Blago receno, neke se teorije zavjere cine nategnutima, oslanjajuci se na najnevjerojatnije pojedinosti. Medutim, dogadaji na kojima su neke teorije zavjere osnovane toliko su neobicni da je nagadanja tesko izbjeci. Teorija koja povezuje obitelj Bush i obitelj Bin Laden zapocela je upravo takvim jednim dogadajem. Razmotrite ovo: 11. rujna ujutro, kad je skupina terorista predvodena Osama Bin Ladenom izvrsila teroristicki napad na Ameriku koju vodi George W. Bush, pred-sjednikov otac, George Bush stariji, bio je na poslovnom sastanku u hotelu Ritz Carlton u Washington u s jednim od brace Osame Bin Ladena.
Slucajnost ili zavjera? Pa, kako to vec biva sa slucajnostima, ova je prilicno uocljiva. Da, obje obitelji, Bush i Bin Laden, bave se naftom, all je li njihov odnos samo poslovan i nema nikakve povezanosti s dogadajima 11. rujna? Ne cudi da mnogi ljudi vjeruju kako su obitelji Bush i Bin Laden povezane ne samo politicki, nego i financijski. Medu tim ljudima je i filmski redatelj Michael Moore u cijem je filmu Fahrenheit 9/11 prikazana povezanost tih dviju obitelji. Craig Linger ucinio je isto u svome bestseleru House of Bush, House of Saud.
Istrazimo slucaj zavjere pocevsi s povijescu veze Bushovih i Bin Ladenovih. Veza pocinje u Houstonu, Teksasu, tijekom sedamdesetih, kad je George W. Bush tek poceo raditi u dva obiteljska posla, politickom i naftnom. Obitelj Bin Laden financijski je potpomogla njegov prvi pothvat u nafti. Veza se ostvarila preko covjeka koji se zove Jim Bath, prijatelj George W. Busha iz dana kad je bio u Teksaskoj zrakoplovnoj teritorijalnoj jedinici, na polozaju koji ga je drzao podalje rata u Vijetnamu.

SAUDIJSKI   ULAGACI

U kasnim sedamdesetima, Bath je bio poduzetnik s vezama u ClA-i, organizaciji koju je od 1976. nadalje vodio George Bush stariji. U to vrijeme, Bath je sklopio ugovor o povjerenju sa Salemom Bin Ladenom, starijim bratom Osame, kojim Salem opunomocuje Batha kao pred-stavnika obitelji Bin Laden u Sjevernoj Americi, da ulaze novae u razne poslovne pothvate. Tako je Bath postao poslovni predstavnik Khalida bin Mahfouza, clana obitelji koja posjeduje Nacionalnu poslov-nu banku, glavnu banku saudijske kraljevske obitelji.
Godine 1978. Bath je uzeo za partnera Charlesa W. Whitea, bivsega mornarickog pilota, koji ce voditi njegovu tvrtku za promet nekretnina. Obitelj Bin Laden i Mahfouz ulagale su u tu tvrtku i u njihovo je ime Bath kupio zracnu luku, poslovne i stambene zgrade. Kasnije je kupio vilu u River Oaksu u Houstonu. Iste te godine, George W. Bush je osnovao naftnu kom-paniju Arbusto 78. Zahvaljujuci njegovoj vezi s Bathom, pocetni ulagaci u tu novu tvrtku bill su, medu ostalima, Salem Bin Laden i Khalid bin Mahfouz.
Unatoc saudijskom ulaganju (prema Whiteu radilo se o najmanje jedan milijun dolara), Bushovi pothvati u naftnom poslovanju nisu bill uspjesni i do 1987. njegove razne naftne tvrtke preuzela je druga tvrtka, Harken Energy. Te je godine Harken imao 25 milijuna dionica koje su zajamcili financijeri povezani s neslavnim BCCI-jem (Bank of Credit and Commerce International), bankarskim koncernom na Srednjem istoku.
