Bijela roda (Ciconia ciconia), europska je gnjezdarica te ujedno najpoznatija i najpopularnija ptičja vrsta u Hrvatskoj jer najveći dio svog života provede u blizini ljudi, odnosno u selima i na poljoprivrednim površinama. U Europi gnijezdi 180.000 do 220.000 parova roda od čega najviše u Poljskoj i Ukrajini, dok se u Hrvatskoj njihova brojnost procjenjuje na oko 1.300 parova u selima dolina rijeka Drave, Save i Dunava. Gotovo ih se polovica ili oko 550 parova gnijezdi uz rijeku Savu pa su tako Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija najbogatije ovom vrijednom ptičjom vrstom.

Selom s najviše roda na području Zagrebačke županije smatra se Donja Kupčina u Pisarovini, gdje je donedavno bilo 40-ak rodnih gnijezda. Najstarije gnijezdo nalazi se u Posavskim Bregima kod Ivanić-Grada, gdje se rode neprekidno gnijezde na dimnjaku već više od dva desetljeća. 

Roda je velika ptica močvarica koja je prepoznatljiva po dugim crvenim nogama i ravnom, šiljatom crvenom kljunu. Visoka je 100-110 cm, promjera krila 195-210 cm i težine od 2,3-4,5 kilograma. Pernato ruho roda je bijelo, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Vrlo se rijetko glasaju, ali je zato njihovo klepetanje kljunom vrlo prepoznatljivo i podsjeća na udaranje štapom o štap.

Bijela roda je ugrožena vrsta, a njen opstanak uvelike ovisi o našem načinu života, posebice o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrane se  vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima, velikim kukcima, onime što može uloviti.  U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja te upotreba pesticida.

Ova vrsta ptice gradi jedno od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu, a na području Hrvatske 70 % svojih gnijezda gradi na krovovima i dimnjacima stambenih ili gospodarskih kuća, 26 % na stupovima električne mreže i tek 4 % na drveću.

 U našoj se zemlji u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već dvanaest godina provodi projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode“ putem kojeg se, osim prikupljanja informacija o brojnosti i stanju ovih ptica, osobama koje na svojim krovovima imaju gnijezdo roda isplaćuje naknada u visini od 700 kuna po gnijezdu za očuvanje prostora i biološke raznolikosti od čega je udio sufinanciranja Fonda 50 %, dok preostalih 50 % iznosa snose županije.

 Svjetski dan roda se tradicionalno obilježava manifestacijom u organizaciji JU Zeleni prsten Zagrebačke županije i to početkom rujna u Donjoj Kupčini, selu s najvećim brojem roda.

 Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, zdravog života, tla, vode i čistog okoliša, stoga je briga i očuvanje ove vrste od izuzetno velikog značaja.

Ekovjesnik