Treće, kada čovjek stekne naviku redovnog posmatranja ili Pažljivosti u odnosu na situacije i sebe samog on primjećuje da ništa nije pod njegovom kontrolom. Već da njega kontrolišu situacije, navike, drugi ljudi, emocije, senzacije, pogrešna percepcija, stalne promjene raspoloženja, strahovi, ideje, ideologije, pravila i zakoni. Tj. ukratko kontroliše ga sve i svašta, samo ne on sam.
Sljedeći korak jeste da on upozna inventar koji ima, koji se nalazi u njemu samom. On mora poznavati sam sebe prije nego što bilo šta učini. Drugi korak je služio da mu da alat s kojim će krenuti u suočavanje sa samim sobom. Ideja o tome da želite da se promjenite a da ne znate što je to što želite da promjenite je samo ideja koju su vam namaknuli svi oni koji se također žele promjeniti ali ni sami ne znaju kako niti imaju ideje u što bi se to oni promjenili.
Znači, sljedeći korak jeste upoznavanje sebe.
Što to znači?
To znači da upoznajete svoje emocije, senzacije, misli, koncepte, ideje, ideologije, navike, raspoloženja, strahove, mehanizme ličnosti, samu ličnost, tijelo i njegove senzacije, međuzavisnost tijela, emocija i misli ili ukratko međuzavisnost Uma i Tijela i njihovo funkcionisanje.
A to se postiže stalnim ulaganjem napora u Posmatranje ili Pažnju u svakodnevnim okolnostima, vođenje dnevnika, redovno meditativno sjedenje (ne meditacija jer to je još uvijek jako daleko. Naravno, ovdje pod meditacijom ne podrazumijevam ono što vam prodaju da je meditacija.) sa pažnjom da sjedite i pažnjom na procese koji se zbivaju unutar vas u tom trenutku, upoznavanjem dijelova ličnosti ili mehanizama, upoznavanjem emocije i emotivnih oscilacija, upoznavanjem sa raspoloženjima, konceptima, navikama, idejama koje imate na način da ne donosite sud o njima, niti da ih prosuđujete, niti da se uspoređujete sa drugima ili onim što su vam rekli, ili ste vi pročitali i slično. To je treći korak.
Kada se upoznate sa samim sobom, tj. sa onim što mislite da jeste i što stoji iza vašeg imena, već je dobar dio posla urađen. Vjerujte mi, spiritualni ljudi nemaju pojma ni što su u ovom trenutku, a već glume bogove i viša bića.
Četvrti korak jeste upoznavanje sa Svijesnošću.
Ne vi niste Svjesni. Biti Svijestan to znači da ste već daleko odmakli na stazi Rada. I da možete biti duže vremena Pažljivi, da ste razvili Posmatrača i slično. Svjenost je sljedeći korak kao nadogradnja na Pažnju. Svjesnost je Pažnja u dva pravca.
Pažnja ili Posmatranje je proces u jednom pravcu. Od vas KA nečemu što posmatrate. Bilo to unutar vas ili izvan vas.
Primjera radi: Posmatrate svoju reakciju na ovaj tekst. Ne prosuđujete je, ne donosite nikakve odluke, nemate nikakva predubjeđenja kako bi trebali reagovati, već prosto posmatrate što se zbiva unutar vas, koje sve emocije, misli, koncepte, ideje, ili ukratko reakcije izaziva neko određeno zbivanje.
Ili posmatrate oređene senzacije unutar ili na tijelu. Ili posmatrate sagovornika bez prosuđivanja, zauzimanja stavova ili posmatrate svoje reakcije na sagovornika i slično.
To je posmatranje ili Pažnja.
Svijesnost je rad sa Pažnjom u dva pravca. I to je ono što mogu nazvati Prisutnošću.
I ne, to nije ono što Tolle naziva prisutnošću, ili neko drugi njemu sličan. Tolle nema veze sa Radom niti procesom Rada. On je idealan za Očajne domaćice koje žele malo da se presaberu, ali ne i za Rad.
Svijestnost nije ono što neki nazivaju svijesnošću a tiče se paranoja, teorija zavjera ili svjesnosti našeg položaja u svijetu i univerzumu. To je informisanost, a ne Svjesnost. To što su tako nazvali je samo njihova nadobudnost. Ne Svjesnost.
Znači, Svijesnost je Pažnja u dva pravca. Dok pažljivo posmatrate neku naviku ili senzaciju ili situaciju u isto vrijeme je jedan dio vaše Pažnje okrenut i ka vama samima. Samom Izvoru Pažnje.