Tijekom sljedecih nekoliko godina, BCCI je otkriven kao poduzece masivnoga korumpiranog kriminala koje je kralo od vlastitih ulagaca, bavilo se pranjem novca i sudjelovalo u skandalu Iran-Kontrasi. Banka je takoder financirala cijeli niz sumnjivih figura nedavne proslost, ukljucujuci Saddama Husseina, Manuela Noriegu i teroristickoga vodu Abu Nidala. Jedan od ljudi uhvacenih u skandalu bio je nitko drugi nego bin Mahfouz koji je podigao znatne kolicine novca iz banke prije nego sto je imovina banke zaplijenjena. Optuzbe protiv njega odbacene su kad je polozio golem iznos od 225 milijuna dolara na racun drzavne pricuve i 245 milijuna dolara sudski dodijeIjenim stecajnim upraviteljima BCCI-a.
Prvi Zaljevski rat, voden americkim predsjednikom Georgeom Bushom starijim, zapoceo je dok je skandal oko BCCI-a jos tutnjio. Mnogi su taj rat smatrali ratom za naftu u kojemu je predsjednik s pozadinom u naftnom poslovanju osigurao da Irak ne zavlada svjetskim trzistem nafte.

FUNDAMENTALIST!

U meduvremenu, Osama Bin Laden je postao vazna licnost u Saudijskoj Arabiji. Dok se njegova obitelj usredotocila na poslovne interese, on je postao huskac koji je poveo islamske borce u ClA-inoj kampanji protiv Rusa u Afganistanu. Medutim, dok su njegova braca rado ostvarivala poslovne veze sa Sjedinjenim Drzavama, Osama je vjerovao da islam­ske drzave trebaju uzeti sudbinu u svoje ruke. Pozivao je Saudijce da se sami suprotstave Saddamu Husseinu, a ne da to ostave Amerikancima. Kad je SAD nakon rata ostavio dvadeset tisuca trupa u Sau­dijskoj Arabiji, Bin Laden je pobjesnio. Uskoro je napustio Saudijsku Arabiju i otisao u Sudan gdje je osnovao teroristi-cku organizaciju koja je ukratko postala AI-Qaida. Grupa je posvecena istrjebljenju prisutnosti SAD-a na svetoj zemlji Islama. Tijekom sljedecega desetljeca, AI-Qaida je izvela nekoliko napada na Sjedinjene Drzave. Godine 1993. organizacija je napravila spektakularan pokusaj da raznese Svjetski trgovacki centar i poubijala znatan broj ljudi te zamalo unistila cijelu zgradu. Pet americkih vojnika ubijeno je 1995. godine auto-bombom u Saudijskoj Arabiji.
Godine 1996. sudanska je vlada odlucila da ne zeli Osamu Bin Ladena u svojoj drzavi i 7amolila ga je da ode, zajedno sa
svojom organizacijom. Tadaje SAD imao priliku uhititi ga, all se nije potrudio da to ucini. AI-Qaida je 1998. digla u zrak ame-ricka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, ubijene su 224 osobe.
U sijecnju 2000., izvori obavjestajne sluzbe otkrili su da se sastanak voda AI-Qaide odrzava u Kuala Lumpuru u Maleziji. Na sastanku je bio Khalid Shaykh Mohammed, treci covjek AI-Qaide i voda napada iz 1998. na americka vele-oslanstva. (Pretpostavlja se da je on odgovoran za napade na americki brod Cole i za napade 11. rujna.) Prisutni na torn sastanku bill su Khalid al-Mihdhar i Nawaf al-Hazmi, dva saudijska drzavljani-na koji su bill otmicari aviona na letu 77 koji se 11. rujna srusio na Pentagon.
CIA je znala za sastanak i zatrazila malezijsku tajnu policiju da ga nadzire. Napravljena je videosnimka i fotografije dvanaestero sudionika. Svejedno, nakon sastanka, al-Hazmi i al-Mihdhar odletjeli su u Sjedinjene Drzave s vlastitim putov-nicama, sletjevsi u Los Angeles. Tamo ih je docekao Omar al-Bayoumi, Saudijac koji je radio za saudijske vlasti civilnoga zrakoplovstva. Al-Bayoumi je odveo al-Mihdhara i al-Hazmija u San Diego gdje im je nasao stan, upisao ih u skolu letenja i dao im novae. Kasnije je FBI zakljucio da je al-Bayoumi najvjerojatnije bio saudijski tajni agent. Al-Bayoumi je takoder dao tisuce dolara otmicarima. Novae je dosao od princeze Haife, zene princa Bandar Saudija, veleposlanika u Sjedinjenim Drza-vama.
