Dan bez čokolade
Piše: Tanja Rudež
ZAGREB- Dan bez čokolade jest kao dan bez sunca, kaže jedna izreka. Uistinu, je li moguće zamisliti svakodnevicu bez čokolade koju je nutricionist Michael Levin nazvao “najsavršenijom hranom na svijetu”? Osim što svojim izvanrednim okusima pruža fantastičan okus, “kraljica slatkiša”, pogotovo crna, je i zdrava: smanjuje krvni tlak, poboljšava funkciju krvnih žila i smanjuje opasnost od srčanog udara. Naravno, ako se ne pretjera s količinama pa umjesto blagotvornih učinaka osjećamo samo teret suvišnih kilograma. Postoji i socijalno-etički razlog za konzumaciju “slatke napasti”: njezinom kupnjom pomažemo oko 6,5 milijuna uzgajivača kakaa iz čijih se zrna dobiva čokolada. Riječ je uglavnom o siromašnim seljacima u Africi na čijim se farmama uzgaja 70 posto svjetske proizvodnje kakaa. Nadalje, potražnja za čokoladom svake se godine povećava, a novi kupci su “divovi u usponu” poput Kine u kojoj se potrošnja svake godine povećava 30 posto.
Nažalost, slijedi i loša vijest. Čokolada je u opasnosti jer se zalihe kakaa svake godine smanjuju. Razloga je nekoliko: suša, gljivična oboljenja, klimatske promjene... Različita gljivična oboljenja svake godine unište čak trećinu svjetskih usjeva kakaovca, a borba s tim napastima uzgajivače godišnje košta čak 700 milijuna dolara. Nadalje, kakaovac (Theobroma cacao ili hrana bogova) je stablo tropskih šuma plitkog korijenja koje ne podnosi sušu koja je posljednjih godina značajno smanjila urode. Kako sve projekcije govore da će se broj ekstremnih klimatskih događaja, poput suše, povećavati, urodi kakaa i dalje će se smanjivati.
Neodrživ način uzgoja
- Za dvadesetak godina čokolada će biti toliko skupa i rijetka da će prosječnom čovjeku biti nedostupna - upozorio je James Mason, izvršni direktor Nature Conversation Research Council u Gani, koja je zajedno s Obalom Bjelokosti najveći uzgajivač kakaa. Seljaci u tim zemljama nemaju dovoljno novca za gnojiva i pesticide da bi pospješili uzgoj kakaovca, pa su urodi kakaa u tim se zemljama u posljednjih 30 godina ostali isti ili se smanjuju. - Radio sam u Gani 25 godina i mogu pokazati mnoga područja na kojima je sve donedavno kakaovac uspijevao, a sada više ne uspijeva - rekao je Mason te naglasio da je način na koji se sada kakao uzgaja u Africi neodrživ.
Kako bi povećali područja za uzgoj kakaovca, afrički seljaci mahom sijeku i pale dijelove tropske šume. Tako na neko vrijeme osiguravaju prehrambene tvari za uzgoj kakaovca, a zatim idu dalje. - To samo povećava ionako zabrinjavajuću deforestaciju - izjavio je za New Scientist Jim Gockowski iz Međunarodnog instituta za tropsku poljoprivredu u Accri.
Kompanijska svijest
Monokulture kakaa vrlo su osjetljive na bolesti, što dobro znaju uzgajivači kakaovca u Južnoj Americi. Primjerice, 1989. godine u Brazilu se pojavilo gljivično oboljenje “vještičja metla” te za godinu dana praktički uništilo 90 posto plantaža kakaa.
To je, pak, eliminiralo Brazil s pozicije vodećeg svjetskog prozivođača kakaa te izazvalo političke tenzije u toj zemlji. Još razornije gljivično oboljenje (frosty pod) uništilo je plantaže kakaa u Kolumbiji i Kostarici. Nijedna od tih ubojitih gljivica još nije stigla do Afrike, no stručnjaci smatraju da je to samo pitanje vremena. Neotporna na gljivična oboljenja, stabla kakaovca u Africi mogla bi biti uništena već za tri godine. Ipak, ima nade za spas, a inicijativa stiže od znanstvenika američke kompanije Mars Inc., najvećeg svjetskog proizvođača čokolade. U lipnju 2008. godine Mars je, zajedno s kompjutorskim divom IBM-om i Američkim ministarstvom poljoprivrede (USDA), lansirao petogodišnji projekt dekodiranja genoma kakaovca. Kompanija Mars, koja je u ta istraživanja uložila 10 milijuna dolara, neočekivano je pokazala društvenu osviještenost. Naime, svi rezultati istraživanja bit će javno objavljeni i dostupni, ne samo znanstvenicima nego i konkurentskim tvrtkama.
