Zašto žene češće umiru od cirkulacijskih bolesti

Francuska, Španjolska, Izrael, Nizozemska, Švicarska, Norveška, Island i Italija zemlje su u kojima se od cirkulacijskih bolesti umire duplo manje nego u Hrvatskoj. Naime, kao i u većini zemalja centralne i istočne Europe, kod nas nije tako bajno, a od cirkulacijskih bolesti čak nešto češće umiru žene.

Od čega se najčešće umire u Hrvatskoj? Već duže godina glavni uzrok smrtnosti su cirkulacijske bolesti. Tu se ubrajaju razne bolesti krvnih žila, srca i moždani udari. Jer žive duže, žene češće umiru od moždanog udara, dok muškarce još ranije, u dvostruko većem broju, pokosi uglavnom srčani udar. Naime, rizik od moždanog udara povećava se posebno nakon pedesete godine, a sa svakim novim desetljećem, rizik se udvostručuje.

Što se tiče srčanog udara, naši liječnici često ističu da još uvijek preveliki broj bolesnika hospitaliziranih zbog akutnog infarkta miokarda dolazi prekasno. Slično je i s moždanim udarom, jer pogođeni u bolnicu obično dođu par dana nakon što se dogodi, a tad se može malo toga učiniti.

Primjerice trombolitička terapija koja ublažuje posljedice moždanog udara se primjenjuje u Hrvatskoj u velikim kliničkim centrima, ali se može provesti samo unutar tri do četiri i pol sata od nastanka simptoma kod bolesnika s ishemijskim moždanim udarom. 'Terapijski prozor traje tek 180 minuta (270 minuta),' pojasnila nam je predstojnica Klinike za neurologiju, akademkinja Vida Demarin iz zagrebačkog KBC 'Sestre Milosrdnice'.

Smrtnost zbog moždanog udara: 202 žene i 153 muškarca na 100.000 stanovnika

Što je posebno pogubno za slobodnu cirkulaciju unutar krvnih žila? Uz starenja i genetiku, postoji čitav niz nepovoljnih faktora koji dovode do ubrzanja i pojačavanja procesa ateroskleroze krvnih žila u mozgu, što na koncu često završava moždanim udarom. Tu je posebno opasan povišeni krvni tlak, aktivno i

Za hitno stanje oboljeli se pobrinu tek dva do tri dana kasnije:

'Moždani udar je hitno stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Stoga je važno uočiti točno vrijeme nastanka simptoma moždanog udara i odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć, jer o tome ovisi i terapija. Ukoliko je bolesnik vitalno ugrožen, a netko od ukućana zna primijeniti mjere kardio-pulmonalne reanimacije, može ih provesti do dolaska stručne medicinske pomoći. Noviji podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u jedinicama za moždani udar, nego kod bolesnika koji se liječe na drugim odjelima. Nažalost kod nas pacijenti dolaze tek nakon 2-3 dana,' upozorava predstojnica Klinike za neurologiju, akademkinja Vida Demarin iz zagrebačkog KBC 'Sestre Milosrdnice'.

pasivno pušenje, a kod nas je izuzetno rašireno, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i prekomjerno uzimanje alkohola po čemu smo također poznati. Faktori rizika su i debljina, fizička neaktivnost i nepravilna prehrana - zadnje istraživanje pokazuje da najčešće jedemo svinjetinu, piletinu, krumpir i kruh, dok voće i povrće rijetko. Do nastanka moždanog udara može doći i kod postojanja srčanih bolesti kod kojih se unutar srčanih šupljina formiraju krvni ugrušci, čiji dijelovi odlaze niz cirkulaciju i dovode do embolijskog začepljenja moždanih krvnih žila.

Kod nekih 30% osoba, prije moždanog udara prethodi kratkotrajna prolazna pojava simptoma moždanog udara (tranzitoran ishemijski atak ili TIA) u trajanju uglavnom od 15 do 20 minuta, a najduže sat vremena. Ovi simptomi se zatim spontano potpuno povlače i osoba opet ima sve prethodno izgubljene funkcije. Problem je što su oni tek uvod u kompletan moždani udar sa svim svojim dugotrajnim posljedicama kao što su oduzetost udova, sposobnosti govora ili smrt. Presudno je dakle da oni koji osjete simptome TIA, posebno ako se oni ponavljaju više puta u tijeku jednog ili nekoliko prethodnih dana, odmah jave liječniku. Dođu li na vrijeme, hitna pomoć im može brzim dijagnostičkim i terapijskim postupkom pružiti zaštitu od nastanka kompletnog moždanog udara.