Tog su se rujna al-Hazmi i al-Mihdhar preselili u dom lokalnog imama u San Diegu, Abdussattara Shaikha. Imam je bio dousnik FBI-ja koji je odrzavao sastanke sa svojim rukovoditeljem dok su al-Hazmi i al-Mihdhar sjedili u sobi do. Shaikh je kasnije tvrdio da mu nikad nije receno na kakvoj su misiji otmicari radili. Njegova FBI-rukovoditelja nadredeni u FBI-ju nikad nisu upozorili na al-Hazmija i al-Mihdhara.
Tijekom sljedecih mjeseci, AI-Qaida je izvrsila napad ubivsi sedamnaest mornara na americkom brodu Cole koji je bio usidren u luci na obali Jemena. Tijekom cijele 2001. godine i mjesecima prije 11.
rujna, CIA, FBI i Agencija za nacionalnu sigurnost primali su obavijesti da AI-Qaida sprema teroristicki napad vecih razmjera. Medutim, u svibnju te godine, Khalid Shaykh Mohammed, tvorac grozota 11. rujna i drugih napada AI-Qaide, slobodno je doputovao u Sjedinjene Drzave. Zatim je, u kolovozu 2001., predsjednik Bush od ClA-e primio detaljno i poduze dnev-no izvjesce u kojem je spomenuto da AI-Qaida sprema napad protiv SAD-a i navedeno je ime Osame Bin Ladena. Bushova Bijela kuca odbija Kongresnoj istrazi dati sadrzaj tog izvjesca o 11. rujnu. Je li odanost starim saudijskim pri-jateljima pomutila Bushevo rasudivanje? Ako jest, platio je strahovitu cijenu jer je sljedecega mjeseca, 11. rujna 2001., izvr-sen napad kojega su se dugo bojali.
Sada dolazimo do cinjenice da je to jutro George Bush stariji bio u Washin-gtonu na sastanku s clanovima grupe Carlyle, zajedno s bratom Bin Ladena. Da bi ironija bila Jos veca, ako se to uopce moze nazvati ironijom, clanovi obitelji Bin Laden dobili su dopustenje da samo dva dana nakon napada bez pitanja napuste Sjedinjene Drzave.
Za to postoje dva moguca objasnjenja. Prvo je objasnjenje da su obitelj Bush i obitelj Bin Laden prije svega poslovni ljudi s interesom za naftu. Cinjenica da razni Bushovi mogu postati predsjednicima Sjedinjenih Drzava ili da jedan od veli-koga klana Bin Ladenovih moze postati teroristickim vodom nije uopce vazno. Bushovi su shvatili da se obitelj Bin Laden ne moze smatrati odgovornom za postupke erne ovce Osame te su im pomogli da napuste drzavu prije nego sto postanu zrtve losih nagadanja.
S druge strane imamo teorije zavjere. Jedna od najdojmljivijih jest da su bliskost i zajednicki interes u nafti obitelji Bush i Bin Laden zapravo utjecali na predsjednikov stav prema Saudijskoj Arabiji. Pristase te teorije vjeruju da dokaz koji upo-zorava na ocekivani napad nije bio temeIjito obraden zbog upletenosti Saudijske Arabije. Vaznost saudijske nafte, ne samo za obitelj Bush nego za sire americke interese, znaci da si vrh drzave nije postavio teska pitanja u vezi s ljudskim pravima ili o svojoj podrsci islamskom terorizmu. Jasnija je cinjenica da su petnaest od sedamnaest otmicara bili drzavljani Saudijske Arabije. Zasto onda Saudijska Arabija nije bila fokus americkoga bijesa? Zasto se sva vojna pozornost prvo uperila na Afganistan, a zatim na svjetski agresivnog i jednom americkog saveznika Irak? To su, naravno, teska pitanja i tu mozda teorija zavjere dodiruje podrucje konvencionalne politike. George W. Bush je mozda zazmirio na aktivnosti svojih obiteljskih prijatelja, Bin Ladenovih. Ali jos vaznije, zbog interesa oko nafte izmedu te dvije drzave, americki politicki vode nisu pozvali na odgovornost Saudijsku Arabiju za teroristicke aktivnosti i to, kako je ispalo, s razornim posljedicama.george W. Bush je mozda Blago receno, neke se teorije zavjere cine nategnutima, oslanjajuci se na najnevjerojatnije pojedinosti. Medutim, dogadaji na kojima su neke teorije zavjere osnovane toliko su neobicni da je naga-danja tesko izbjeci. Teorija koja povezuje obitelj Bush i obitelj Bin Laden zapocela je upravo takvim jednim dogadajem. Razmotrite ovo: 11. rujna ujutro, kad je skupina terorista predvodena Osama Bin Ladenom izvrsila teroristicki napad na Ameriku koju vodi George W. Bush, pred-sjednikov otac, George Bush stariji, bio je na poslovnom sastanku u hotelu Ritz Carlton u Washington u s jednim od brace Osame Bin Ladena.
