Znanstvenici shvaćaju da je Zemlja tijekom tisućljeća već mnogo puta obrnula svoj magnetski polaritet. Drugim riječima, da ste kojim slučajem živjeli prije otprilike 800 000 godina i s magnetskim kompasom u ruci bili okrenuti prema onome što zovemo sjever, igla bi pokazivala prema jugu. To je zato što je baždarenje magnetskog kompasa bazirano na Zemljinim polovima. N-S oznake na kompasu bi bile 180 stupnjeva pogrešne kada bi se obrnuo polaritet današnjeg magnetskog polja. Mnogi teoretičari smaka svijeta su pokušali prikazati ovaj prirodni geološki fenomen kao nešto što će dovesti do uništenja Zemlje.
U prijevodu, promjene magnetskih polova se događaju tijekom cijelog geološkog vremena. Pitanje je da li bi to imalo baš toliko dramatične učinke? Čini se da geološki i fosilni nalazi koje dobivamo iz stotina prošlih preokreta magnetskih polova daju odgovor „ne“. Preokreti su pravilo, ne iznimka. Iako je od posljednje promjene prošlo i dvostruko više vremena, Zemlja je u posljednjih 20 milijuna godina ustalila svoj obrazac promjene polova na svakih 200 000 do 300 000 godina. Preokreti se događaju tijekom stotina ili tisuća godina, a to i nije baš sasvim čista zamjena. Magnetska polja pretvaraju, vuku i guraju jedno drugo dok nastaju mnogi polovi u čudnom opsegu tijekom tog procesa. Znanstvenici procjenjuju da su se u posljednje 3 milijarde godina obrati polova dogodili barem nekoliko stotina puta. Iako su se obrati događali nešto češće „posljednjih“ godina od kada su dinosauri hodali planetom, veća je vjerojatnost da će se to dogoditi svakih milijun godina. Posljednji se veliki obrat zemljinih magnetskih polova dogodio prije otprilike 780 000 godina u takozvanom Brunhes-Matuyama obratu. Fosilni ostaci ne pokazuju dramatične promjene u biljnom ili životinjskom svijetu.
Sedimenti jezgre iz dubokog oceana iz tog perioda također ukazuju da nije bilo promjena u aktivnostima ledenjaka, a to je bazirano na količini izotopa kisika u jezgri. Ovo također dokazuje da promjena polarizacije ne bi utjecala na rotacijsku os zemlje jer bi njeno zaustavljanje imalo snažan učinak na klimu, glacijaciju ili bilo koju promjenu koja bi bila vidljiva na ledenjačkim zapisima. Još jedna hipoteza o smaku svijeta uzrokovanom geomagnetskim preokretom raspuhuje strah i od nadolazeće solarne aktivnosti. Ova pogrešna pretpostavka predviđa da bi promjena polova trenutačno ostavila Zemlju bez magnetskog polja koje nas štiti od sunčevih baklji i koronarnih izbacivanja. No, iako zemljino magnetsko polje zaista može oslabjeti ili ojačati tijekom vremena, ne postoje indikacije da je ono ikada nestalo u potpunosti. Oslabljeno bi polje svakako dovelo do povećane sunčeve radijacije na zemlji (zajedno sa prekrasnim prizorom aurore na nižim visinama), ali ništa što bi bilo smrtonosno. Čak i s oslabljenim magnetskim poljem zemljina gusta atmosfera nudi zaštitu od nadolazećih sunčevih čestica.
Pogledajte video:
www.funkymem.com