Djelotvorno liječenje moždanog udara i zaustavljanje oštećenja moždanog tkiva, moguće je samo ako na vrijeme stignete u bolnicu što znači dva do tri sata od početka prvih simptoma. Ukoliko se u ovoj ranoj fazi moždanog udara primjeni trombolitička terapija - njen cilj je razbiti tromb - krvna žila je opet prohodna i ponovno se uspostavlja cirkulacija u moždanom tkivu. U ovom slučaju posljedice moždanog udara postaju daleko manje, a kod velikog broja bolesnika neurološka oštećenja se sasvim povlače.

Nažalost, ovu vrstu terapije nije moguća provesti kod svih bolesnika koji imaju moždani udar, jer treba misliti i na rizik od komplikacija koje ova terapija nosi. U tom slučaju se daje aspirin koji može umanjiti negativno djelovanje moždanog udara u ranoj fazi. Dakako, on se ne smije dati bolesniku koji ima moždano krvarenje. Iz navedenog razloga samoinicijativno uzimanje aspirina u akutnoj fazi moždanog udara nije preporučljivo prije nego se provede snimanje glave.

Kardiovaskularne bolesti kod nas i u drugim dijelovima Europe - zašto je duplo gore nego u Francuskoj?

Gotovo polovica je mlađa od 60:

Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara, starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.

'Mediteranska prehrana prevladava u Francuskoj i u Italiji te u južnoj Europi, stoga je zamislivo da način života i prehrana karakteristični za pojedina podneblja mogu utjecati na redukciju mortaliteta od moždanog udara. Potrebno je prijeći na zdrav način prehrane tzv. mediteransku prehranu u kojoj dominiraju nezasićene masti-ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba. Također, pravovremeno i specifično liječenje moždanog udara u specijaliziranim jedinicama za moždani udar reducira mortalitet od moždanog udara za 28%. Kod nas bolesnici najčešće dolaze u tzv. subakutnoj fazi tj. nakon dva do tri dana u hitnu neurološku ambulantu - što je relativno kasno, ali ukoliko je klinička slika drastična i ukućani pravovremeno reagiraju na nastanak simptoma, bolesnici mogu doći u neurološku hitnu službu unutar tzv. terapijskog prozora. Dobra koordinacija hitne medicinske pomoći i neuroloških klinika je ključna u pravovremenoj i uspješnoj terapiji bolesnika s moždanim udarom,' rekla nam je akademkinja Vida Demarin.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a najnoviji su iz 2009. godine, ukazuju da je zbog kardiovaskularne bolesti umrlo 25.976 osoba, što je čak 49,6% svih umrlih te godine. Problem se ipak malo smanjio jer po prvi put ovaj postotak nije iznosio više od 50 posto svih umrlih, što je dugo godina bio slučaj. Kao uzrok bolničkog liječenja kardiovaskularne bolesti ipak nisu na prvom mjestu, jer su tumori ipak glavni uzrok za većinu hospitalizacija u Hrvatskoj.

Čak 56,4% umrlih od ovih bolesti su žena (14.881) dok su 42,6% umrlih muškarci (11.095). Međutim, muškarci u znatno većem udjelu umiru u dobi do 64 godine (19,3%) u odnosu na žene (5,0%).

Kao što je stanje sa stopom smrtnosti u zemljama Istočne Europe uglavnom lošije nego u Hrvatskoj - Ruska Federacija ima skoro dvostruko višu stopu smrtnosti (782,4/100.000) - u zemljama Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže, i dvostruko niže, stope smrtnosti od Hrvatske, sa stalnim trendom smanjenja (Italija 179/100.000).

Srećom posljednjih godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.