Slucajnost ili zavjera? Pa, kako to vec biva sa slucajnostima, ova je prilicno uocljiva. Da, obje obitelji, Bush i Bin Laden, bave se naftom, all je li njihov odnos samo poslovan i nema nikakve povezanosti s dogadajima 11. rujna? Ne cudi da mnogi ljudi vjeruju kako su obitelji Bush i Bin Laden povezane ne samo poli-ticki, nego i financijski. Medu tim ljudima je i filmski redatelj Michael Moore u cijem je filmu Fahrenheit 9/11 prikazana poveza-nost tih dviju obitelji. Craig Linger ucinio je isto u svome bestseleru House of Bush, House of Saud.
Istrazimo slucaj zavjere pocevsi s povijescu veze Bushovih i Bin Ladeno-vih. Veza pocinje u Houstonu, Teksasu, tijekom sedamdesetih, kad je George W. Bush tek poceo raditi u dva obiteljska posla, politickom i naftnom. Obitelj Bin
Laden financijski je potpomogla njegov prvi pothvat u nafti. Veza se ostvarila preko covjeka koji se zove Jim Bath, prijatelj George W. Busha iz dana kad je bio u Teksaskoj zrakoplovnoj teritorijalnoj jedi-nici, na polozaju koji ga je drzao podalje rata u Vijetnamu.

U kasnim sedamdesetima, Bath je bio poduzetnik s vezama u ClA-i, organizaciji koju je od 1976. nadalje vodio George Bush stariji. U to vrijeme, Bath je sklopio ugovor o povjerenju sa Salemom Bin Ladenom, starijim bratom Osame, kojim Salem opunomocuje Batha kao pred-stavnika obitelji Bin Laden u Sjevernoj Americi, da ulaze novae u razne poslovne pothvate. Tako je Bath postao poslovni predstavnik Khalida bin Mahfouza, clana obitelji koja posjeduje Nacionalnu poslov-nu banku, glavnu banku saudijske kraljev-ske obitelji.
Godine 1978. Bath je uzeo za partnera Charlesa W. Whitea, bivsega mornarickog pilota, koji ce voditi njegovu tvrtku za promet nekretnina. Obitelj Bin Laden i Mahfouz ulagale su u tu tvrtku i u njihovo je ime Bath kupio zracnu luku, poslovne i stambene zgrade. Kasnije je kupio vilu u River Oaksu u Houstonu. Iste te godine, George W. Bush je osnovao naftnu kom-paniju Arbusto 78. Zahvaljujuci njegovoj vezi s Bathom, pocetni ulagaci u tu novu tvrtku bill su, medu ostalima, Salem Bin Laden i Khalid bin Mahfouz.
Unatoc saudijskom ulaganju (prema Whiteu radilo se o najmanje jedan mili-jun dolara), Bushovi pothvati u naftnom poslovanju nisu bill uspjesni i do 1987. njegove razne naftne tvrtke preuzela je druga tvrtka, Harken Energy. Te je godine Harken imao 25 milijuna dionica koje su zajamcili financijeri povezani s neslavnim BCCI-jem (Bank of Credit and Commerce International), bankarskim koncernom na Srednjem istoku.
