Čitanja koja imamo u crkvi za vrijeme Božića su prilično standardizirana.

Čitamo o pastirima, mudracima, zvijezdi, prenoćištu i jaslicama. Gabriel će se ukazati Mariji i možda, ne nužno, u krugovima u kojima se krećem imat ćemo i Zahariju i Elizabetu.

Jedan redak koji se gotovo nikada ne čita na božićnim službama jest Matej 1, 1-17 jer za veliku većinu nas Radosna vijest započinje od 18. stiha gdje piše „A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako“.

Prvi dio Mateja 1 je popis imena, genealogija koja nas vodi sve do Abrahama. Zašto bi bilo tko to želio čitati? To je možda bilo zanimljivo u 1. stoljeću, ali zašto bi bilo sada? No, u tom popisu postoje četiri skrivene stvari. Radi se o ženama od kojih svaka ima svoju priču.

U 3. stihu radi se o Tamari, majci Peresa i Zeraha. Njezina priča je ispričana u Postanku 38. Ona je bila udana za dvojicu Judinih sinova – Era i Onana od kojih su obojica umrla. Juda se ponio protivno običajima i nije želio udati ju za svoga najmlađeg sina Selaha zbog čega je ona ostala bez djece.

Nakon što se prerušila u prostitutku sama je spavala s Judom. Nakon što je on saznao da je trudna, pobijesnio je i želio da se ona spali. Nakon što je otkrila istinu on je priznao da je „ona pravednija od mene“. 

U petom stihu čitamo o Rahabi, prostitutki koja je sakrila špijune koji su došli nadgledati Jerihon prije nego što ga je Jošua napao. Svi stanovnici Jerihona, osim nje i njezine obitelji su bili pobijeni. Ona je postala majka Boaza.

Isti stih nas podsjeća na Rutu, Moapku koja se udala za Izraelca i koja je pratila svoju svekrvu natrag u Izrael nakon što joj je muž umro. Ona se udala za Boaza i postala pra-prabaka kralju Davidu.

Tu je i Bat-Šeba. Iako ona nije imenovana već opisana kao žena Hetita Urije, ona je postala majka kralja Salomona. Njezina priča je dobro poznata. David ju je ugledao kako se kupa na trijemu, poželio ju je, uzeo k sebi i namjestio da njezin muž pogine u boju. Koliko je ona za to sve odgovorna ostaje upitno.

Poanta priče jest ta da niti jedna od ovih žena nisu bile klasične židovske heroine. Svaka od njih je imala nešto ”na sebi”. Tamara je na način protivno običajima ostala trudna, zbog čega je dovela u opasnost jednog od očeva dvanaest plemena. Rahaba je bila prostitutka, Ruta je bila strankinja, a Bat-Šeba je bila preljubnica. Ipak, sve tri se nalaze u rodoslovlju Mesije. Zbog čega je Matej u toj priči odlučio baš navesti njih, a ne neke druge žene?

U knjizi pod nazivom ”Božićne priče” Trevor Dennis nalaže ovako. Matej u svome evanđelju (za razliku od Luke) piše o sramoti koju su osjećali neudata djevojka i njezin budući muž. „A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti“. (Matej 1, 19)

Njega je anđeo trebao razuvjeriti kako bi on odlučio oženiti Mariju. Marija je potomak žena koje su se nalazile na rubu, žena koje su riskirale svoje živote i reputacije, ali kroz koje je Bog učinio velike stvari.

Popis koji uključuje te žene, on nastavlja, sugerira da je Bog spreman učiniti nove stvari i iz opasnost izvući sigurnost, iz nečasti čast, iz sramote milosrđe i iz zla dobro. Kada ovo shvatimo, čitanje 1. poglavlja Matejeva evanđelja nam donosi novi pogled na stvari.

Autor: Mark Woods; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Christian Today

Izvor: novizivot.net