Nakon tumora, cirkulacijske bolesti su drugi najčešći razlog ostanku na bolničkom liječenju. U muškaraca i žena, stope hospitalizacija za kardiovaskularne bolesti rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Možda i zato jer muškarce češće pogađaju srčane bolesti, dok je razvoj bolesti kod žena manje primjetan. Intenzivniji porast bolničkog pobola počinje u dobi iznad 40 godina. Najčešći uzroci hospitalizacija bila je ishemijska bolest srca s udjelom od 25,9%, podskupina ostali oblici srčane bolesti (25,1%) s najčešćom dijagnozom kardiomiopatije, te cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 21,7% u skupini kardiovaskularnih bolesti.

 

Srčani udar za trećinu češći kod muškaraca

Akutni infarkt miokarda (mišićnog tkiva srca) je nagli prestanak dotoka krvi u jednom dijelu mišićnog tkiva srca, što zbog nedostatka kisika dovodi do promjenama na njemu. Ovaj nagli prestanak cirkulacije nastaje zbog stvaranje naslaga kolesterola, ruptura plaka, formiranja tromba. Uobičajeni simptomi su bol u grudima, osjećaj nelagode, zadihanost i mučnina. Stres, pušenje te droge slične kokainu posebno su opasni faktori rizika. No ne treba zanemariti ni visoki tlak, gojaznost, pušenje, dijabetes te nedostatak fizičke aktivnosti.

Zbog stila života i žene sve češće pate zbog srčanih problema:

'Problem žena i kardiovaskularne bolesti je svakim danom sve naglašeniji. Žene su u pravilu 'zaštićenije' od muškaraca tijekom generativne dobi, međutim u odnosu na muški spol sa prosječnim odmakom od nekih 10 godina i one obolijevaju od koronarne bolesti koja je gotovo u pravilu teža i sa značajno većom incidencijom težih komplikacija,' kaže profesor Vjeran Nikolić Heitzler, kardiolog iz KBC 'Sestre milosrdnice'.

S druge strane kronična ishemijska bolest srca gotovo je dvostruko češća kod ženske populacije. Naime, od nje umre godišnje nešto više od 4.000 žena i 2.600 muškaraca. O čemu je zapravo riječ? O koronarnoj arterijskoj bolest što je zapravo grupu bolesti srca koje nastaju zbog smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Dakle dolazi do koronarne insuficijencije ili otežane opskrbe srčanog mišića kisikom. Zanimljivo da se zbog ovog razloga u bolnicama liječi dvostruko više muškaraca nego žena, što djelomično može objasniti veću stopu smrtnosti među ženskom populacijom. Najčešći uzrok smanjenog protoka je ateroskleroza. Najčešći i vodeći simptom ove grupe bolesti je angina pektoris - napadi boli u predjelu srednjeg dijela grudnog koša.

Cilj liječenja je postići da bolesnici u što kraćem vremenskom periodu dobiju terapiju. Nažalost, osim što oboljeli ne mare za prevenciju i dolaze kasno, ni mnogi bolnički centri ne pružaju najbolje oblike terapije. 'Od 2005. godine osnovali smo mrežu liječenja akutnog srčanog infarkta u 10 centara intervencijskog liječenja diljem Hrvatske, koji su 24 sata, sedam dana na dispoziciji bolesnicima. Uspjeli smo ovom mrežom pokriti 75% populacije i naši rezultati su priznati u Europi i u svijetu. Od 30 europskih zemalja pozicionirani smo po uspješnosti naše organizacije i rezultata na visokom 5 mjestu. Upravo zahvaljujući ovom vidu liječenja posljednih godina smanjena je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji sa 53 na 49%. Nažalost nerijetko se bolesnici javljaju sa već uznapredovalom slikom srčanog infarkta i stanje je doslovno zakašnjelo za reperfuzijsko liječenje tj. mehaničko 'otvaranje' koronarne arterije odgovorne za srčani infarkt u jednom od naših intervencijskih centara u okviru kliničkih bolnica,' objasnio je prof. dr. sci. Vjeran Nikolić Heitzler, specijalist internist-kardiolog iz KBC 'Sestre milosrdnice'.

Slabašna prevencija, zdravstveni sustav koji se temelji na entuzijazmu pojedinih liječnika, a ne na smišljenoj strategiji, te izrazito slaba edukacija pučanstva o simptomima na koje treba hitno regairati uglavnom objašnjavaju na početku spomenutu veliku razliku između nas i Francuza, Španjolaca, Izraelaca, Nizozemaca, Švicaraca, Norvežana, Islanđana i Talijana. 

http://magazin.net.hr