Tijekom sljedecih nekoliko godina, BCCI je otkriven kao poduzece masiv-noga korumpiranog kriminala koje je kralo od vlastitih ulagaca, bavilo se pranjem novca i sudjelovalo u skandalu Iran-Kontrasi. Banka je takoder financi-rala cijeli niz sumnjivih figura nedavne proslost, ukljucujuci Saddama Husseina, Manuela Noriegu i teroristickoga vodu Abu Nidala. Jedan od ljudi uhvacenih u skandalu bio je nitko drugi nego bin Mahfouz koji je podigao znatne kolicine novca iz banke prije nego sto je imovina banke zaplijenjena. Optuzbe protiv njega odbacene su kad je polozio golem iznos od 225 milijuna dolara na racun drzavne pricuve i 245 milijuna dolara sudski dodije-Ijenim stecajnim upraviteljima BCCI-a,
Prvi Zaljevski rat, voden americkim predsjednikom Georgeom Bushom starijim, zapoceo je dok je skandal oko BCCI-a jos tutnjio. Mnogi su taj rat smatra-li ratom za naftu u kojemu je predsjednik s pozadinom u naftnom poslovanju osigu-
rao da Irak ne zavlada svjetskim trzistem nafte.

U meduvremenu, Osama Bin Laden je postao vazna licnost u Saudijskoj Arabiji. Dok se njegova obitelj usredotocila na poslovne interese, on je postao huskac koji je poveo islamske borce u ClA-inoj kampanji protiv Rusa u Afganistanu. Medutim, dok su njegova braca rado ostvarivala poslovne veze sa Sjedinjenim Drzavama, Osama je vjerovao da islam­ske drzave trebaju uzeti sudbinu u svoje ruke. Pozivao je Saudijce da se sami sup-rotstave Saddamu Husseinu, a ne da to ostave Amerikancima. Kad je SAD nakon rata ostavio dvadeset tisuca trupa u Sau­dijskoj Arabiji, Bin Laden je pobjesnio. Uskoro je napustio Saudijsku Arabiju i otisao u Sudan gdje je osnovao teroristi-cku organizaciju koja je ukratko postala AI-Qaida. Grupa je posvecena istrjebljenju prisutnosti SAD-a na svetoj zemlji Islama. Tijekom sljedecega desetljeca, AI-Qaida je izvela nekoliko napada na Sjedinjene Drzave. Godine 1993. organizacija je napravila spektakularan pokusaj da raz-nese Svjetski trgovacki centar i poubijala znatan broj ljudi te zamalo unistila cijelu zgradu. Pet americkih vojnika ubijeno je 1995. godine auto-bombom u Saudijskoj Arabiji.
Godine 1996. sudanska je vlada odluci-la da ne zeli Osamu Bin Ladena u svojoj drzavi i zamolila ga je da ode, zajedno sa
svojom organizacijom. Tadaje SAD imao priliku uhititi ga, all se nije potrudio da to ucini. AI-Qaida je 1998. digla u zrak americka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, ubijene su 224 osobe.
U sijecnju 2000., izvori obavjestajne sluzbe otkrili su da se sastanak voda AI-Qaide odrzava u Kuala Lumpuru u Maleziji. Na sastanku je bio Khalid Shaykh Mohammed, treci covjek AI-Qaide i voda napada iz 1998. na americka veleposlanstva. (Pretpostavlja se da je on odgovoran za napade na americki brod Cole i za napade 11. rujna.) Prisutni na torn sastanku bill su Khalid al-Mihdhar i Nawaf al-Hazmi, dva saudijska drzavljani-na koji su bill otmicari aviona na letu 77 koji se 11. rujna srusio na Pentagon.
CIA je znala za sastanak i zatrazila malezijsku tajnu policiju da ga nadzire. Napravljena je videosnimka i fotografije dvanaestero sudionika. Svejedno, nakon sastanka, al-Hazmi i al-Mihdhar odletjeli su u Sjedinjene Drzave s vlastitim putovnicama, sletjevsi u Los Angeles. Tamo ih je docekao Omar al-Bayoumi, Saudijac koji je radio za saudijske vlasti civilnoga zrakoplovstva. Al-Bayoumi je odveo al-Mihdhara i al-Hazmija u San Diego gdje im je nasao stan, upisao ih u skolu letenja i dao im novce. Kasnije je FBI zakljucio da je al-Bayoumi najvjerojatnije bio saudijski tajni agent. Al-Bayoumi je takoder dao tisuce dolara otmicarima. Novae je dosao od princeze Haife, zene princa Bandar Saudija, veleposlanika u Sjedinjenim Drza-vama.
