Zamislite bukvu staru 100 godina,visoku oko 20 metara, s krošnjom promjera 12 metara.
Takva je svaka zdrava bukva u našim šumama. Ona svojim hladom pokriva 120 m2, a površina njezinih 600.000 listova ima ukupno 1200 m2. Zračni kanali u tkivu lišća kroz koje se izmjenjuju plinovi imaju površinu od gotovo 15.000 m2, što je dvaput veće od nogometnog igrališta!
Tijekom sunčanog dana takvo drvo obradi 9400 LITARA
ili 18 kilograma ugljičnog dioksida. Kako u zraku ima 0,03% ugljičnog dioksida, kroz lišće prostruji dnevno oko 36.000 m3 zraka.
 Pritom se iz zraka odvaja gotovo sva lebdeća prašina, bakterije, gljivične spore i štetne kemikalije. Istodobno, suhi se zrak ovlažuje, jer kroz drvo u tom jednom danu ishlapi i 400 litara vode.
Fotosintezom drvo proizvodi i svoj korisni otpad, a to je kisik.
Naša će bukva svakoga dana proizvesti oko 12 kg
kisika, što je dovoljno za jednodnevne potrebe 10 ljudi.
 Zamislite koliko je toga godišnje - ili u 100 godina!
 Istodobno, drvo će u jednom danu proizvesti i 12 kg
šećera koji mu treba za stvaranje vlastitih organskih
 materijala. Dio će potrošiti za snagu i život, a ostatak
 će pretvoriti u novu drvnu masu. Kad posijeku takvo drvo zbog nove ceste ili pločnika, zbog  garaže ili parkirališta, ili po želji nekoga komu smeta hladovina, trebalo bi ga nadomjestiti s 2000 mladih stabala kojima krošnja nije manja od 1 m2. Ta bi stabalca jedva vratila sve dobre učinke koji su nestali, a trebalo bi uračunati i desetljeća čekanja. Kad se sve zbroji cijena svakog srušenog stabla ne bi smjela biti manja od 1.000.000 kuna!

Naš ispravak: Vrijednost svakog stabla je najmanje 1.000.000 Eura, jer svako ubijeno stablo predstavlja opasnost za ODRŽIVOST ŽIVOTA VIŠE MILIJARDI LJUDI NA ZEMLJI