"Kamen leži poput mrtvaca,
podiže ga dijete.....
i vidi dio svijeta."
Slika izrađena u mozaiku, idealno se uklapa
sa kamenim mozaikom izrađenim u podu
Ova zanimljiva izreka je doista dobro polazište za razmatranje kamena kao važnog detalja u uređenju naših domova. Posebice u zemlji u kojoj su bilo primoštenski bilo visoki creski suhozidi bez veziva, vrijedni nacionalnog ponosa, još nedovoljno poznati, a kamenjari tko zna zbog čega, nezaobilazan detalj gotovo svakoga ne mediteranskog, već kontinentalnog (!?) vrta.
Tko ne bi poželio ovakve maštovite detalje u svom domu ili vrtu? Kamen u prostorijama u kojima boravite, kamen u stolovima, klupicama, putevima, na ulazu u vrt, u krajolicima i japanskim vrtovima, u suglasju s vodom u vrtu uvodi vas u raj složen od 40 vrsta prirodnog kamena i u sve načine njegove uporabe u kući ili vrtu.
Kao građevinski materijal, kamen postoji u našoj kulturi još od samih početaka. Tradicionalno se kroz stoljeća pojavljuje kao masivan oslonac nosive konstrukcije i već se u 20. stoljeću uz brzi suvremeni razvitak tehnike dobivanja, obrade, načina prijevoza i tehnika ugrađivanja počinje pojavljivati kao tanki element vanjskog fasadnog ovoja.
Kod ugrađivanja tankih kamenih ploča razlikujemo dva temeljna postupka. Kod prvoga se kamen neposredno učvršćuje na nosivu konstrukciju različitim vezivima, najčešće onima od cementa. Takvo učvršćivanje je danas sa stajališta zakonitosti građevinske fizike i konstrukcijskog projektiranja po stručnjacima - zastarjelo. U drugoj polovini prošloga stoljeća i u Sloveniji se počinju sve više uvažavati takozvane prozračive ili ventilirane kamene fasade. Takva izvedba je dobila ime po procjepu za zrak, koja odvaja tanak kameni ovoj od nosive konstrukcije. Prednosti ove fasade u usporedbi sa klasično učvršćenim kamenim oblogama su brojne: radi stalnog dotoka zraka, procjepom se omogućava »disanje« objekta, a fasadna obloga je usto strukturno izolirana, što znači da je prijenos deformacija iz nosive konstrukcije na fasadu manji. Kamene fasadne ploče, obično debljine tri centimetra, učvršćuju se izravno na nosivu konstrukciju (slika br. 1) ili preko metalne podkonstrukcije (slika br. 2). U oba slučaja ima mnogo načina uglavljivanja, a mijenjaju se u skladu s inovativnim smjernicama. Između ploča su dilatacijske pukotine, koje omogućuju diferencijalno kretanje ploča radi toplinsko-higroskopskih rastezanja odnosno pomicanja nosive konstrukcije ili podkonstrukcije.
No kamen ima i druge primjene osim fasada i podova. Od jednostavnog načina primjene poput bordura u kuhinjama i kupaonicama, do mozaika koji predstavljaju pravo umjetničko djelo - slike poznatih majstora izrađenih ručno od pravog prirodnog kamena, ugrađeno u zidove vaših soba, kupaonica, hodnika, kod ulaznih vrata, predvorja. Sve je dano mašti na volju..
Uspješno sjedinjenje i kombinacija različitih vrsta prirodnog kamena ugrađenog u vertikalne i horizontalne površine unutrašnjosti, predvorja, stubišta, sala i pročelja gradevinskih objekata daje im posebnu monumentalnost i ljepotu.
Uporaba kamena kao materijala u kojem su očuvani ostaci materijalnih, kulturnih i vjerskih potreba, datira još od prije osam tisuća godina na ovim prostorima.
Sve stijene su, sačinjene od određenih minerala, a minerali predstavljaju fizički i kemijski homogena tijela nastala u zemljinoj kori kao rezultat određenih kemizama i fizičkih djelovanja. Najveći broj minerala je u čvrstom agregatnom stanju i odlikuje se kristalnom građom. Mada u prirodi postoji preko 2000 različitih minerala, sa aspekta građevinarstva značajan je samo jedan manji broj. To su upravo oni minerali koji su najviše zastupljeni u stijenama od kojih se dobiva građevinski kamen. Jedna od najbitnijih karakteristika minerala, a to znači i kamenih materijala u širem smislu riječi je tvrdoća. Ona se definira putem Mosove skale tvrdoće.
Osim toga, suvremena vrtna arhitektura ne pridaje veliku važnost djelovanju energije u vrtu, nego ga potpuno zanemaruje. Nebrojeni vrtovi zasađeni samo biljkama odišu tužnim jednoličnim zelenilom. Oni zadovoljavaju kriterij jednostavnog održavanja, ali djeluju previše sterilno i samo u iznimnim slučajevima mogu ostavljati dojam posvemašnjeg sklada. Pozitivna energija se u takvim okolnostima smanjuje, stoga nije čudno da tako uređene površine samo pojačavaju osjećaj beznađa u životnom ili radnom prostoru.
I najmanja zelena površina dodatno oplemenjena kamenom ili kamenim mozaicima može proširiti životni prostor, a konstruktivno djelovanje chija nadahnut će svakog posjetitelja. Kako biste to doživjeli, uopće ne morate kročiti u zeleni raj, dovoljno je svaki dan pogledati kroz prozor vašeg doma da vam se život iznova uljepša.
Ne možete ni zamisliti koliko samo pogled na vaš dom ili vrt uređen skladno i dopunjen prirodnim materijalima može pozitivno utjecati na vašu dušu, tijelo i opće zadovoljstvo. Taj utjecaj ne ovisi o godišnjem dobu. Naime, čak i kad zimi pogledom prijeđete preko uspavane prirode u vašem vrtu, možete osjetiti uravnotežujuću snagu sklada. Cvijeće će uvenuti preko zima, a umjesto jesenskog mrtvila prirodni kamen, fontane, mozaik, vašem će domu i vrtu udahnuti dušu.
Vrt se ne mora sastojati od mnogo elemenata, i oni trebaju biti što jednostavniji kako bi se energija mogla slobodno i harmonično kretati kroz sva područja. Kako bi se to ostvarilo, u cjelinu valja uključiti i sve oko vrta. Pritom veličina površine terena nikakvu nema ulogu na strujanje pozitivne energije jer se struktura izgrađuje neovisno o površini. Svaka pojedina biljka, svaki pojedini kamen posebno je energetsko žarište i ima sličnu ulogu, poput svake igle na meridijanskoj liniji u akupunkturi.