Tog su se rujna al-Hazmi i al-Mihdhar preselili u dom lokalnog imama u San Diegu, Abdussattara Shaikha. Imam je bio dousnik FBI-ja koji je odrzavao sastanke sa svojim rukovoditeljem dok su al-Hazmi i al-Mihdhar sjedili u sobi do. Shaikh je kasnije tvrdio da mu nikad nije receno na kakvoj su misiji otmicari radili. Njegova FBI-rukovoditelja nadredeni u FBI-ju nikad nisu upozorili na al-Hazmija i al-Mihdhara.
Tijekom sljedecih mjeseci, AI-Qaida je izvrsila napad ubivsi sedamnaest morna-ra na americkom brodu Cole koji je bio usidren u luci na obali Jemena. Tijekom cijele 2001. godine i mjesecima prije 11.
rujna, CIA, FBI i Agencija za nacionalnu sigurnost primali su obavijesti da AI-Qaida sprema teroristicki napad vecih razmjera. Medutim, u svibnju te godine, Khalid Shaykh Mohammed, tvorac grozota 11. rujna i drugih napada AI-Qaide, slobodno je doputovao u Sjedinjene Drzave. Zatim je, u kolovozu 2001., predsjednik Bush od ClA-e primio detaljno i poduze dnev-no izvjesce u kojem je spomenuto da AI-Qaida sprema napad protiv SAD-a i navedeno je ime Osame Bin Ladena. Bushova Bijela kuca odbija Kongresnoj istrazi dati sadrzaj tog izvjesca o 11. rujnu. Je li odanost starim saudijskim pri-jateljima pomutila Bushevo rasudivanje? Ako jest, platio je strahovitu cijenu jer je sljedecega mjeseca, 11. rujna 2001., izvr-sen napad kojega su se dugo bojali.
Sada dolazimo do cinjenice da je to jutro George Bush stariji bio u Washin-gtonu na sastanku s clanovima grupe Carlyle, zajedno s bratom Bin Ladena. Da bi ironija bila Jos veca, ako se to uopce moze nazvati ironijom, clanovi obitelji Bin Laden dobili su dopustenje da samo dva dana nakon napada bez pitanja napuste Sjedinjene Drzave.
Za to postoje dva moguca objasnjenja. Prvo je objasnjenje da su obitelj Bush i obitelj Bin Laden prije svega poslovni ljudi s interesom za naftu. Cinjenica da razni Bushovi mogu postati predsjednicima Sjedinjenih Drzava ili da jedan od veli-koga klana Bin Ladenovih moze postati teroristickim vodom nije uopce vazno. Bushovi su shvatili da se obitelj Bin Laden ne moze smatrati odgovornom za postup-ke erne ovce Osame te su im pomogli da napuste drzavu prije nego sto postanu zrtve losih nagadanja.
S druge strane imamo teorije zavjere. Jedna od najdojmljivijih jest da su bliskost i zajednicki interes u nafti obitelji Bush i Bin Laden zapravo utjecali na predsjed-
nikov stav prema Saudijskoj Arabiji. Pri-stase te teorije vjeruju da dokaz koji upo-zorava na ocekivani napad nije bio teme-Ijito obraden zbog upletenosti Saudijske Arabije. Vaznost saudijske nafte, ne samo za obitelj Bush nego za sire americke inte-rese, znaci da si vrh drzave nije postavio teska pitanja u vezi s ljudskim pravima ili o svojoj podrsci islamskom terorizmu. Jasnija je cinjenica da su petnaest od sedamnaest otmicara bili drzavljani Saudij­ske Arabije. Zasto onda Saudijska Arabija nije bila fokus americkoga bijesa? Zasto se sva vojna pozornost prvo uperila na Afganistan, a zatim na svjetski agresivnog i jednom americkog saveznika Irak? To su, naravno, teska pitanja i tu mozda teorija zavjere dodiruje podrucje konvencionalne politike. George W. Bush je mozda zazmirio na aktivnosti svojih obiteljskih prijatelja, Bin Ladenovih. Ali jos vaznije, zbog interesa oko nafte izmedu te dvije drzave, americki politicki vode nisu pozvali na odgovornost Saudijsku Arabiju za teroristicke aktivnosti i to, kako je ispa-lo, s razornim posljedicama.
george W.  bush je mozda ZAZMIRIO   NA  AKTIVNOSTI   SVOJIH OBITELJSKIH   PRIJATELJA,    BINladendvih.