Dharma

„Dharma/dhamma (sanskrit: धर्म dharma; pali: धम्म dhamma) je višeznačan indijski filozofski termin. Neka od značenja su: ustanovljenje, poredak, zakon, ispravnost, doktrina.

            Etimologija

            Riječ je nastala iz sanskritskog korjena dhr, koji znači "držati", "održavati". Prvobitno je značila ono što drži univerzum zajedno, podršku materijalnog ili moralnog postojanja. Označava i kosmičku zakonitost u kojoj je, prema učenju o karmi, moralni osnov iskonskiji od materijalnog. Odatle proizilaze značenja: vrlina, ispravnost, istinitost.

            Dharma može značiti: učenje, religija, istina, doktrina, ispravnost, vrlina, suština, "atom", pojava, priroda, zakon, pravilo, svojstvo i entitet. Neka od ovih značenja koriste se i u čitavoj indijskoj religiji, dok su druga karakteristična samo za budizam. Također, na indijskim jezicima može označavati nečiju vjeroispovest.

            Dharma u hinduizmu

            U Vedama se upotrebljava u istom smislu kao rita, odnosno označava kosmički i moralni poredak. U indijskoj filozofiji, dharma je središnji koncept koji objašnjava "uzvišenu istinu" ili krajnju stvarnost svijeta. On može i označavati nečije etičke dužnosti ili vrlinu, odnosno, principe ponašanja koje bi ljudska bića trebalo da sljede kako bi živjeli u skladu sa prirodnim poretkom stvari. Njen osnovni smisao uključuje i kineski tao.

             Dharma u budizmu

             U budističkim tekstovima se sreću različita značenja termina dharma/dhamma, od kojih su neka: zakon, učenje, pravilo, ispravnost, uzročnost, pojava, čestica (konstitutivni činilac pojavnog svijeta, nalik atomu). Preciznija određenje svih tih značenja posebno je razradio Buddhaghosa (5. vijek), izdvajajući četiri glavna značenja dhamme:

• učenje,
• vrlina,
• kosmički zakon i
• pojava "lišena istinskog bitka".

             Najviše se ističe prvo značenje, pri čemu se podrazumijeva Budina dharma/dhamma, oslobađajući zakon koji je otkrio i objavio Buddha. Dharma/dhamma u ontološkom smislu prethodi čak i Gaotama Budi, koji predstavlja njenu manifestaciju. Bude dolaze i odlaze, ali se dharma/dhamma, u svom izvornom obliku, proteže u beskraj. U tom kontekstu ona je u izvjesnom smislu analogna grčkom pojmu logos. Budući da izlažu istinu dharme/dhamme, Budine besjede se skupno označavaju kao dharma/dhamma. Život koji se živi u skladu sa istinom koju je izložio Buda je život prožet dharmom/dhammom.

“	Čak i vladar svijeta, istinoljubiv i pravedan kralj, ne vlada svojom zemljom sam, već uz sebe ima još jednog vladara. To je Dhamma, zakon pravednosti.	”

           Značenja uzročnost i uzročnik važna su posebno za budističku teoriju o pojavnoj prirodi svijeta. U izvjesnom smislu dharma/dhamma znači pojavu i odgovara grčkom terminu fenomen. Budući da su predmeti čula sintetske tvorevine, a elementi koji ih tvore podložni neprekidnoj meni, i ti se nazivaju elementi dharme/dhamme.“ http://bs.wikipedia.org/wiki/Dharma

           O Putu Pravde

           Darma je put pravednosti i načina života u skladu sa pravilima ponašanja. To je skup prirodnih zakona koji omogućuju ljudskim bićima da žive sretan, ispunjavajući život bez patnje i degradacije.

           To je duboki moralni zakon koji kroz duhovne elemente unaprijedjuje svačiji život, ona jest temelj života, ukoliko se ti principi poštuju. Dharma je „zakon Buddhe“ koji drži sva stvorena bića i bez tog zakona ništa ne bi moglo postojati.

           Dharma je kozmički zakon, zakon ispravnosti, i živjeći po njenim principima ne dolazi do nakupljanja negativne karme koja tada kroz reinkarnacijske cikluse ( uzrok/posljedica) nastoji uravnotežiti sva misli/riječi/djelovanja.

