Glazba poput lijeka

Glazba se povezuje sa zdravljem i srećom već tisućama godina. Današnja istraživanja dokazuju da glazba može ukloniti stres, sniziti krvni pritisak i ublažiti bol.

Čim orkestar  zasvira prve taktove “Na lijepom plavom Dunavu”, slušateljstvo pada u trans. Slično je i s mnogim drugim klasičnim djelima, a i nekim suvremenim pjesmama. Ali glazba nije samo zabava. Drevni Egipćani upotrebljavali su isti hijeroglif za glazbu i dobrobit, a u šestom stoljeću prije Krista, grčki liječnik i filozof Pitagora, propisivao je glazbu za ozdravljenje. Danas mnogi koriste glazbu da bi smanjili napetost; na autoputu potražimo postaju koja emitira klasičnu glazbu ili slušamo hladni jazz poslije napornog dana na poslu. Glazba nam pomaže stupiti u dodir sa svojim emocijama, ali ne svaka. Proučavanja su pokazala da glasna rock glazba potiče agresivnost u vozača, ali s druge strane slušanje Mozarta potiče inteligenciju i može je podići čak za 10 poena. Nije čudo da Mozarta zovu “čistačem možđanih vijuga”.

Sluša s majkom

U majčinoj utrobi usklađeni smo s njezinim otkucajima srca i tonom njezinoga glasa. Već nakon 12-og tjedna fetusi razvijaju sluh pa se mogu ritnuti ili smiriti ovisno o glazbi koja se svira.

Liječnici i sestre u bolnicama već dobro znaju da glazba može smiriti bol i ublažiti osjećaj izolacije. U britanskim bolnicama godišnje se održi tekoliko tisuća koncerata na koje pacijenti odlično reagiraju. Živa glazba  potiče na izlazak iz osobne preokupacije bolešću što se naročito vidi kod starijih mentalnih bolesnika i onih s govornim manama koje su rezultat kapi. Zamijećeno je da oni bolesnici koji nisu dugo izgovorili ni riječi, odjednom nešto prozbore, počinju pjevušiti melodiju ili se čak nakon koncerta obraćaju glazbenicima kako bi s njima razgovarali. Glazba se osim toga izravno koristi da bi osobe s govornim manama nadišle svoj handikep. Mucavci, na primjer, otkriju kako pjevajući lakše izgovaraju one riječi koje inače ni u snu ne mogu izgovoriti običnim govornim tonom.

U Velikoj Britaniji službeno je registrirano više od 200 muzikoterapeuta. Posebno obučeni glazbenici svojim izvedbama potiču pacijente da se služe zvukom pri samoanalizi i emocionalnom iscjeljenju. Glazba djeluje na onaj dio mozga koji filtrira  informacije iz naših osjetila. A time se potiče mašta, razum i pamćenje.

Glazba djeluje i na autonomni živčani sustav koji kontrolira naše nesvjesne funkcije kao što je to napr. disanje. Kod srčanih bolesnika koji su slušali terapeutsku glazbu, poboljšali su se otkucaji srca i povisila tjelesna temperatura. Primjećeno je manje komplikacija. Jedno proučavanje provedeno na pacijentima koji su bili operirani, a zatim slušali glazbu, pokazalo je da im glazba snižava krvni pritisak i usporava rad srca. Došlo je do smanjenog lučenja stresnih hormona, a povećanog lučenja endorfina, prirodnih tjelesnih analgetika. Stoga pacijenti koji slušaju terapeutsku glazbu ne trebaju toliko sredstava za umirenje bolova.

Tijekom terapije, klijent i glazbenik zajedno sviraju ili pjevaju, slušaju jedno drugoga i zajedno muziciraju stvarajući tako svoj osobni stil komunikacije. Da biste imali koristi od muzikoterapije, nije potrebno imati sluh ili svirati neki instrument. Nije to tečaj glazbe već način da se pacijenta potakne da sam eksperimentira sa zvukom kao načinom samoizražavanja.

Oslobađanje osjećaja

Muzikoterapija prija svima; i pacijentima koji se kraće nađu u općoj bolnici i onima koji pate od kroničnih bolesti ili su mentalno poremećeni. Terminalni pacijenti mogu u glazbi naći utjehu i sigurno mjesto za oslobađanje od  potisnutih osjećaja i strahova. Pacijenti koji pate od aidsa, na primjer, bolje se osjećaju nakon terapeutske glazbe jer se lakše suočavaju s činjenicom da im je ostalo malo života. Stoga ga često žele provesti uz dobru glazbu, ublažiti tako bol i osloboditi negativne osjećaje koji ih lome iznutra.

Stimulirajuće note

Francuski specijalist prof. Alfred Tomatis razvio je oblik glazbene terapije koja smanjuje šum u ušima. Ova terapija pomaže pri učenju stranih jezika, uklanjanju govornih mana, smanjenju tjeskoba i depresija i kao pomoć za smirivanje hiperaktivne djece. Pokazalo se da trudnice koje su prošle ovu terapiju brže i bezbolnije rađaju. U toj metodi sluša se Mozart putem “elektronskog uha” koje filtrira i manipulira razne frekvencije u glazbi kako bi se stimulirala ili smirila različita područja mozga. Tako na primjer depresivni pacijent čuje posebno dobro one frekvencije koje potiču lučenje endorfina. Gerard Depardieu samo je jedan od mnogih slavnih glumaca, opernih pjevača i glazbenika koji otvoreno tvrde da im je Tomatisova metoda pomogla svladati govornu manu. Tomatisove klinike danas postoje diljem Europe i Amerike.