Otporan na bolesti
- Kolektivno znanje mnogo je bolje nego izolirano znanje. To je prilika da osiguramo našu vlastitu budućnost - izjavio je dr. Howard Shapiro, Marsov direktor istraživanja biljaka. Znanstvenici se nadaju da će dekodiranjem genoma kakaovca pomoći seljacima da uzgajaju usjev bolje kvalitete. Poznavanje genetske šifre kakaovca moglo bi pospješiti stvaranje zdravijih i snažnijih usjeva koji bi bili otporniji na bolesti te davali bolje prinose. Znanstvenici su došli do važnih novih spoznaja o podrijetlu i biološkoj raznolikosti kakaovca. Dok se dosad smatralo da postoje svega tri glavna genetska varijeteta kakovca, Marsov istraživač dr. Juan-Carlos Motamayor na temelju analize 1200 uzoraka zrna kakaa, došao je do zaključka da postoji barem deset vrsta te biljke. On je, također, pokazao da kakaovac potječe iz područja oko gornje Amazone, a ne iz središnje Amerike, kako se to smatralo. Znanstvenici sada istražuju koji varijeteti kakaovca imaju najbolji prinos, a koji su najotporniji na gljivična oboljenja ili dobro podnose sušu. - Kada očitamo genetski kod kakaovca, moći ćemo se usredotočiti i na pojedinačne gene, povezane s otpornošću na sušu ili bolesti - izjavio je Ray Schnell, genetičar iz USDA.
Nažalost, slijedi i loša vijest. Čokolada je u opasnosti jer se zalihe kakaa svake godine smanjuju. Razloga je nekoliko: suša, gljivična oboljenja, klimatske promjene... Različita gljivična oboljenja svake godine unište čak trećinu svjetskih usjeva kakaovca, a borba s tim napastima uzgajivače godišnje košta čak 700 milijuna dolara. Nadalje, kakaovac (Theobroma cacao ili hrana bogova) je stablo tropskih šuma plitkog korijenja koje ne podnosi sušu koja je posljednjih godina značajno smanjila urode. Kako sve projekcije govore da će se broj ekstremnih klimatskih događaja, poput suše, povećavati, urodi kakaa i dalje će se smanjivati.
 |
 |
| Rudolf Lindt Utemeljitelj čokoladnog imperija 1879. godine napravio je prvu čokoladu koja se topila u ustima |
Azteci Drevni narod na području južnog Meksika uživao je u napitku čokoladi, napravljenom od kakaa |
Neodrživ način uzgoja
- Za dvadesetak godina čokolada će biti toliko skupa i rijetka da će prosječnom čovjeku biti nedostupna - upozorio je James Mason, izvršni direktor Nature Conversation Research Council u Gani, koja je zajedno s Obalom Bjelokosti najveći uzgajivač kakaa. Seljaci u tim zemljama nemaju dovoljno novca za gnojiva i pesticide da bi pospješili uzgoj kakaovca, pa su urodi kakaa u tim se zemljama u posljednjih 30 godina ostali isti ili se smanjuju. - Radio sam u Gani 25 godina i mogu pokazati mnoga područja na kojima je sve donedavno kakaovac uspijevao, a sada više ne uspijeva - rekao je Mason te naglasio da je način na koji se sada kakao uzgaja u Africi neodrživ.
Kako bi povećali područja za uzgoj kakaovca, afrički seljaci mahom sijeku i pale dijelove tropske šume. Tako na neko vrijeme osiguravaju prehrambene tvari za uzgoj kakaovca, a zatim idu dalje. - To samo povećava ionako zabrinjavajuću deforestaciju - izjavio je za New Scientist Jim Gockowski iz Međunarodnog instituta za tropsku poljoprivredu u Accri.
| Čarobni užitak star 2600 godina Čarobni okus čokolade prvi su spoznali drevni narodi Srednje i Južne Amerike kao što su Maje, Asteci i Olmeci koji su još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Iako je Kolumbo na španjolski dvor donio i sjeme kakaovca, kralj i kraljica za to nisu pokazali interes. No, situacija se promijenila 1528. godine kada je konkvistador Hernan Cortes donio kakao i opremu za pravljenje čokolatla, toplog, čokoladnog napitka koji su pravili Asteci koje je prethodno pokorio. Španjolski su redovnici zatim lanisirali svoju verziju čokoladnog napitka u koji su dodavali cimet i šećer. Nizozemski kemičar Coenrad Van Houten 1828. godine patentirao je hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca u kakao prah. Prvu mliječnu čokoladu proizveo je 1875. godine Švicarac Daniel Peter. Najcjenjeniji svjetski proizvođači čokolade su Švicarci i Belgijci. |
Kompanijska svijest
Monokulture kakaa vrlo su osjetljive na bolesti, što dobro znaju uzgajivači kakaovca u Južnoj Americi. Primjerice, 1989. godine u Brazilu se pojavilo gljivično oboljenje “vještičja metla” te za godinu dana praktički uništilo 90 posto plantaža kakaa.
