezervat „Veliki Pažut“, čime će se uništiti zadnje prirodno ušće Mure i Drave, proglase javnim interesom! Kakav je to javni interes koji se realizira daleko od javnosti, a vodi ka nepovratnoj devastaciji ne samo za biljni i životinjski svijet, već i za čovjeka  važnih područja ekološke i biološke raznolikosti?

Najveći je apsurd činjenica da su sve susjedne zemlje, kroz koje teku zadnji prirodni tokovi Mure, Drave i Dunava (Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija) potpisale deklaraciju UNESCO-a o uspostavi rezervata biosfere ove tri rijeke.

Jedino je Hrvatska odbila potpisati! Zašto?

Planiranim će prokopom, navodno zbog zaštite stotinjak metara obližnje mađarske željezničke pruge (!), Hrvatske vode krivudajuću Dravu pretvoriti u ravni kanal i na taj način osigurati posao izgradnje megalomanske hidroelektrane na Dravi. Nije potrebno previše razmišljati o tome što će se dogoditi ako se ovaj plan ostvari - potpuna devastacija područja iznimne biološke raznolikosti, na kojem žive brojne zaštićene vrste.  Da bi se izgradila hidroelektrana, potrebno je produbiti korito rijeke kako bi se pojačala snaga vode, što uzrokuje pad razine podzemnih voda i sušenje okolnih šuma i ostale flore. Tako nestaju brojna prirodna staništa, a povećan je i rizik od izlijevanja rijeke, u kojem slučaju bi posljedice bile razarajuće...

Što mi sami možemo učiniti?

1. pošaljite pismo za zaštiitu hrvatske Amazone Ministarstvu kulture, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša ili Vladi RH

2. saznajte više o izumiranju životinjskih vrsta i proširite vijest

3. učinite konkretne korake kako biste smanjili svoj udio u zagađenju i nerazumnom trošenju prirodnih resursa; klimatske promjene dovode do gubitka prirodnih staništa, što je glavni uzrok izumiranja vrsta

4. preispitajte svoje prehrambene navike - prehrana bazirana na mesu zahtijeva sječu šuma i njihovo pretvaranje u pašnjake, zbog čega dolazi do velikih gubitaka prirodnih staništa za mnoge životinjske, ali i biljne vrste

5. posadite stablo - to je najmanje što možete učiniti za Zemlju

 www.biosvijest.com