Primjera radi: Posmatrate neku tjelesnu senzaciju i u isto vrijeme dio Pažnje ili Posmatranja je okrenut ka onom koji posmatra tj. ka vama. Pošto još uvijek ne poznajete Posmatrača ili Svjedoka za sada ću koristiti termin "ka vama". Što znači na vaš Unutašnji osjećaj vas samih, vaš Unutrašnji prostor.
Znači opušteno posmatrate čovjeka ispred vas i u isto vrijeme ste okrenuti dijelom Pažnje unutra i posmatrate svoje reakcije na njega koje se pojavljuju na tog čovjeka, na njegovo ponašanje ili prosto posmatranje svoj unutrašnji osjećaj Ja koji imate.
Kada ovo probate onda ćete znati što je to Svjesnost. Naravno, onoliko koliko sam uspio da vam prenesem ovim riječima. S tim da nivoa Svjesnosti ima mnogo više od jenog nivoa. Ali o tome je bespotrebno pričati sve dok se ne iskristališe vaše Ja.
Nakon ovog koraka idemo dalje.
Četvrti korak jeste rad na demehanizaciji, dubljem upoznavanju mehanizmama i prekidanju mehaničkog ponašanja, življenja. Dubljem upoznavanju koncepata i odbacivanju tih istih koncepata, ideja, ideologija, ponovno učenje stvarnih činjenica o sebi i svom funkcionisanju.
No, dok se to ne desi, zna proći godinu ili dvije. No, sve ovo se radi donekle simultano, u isto vrijeme.
Kada je Pažnja i Svjesnost osnažena čovjek prekida nesvjesnu saradnju sa mehanizmima, sa ličnošću, navikama, idejama, ideologijama, strahovima i slično. On unosi kvalitet Posmatrača ili Svjedoka u sve što radi, u svakodnevnim okolnostima. I to je jedan od težih dijelova Rada. I za njega obično treba niz godina prakse. Jer kvalitet Svjesnost se mora unijeti u svaki dio našeg života, u svaki trenutak onoliko koliko možemo. S tim da se samim tim Svjesnost osnažuje i čovjek sve lakše biva Pažljiv a samim tim i njega Svjesnost je jača i postojanija.
U ovom koraku, kao i svakom dosada, ono što je također bitno jeste motiv.
A o tome sam već priča, tako da se ne ponavljam.
Morate biti jasni sa svojim motivima.
Mislim da je ovo dovoljno o osnovnim koracima u Radu. I čovjek koji je ovo odradio već ima dobrano Kristalizovanu Ja Svijest ili Ja. I već zna što mu je cilj i motiv u Radu. I ne vidi drugi smisao do Rada na Sebi u svom životu.
Još jedna bitna stavka jeste ono što mnoge ljude zbunjuje. A to je pitanje pravila, zakona, njegovanja vrlina i slično. Nije da je Rad toga oslobođen.
Ali kako čovjek koji nije Kristalizovan može uopšte da priča, a da nije laganje i fantaziranje, o vrlinama, pravilima, zakonima i tome slično kada nema nikog u njemu ko bi preuzeo odgovornost za takvo što?
Teško.
Ako nema vas, njegovanje vrlina, poštovanje pravila i tome slično je samo palamuđenje. Prepuštanje svoje Volje Bogu, Višem Ja ili tome slično je samo jedna bajkica sa kojom bolje spavate.
Kada se u nekoj mjeri, razbudite tada ćete moći o tome pričati.
Ali.
To ne znači da idete i pravite gluposti oko sebe.
Ono što je bitno jeste da kroz cijeli Rad vas prati vaša Savjest, vaši viši principi, ljudskost, jednostavnost, običnost i tome slično. Trudite se da imate razumijevanja za druge, da ih poštujete, da ne reagujete na prvu lopticu, da imate tolerancije, ljubavi, radosti i slično. Ali nemojte biti ovca ispred drugih.
Borite se za sebe. A pod ovim mislim na VAS. Ne ideale, navike, ideje, mehanizme, itd.
Budite ljudima, ali ne idiotima.
Ne znači da treba da trpite nekog ko vas zajevana, maltretira i tome slično, ali također ne znači da vi sada možete zajebavati druge, maltretirati, ugnjetavati i tome slično.
To znači da su vaši Principi mnogo viši od običnog čovjeka. Jer težite mnogo višim stvarima nego običan čovjek. Ali nikad nemojte zaboraviti da svi ostali također imaju prava biti ljudima i da niste ništa bolji zato što ste u Radu.
No, u sljedećem tekstu ću se osvrnuti pobliže na Savjest, neke principe Rada, vrline i tome slično.
Za danas je ovo dosta.