Predkrščanski običaji 

Europski narodi i plemena slavili su početak proljeća na proljetni ekvinocij (dan i noć traju jednako), blagoslivljajući sjemenje raznih plodova postavljanjem obojanih jaja na oltar. Uskrs je dobio ime po anglo-saksonskoj božici plodnosti Ostari.  
Kako je kršćanstvo jačalo, širilo se svijetom, i Crkva je prisvojila i malo izmijenila već postojeća nekršćanska slavlja. Kristovo uskrsnuće povezano je s proslavom ekvinocija i nastao je Uskrs.

Uskrsni zec 

Mnogo je priča o tome kako je nastao uskrsni zec. Prema jednoj legendi, božica plodnosti Ostara, pretvorila je pticu u zeca, zec je bio brz poput ptice, ali ipak je bio razočaran što nije ptica, te mu je Osara jedan dan u godini omogućila da liježe jaja, baš poput ptice. Zbog toga je kasnije u priču ušlo i uskršnje gnijezdo.

Pisanice 

Uskršnja jaja su simbol plodnosti i rađanja novog života. Poznato je da su se u prošlosti jaja bojila svijetlim bojama kako bi se proslavio dolazak proljeća, a običaj darivanja jaja potječe još prije dolaska kršćanstva.

Nekada su u Hrvatskoj momci davali djevojkama pisanice sa porukom, crtanom i pisanom. Od tuda i naziv pisanica. Ovo se jaje za poljubac daje. 
Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, na selu su ljudi koristili boje što su ih našli u prirodi: 
Crvena boja – dobivena od korijena broča ili od cikle, ljuske luka, crvenog radiča.  
Crne su pisanice, poput onih iz Međimurja, bojili bobicama bazge, duda ili čađom,  
Crno-smeđa boja - od kore hrasta dobili bi lijepu crno-smeđu boju.  
Zelena - od korijena koprive, špinata ili poriluka.  
Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras. 
No, već početkom prošlog stoljeća, za bojanje jaja koristile su se boje za tekstil te licitarske boje.

Jedan način ukrašavanja pisanica je batik tehnika (tankim raskoljenim drvcem umočenim u rastopljeni vosak, šaraju se pisanice), a druga je tehnika struganje. Tako nastaju ornamenti, ukrasi, šare. Poznato je i ukrašavanje pisanica svilom i koncem, koja se koristi u okolici Đakova, kao i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.

Blagoslov hrane 

Post koji traje od Pepelnice prekida se prepunim blagdanskim stolom. Katolički vjernici u crkvu na Uskrsno jutro nose košaru punu hrane (jaja, kruh, luk i šunku koja je simbol blagostanja) na blagoslov.

Paljenje krijesa 

U nekim će krajevima u Zagorju, sjeverozapadnoj Podravini i južnome Međimurju ukućani probdjeti noć prije Uskrsa, da bi u zoru zapalili veliki uskrsni krijes od borovine ili "piramidu" od cjepanica - dokle dopire sjaj vatre, bit će plodna zemlja! Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.

Umivanje u cvijeću 

U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubicama) i biljem.  

Značenje Uskrsa

Na drvetu sramote za naše grijehe umro je Isus, Božji Sin, jedini pravedan i bez grijeha. Tri je sata bio mrak na zemlji. Kad je umro zemlja se zatresla.

Isusa su pokopali njegovi učenici. Grob mu je bio u izdubljenoj stijeni na ulaz koje je dokotrljan težak kamen. Čuvali su ga rimski vojnici da mu učenici ne odnesu tijelo.

Zemlja se silno zatresla i sa neba je sišao anđeo Gospodnji, odmaknuo kamen i sjeo na njega. Od straha stražari su pali kao mrtvi.

Drugi dan 3 žene, Marija Magdalena, Marija Jakovljeva i Saloma, kupe mirise i otiđu do groba da premažu tijelo. Kad tamo, kamen je bio otkotrljan, a u grobu je sjedio mladić u svjetloj haljini. Rekao im je da ne traže Živog među mrtvima. Rekao im je i da idu njegovim učenicima i kažu im da idu u Galileju i da će tamo vidjeti Isusa.

Isus se ukazao nekolicini u nekoliko navrata. Vidjeli su ga i opipali i prepoznali da je to On, njihov učitelj. Ponovio im je njihovu misiju, «da sve narode učine Njegovim učenicima» i bio je uznesen na oblaku u nebo. 
(sažetak Isusova Uskrnuća po Evanđeljima)

Uskrsom se slavi Njegova smrt za naše spasenje i Njegova pobjeda nad smrću. Zbog toga je Uskrs najveći kršćanski blagdan.

 Izvor: Rineraja.hr