Britanski stručnjaci su pomoću računalnog modela izračunali da će, nastavi li u idućih 40 godina emisija ugljičnog dioksida rasti sadašnjim tempom, globalna temperatura porasti za dva stupnja Celzijevih u odnosu na onu s početka Industrijske revolucije.

To će planetu donijeti velike poplave i vrućine i taj trend će kasnije biti još teže prekinuti, upozorava se u najnovijem izvještaju britanskog Instututa za inženjering.

Rast za dva stupnja Celzijeva na području u EU-a, u uporedbi s temperaturom iz predindustrijskog doba, smatra se maksimalno dopuštenim kako bi se uspjelo u naumu da se spriječe nekontrolirane i katastrofalne klimatske promjene.

Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama, u koji su uključene stotine znanstvenika, smatra da će u najboljem slučaju globalna temperatura u ovom stoljeću porasti 1,8 do četiri stupnja Celzijusa.

Od početka Industrijske revolucije prosječna temperatura je porasla za oko 0,7 stupnja.

Model britanskog instituta temelji se na prosječnom godišnjem rastu emisije ugljičnog dioksida od 1,9 posto u posljednjih 25 godina i očekivanju da takav ostane sve do sredine stoljeća.

Računalni model je išao i dalje te je proračunato da će, čak i uz smanjivanja štetnih emisija, na kraju prvog deseteljeća 22. stoljeća u atmosferi biti četiri puta više ugljičnog dioksida nego prije početka industrijalizacije.

Temperatura će u međuvremenu nastaviti rasti i istraživači upozoravaju da će posljedice rasta temperature biti globalne i da će gotovo sve regije, svaka na svoj način, trpjeti zbog klimatskih promena.

Jutarnji piše kako i profesor Chris Field, jedan od autora izvještaja o klimatskim promjenama iz 2007. godine, tvrdi da će temperature u budućnosti porasti znatno iznad svih očekivanja.

Field kaže kako je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) podcijenio njihovu brzinu te dodaje da će zatopljenje vjerojatno izazvati mnogo veće štete od predviđenih.

Govoreći na znanstvenoj konferenciji u Chicagu izjavio je kako svježi podaci pokazuju da su emisije stakleničkih plinova između 2000. i 2007. rasle znatno brže nego što se očekivalo.

"Mi uglavnom sada gledamo u klimatsku budućnost koja je iznad svih najozbiljnijih predviđanja", rekao je.

Ističe da je izvještaj za 2007., koji je predviđao porast temperatura između 1,1 i 6,4 stupnjeva Celzijevih tijekom idućeg stoljeća, znatno podcijenio problem.

Objasnio je kako su za porast emisije ugljičnog dioksida uglavnom odgovorne elektrane na ugljen u Indiji i Kini.

Rekao je kako utjecaj tih emisija na porast temperatura još nije poznat, međutim, naglasio je da će se zatopljenje vjerojatno znatno više ubrzati i uzrokovati značajno veću ekološku štetu nego što se predviđalo.

Zagrijavanje planeta isušit će prašume i tropska područja što će ih učiniti osjetljivijim na požare.

Ono će također ubrzati otapanje područja pod vječnim ledom što će dodatno osloboditi goleme količine stakleničkih plinova u atmosferu.

"Bez djelotvorne akcije klimatske promjene bit će veće i bit će ih teže suzbiti nego što smo mislili", upozorio je Field.

www.net.hr/ekonet

15.02.2009.