           Sva ono što čini korist ljudskom biću na njegovom putu je pod utjecajem dharme, sve ono što otežava i ometa čovjeka na njegovom putu se naziva a-dharma.

           Ispravno življenje, na dharminom putu, u skladu sa moralnim zakonima, putem pravednosti, ima 4 aspekta: nerasipnost, čistoću, suosjećanje i istinitost.  Bit dharme, kako piše Manu je nenasilje, istina, nepožuda, čistoća tijela i uma i kontrola osjetila. Zakoni dharme se ne odnose isključivo na pojedinca već i na kolektiv. Njena bit leži u posjedovanju odredjenih sposobnosti i duhovne moći, tj. u kombinaciji duhovnog prosvijetljenja i fizičke hrabrosti.

            Vede podučavaju da je dharma zakon prirode, odnosi se na dužnosti koje jesu u skladu sa tom prirodom i rezultat je rada na ispunjavanju tih akcija.

            Buddhadasa Bhikkhu je podučavao da dhamma ima šest atributa: učenje sveobuhvatnog budizma, da svatko može ostvariti svoju dharmu kroz vlastite napore, zatim da je vanvremenska i prisutna u svakom trenutku, otvorena je za priznavanje i ne mora počivati na vjeri i da se upoznaje isključivo kroz osobni intuitivni rad.

            U Mahayana budizmu riječ dharma se odnose na oba učenja Buddhe i na realizaciju prosvijetljenja, mada se često koriste oba značenja.

            U mahayani se koristi metafora o „tri okretaja dharminog kotača“i ona se još uvijek koristi u tibetanskim budističkim tradicijama. Prema toj metafori prva prekretnica se dogodila kada je povijesni Buddha iznio svoju prvu propovijed o četiri plemenite istine. Druga prekretnica se odnosi na savršenstvo mudrosti (sunyata),praznine, koja se pojavila početkom prvog tisućljeća, a treća je razvoj doktrine da je Buddha priroda temaljno jedinstvo postojanja koja sve prožima.

            Takodjer govore o „ dharma tijelu“ ili „ Tijelu Istine“.

            U mahayana budizmu Dharmakaya je jedno od tri tijela Buddhe. Ono je jedinstvo svih stvari i bića, neočitovanih, van postojanja i nepostojanja.

            Riječ dharma je praktično neopisiva. To je suštinska priroda stvarnosti, učenja i prakse koji omogućavaju samu bit prirode svih stvari.

            Dharma kotača ili dharmachakra (na sanskrtu) je jedan od najstarijih simbola budizma. Ima isto značenje kao i križ u kršćanstvu .

Ima tri osnovna dijela: obruč, žbice i čvorište.

Krug, obruč, predstavlja savršenstvo Dharme, Buddhinog učenja.

Rub kotača predstavlja meditaciju, koncentraciju i pozornost, kroz vježbu.

Središte(čvorište) predstavlja moralnu disciplinu.

Tri vrtloga u središtu predstavljaju tri dragulja: Buddha, Dharma i Sangha. Ujedno predstavljaju radost.

Žbice predstavljaju različite stvari, ovisno o njihovom broju, od 8 do 31, tj.31 kraljevstva egzistencije iz drevne budističke kozmologije.

           Ponekad se kotač prikazuje uz lotosov cvijet i dva jelena ( mužjak i ženka) s obje strane, što insinuira na prvu održanu Buddhinu propovijed nakon prosvijetljenja. Što podsjeća na Buddhina učenja da se spasu sva živa bića, a ne samo ljudi. Po nekim verzijama priče jeleni su emanacije Bodhisattvi.

            Dzogchen Ponlop Rinpoche je rekao:

„…Naša temaljna priroda uma je svijetlo prostranstvo svijesti koja je iznad svega konceptualne prirode i potpuno slobodna od kretanja misli. To je jedinstvo praznine i jasnoće, prostora i zračenja svijesti o tome da je obdarena vrhovnim i neizmjernim kvalitetama. Iz ove osnovne praznine sve je izraženo, iz ovog sve proizilazi i sve se manifestira.“

http://www.song-of-silence.com/index.php/energetske-discipline/akashicrecords/87-dharma