To je, pak, eliminiralo Brazil s pozicije vodećeg svjetskog prozivođača kakaa te izazvalo političke tenzije u toj zemlji. Još razornije gljivično oboljenje (frosty pod) uništilo je plantaže kakaa u Kolumbiji i Kostarici. Nijedna od tih ubojitih gljivica još nije stigla do Afrike, no stručnjaci smatraju da je to samo pitanje vremena. Neotporna na gljivična oboljenja, stabla kakaovca u Africi mogla bi biti uništena već za tri godine. Ipak, ima nade za spas, a inicijativa stiže od znanstvenika američke kompanije Mars Inc., najvećeg svjetskog proizvođača čokolade. U lipnju 2008. godine Mars je, zajedno s kompjutorskim divom IBM-om i Američkim ministarstvom poljoprivrede (USDA), lansirao petogodišnji projekt dekodiranja genoma kakaovca. Kompanija Mars, koja je u ta istraživanja uložila 10 milijuna dolara, neočekivano je pokazala društvenu osviještenost. Naime, svi rezultati istraživanja bit će javno objavljeni i dostupni, ne samo znanstvenicima nego i konkurentskim tvrtkama.
 |
 |
| Zrnca kakaa Stablo kakaovca rađa više od 2000 mahuna na godinu, a svaka od njih sadrži oko 3000 grašaka |
Stablo kakaa Raste u tropskim prašumama i ima plitko korijenje, teško podnosi sušu i osjetljivo je na gljivice |
Otporan na bolesti
- Kolektivno znanje mnogo je bolje nego izolirano znanje. To je prilika da osiguramo našu vlastitu budućnost - izjavio je dr. Howard Shapiro, Marsov direktor istraživanja biljaka. Znanstvenici se nadaju da će dekodiranjem genoma kakaovca pomoći seljacima da uzgajaju usjev bolje kvalitete. Poznavanje genetske šifre kakaovca moglo bi pospješiti stvaranje zdravijih i snažnijih usjeva koji bi bili otporniji na bolesti te davali bolje prinose. Znanstvenici su došli do važnih novih spoznaja o podrijetlu i biološkoj raznolikosti kakaovca. Dok se dosad smatralo da postoje svega tri glavna genetska varijeteta kakovca, Marsov istraživač dr. Juan-Carlos Motamayor na temelju analize 1200 uzoraka zrna kakaa, došao je do zaključka da postoji barem deset vrsta te biljke. On je, također, pokazao da kakaovac potječe iz područja oko gornje Amazone, a ne iz središnje Amerike, kako se to smatralo. Znanstvenici sada istražuju koji varijeteti kakaovca imaju najbolji prinos, a koji su najotporniji na gljivična oboljenja ili dobro podnose sušu. - Kada očitamo genetski kod kakaovca, moći ćemo se usredotočiti i na pojedinačne gene, povezane s otpornošću na sušu ili bolesti - izjavio je Ray Schnell, genetičar iz USDA.
| Banane bi mogla uništiti gljivica crna sigatoka Čokolada nije jedina omiljena hrana koja je u opasnosti, jer su ugrožene i banane. Glavni neprijatelj banana jest gljivično oboljenje crna sigatoka, koja se 1963. pojavila na Fidžiju. Crna sigatoka smanjuje urod od 50 do 70 posto i reducira produktivni vijek banane sa 30 na dvije-tri godine. Razlog golemoj osjetljivosti banana na bolesti jest njihova genetska jednoličnost: to voće koje često budi seksualne asocijacije zapravo je sterilni mutant bez sjemena.  Komercijalne banane stoga se razmnožavaju kloniranjem, a odsutnost seksualne reprodukcije, koja daje genetsku raznolikost i živahnost, čini je ranjivom na brojne bolesti. U borbi protiv crne sigatoke ne pomažu ni jaki fungicidi jer to gljivično oboljenje brzo razvije otpornost pa tako opasno prijeti banani Cavendish, glavnoj komercijalnoj sorti na svjetskom tržištu. Znanstvenici su još prije nekoliko godina naglasili da bi se banane moglo spasiti unošenjem gena koji bi ih činili otpornima na crnu sigatoku. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
