Ljudi nikad nisu bili toliko ovisni o lijekovima kao što su to danas.

Svatko od nas poznaje barem jednu stariju osobu koja svaki dan uzima „šaku“ lijekova. 

Sve je veći broj onih koji piju lijekove za tlak, dijabetes, kolesterol, srce, aterosklerozu…

Neki, budući da i lošije spavaju, navedene lijekove još kombiniraju i s pilulom za umirenje. I tome nema kraja.  

Da situacija bude još gora, mnogi posežu i za lijekovima koji se izdaju bez recepta (iako su se neki od njih donedavno mogli dobiti isključivo na recept!) te ih uzimaju na svoju ruku. 

Zašto smo toliko opteretili starije osobe lijekovima kada znamo da promjena prehrane i stila života može riješiti brojne tegobe, čak i one kronične?!   

Budući da ljudski organizam nije „dizajniran“ za umjetne tvari poput lijekova, nije nikakvo čudo što se starije osobe, unatoč sve većeg broju medikamenata koji bi im trebali osigurati bolju kvalitetu života, osjećaju - sve lošije. 

Uzimate li više od 5 lijekova dnevno?

Jednom kad počnete uzimati lijekove, s vremenom će se, zbog nuspojava, vaše zdravlje još više narušiti, pa će se vaša mala kućna apoteka napuniti - novim lijekovima.  

A što više lijekova pijete, to je njihova djelotvornost – manja!, kažu stručnjaci.

Činjenica je da čak 50 posto populacije u dobi od 57 do 85 godina uzima pet ili više lijekova, što je opasno za njihovo zdravlje ne samo zbog nuspojava nego i zbog međudjelovanja tih lijekova, o kojem se vrlo malo zna.

Problem je i u tome što starijim osobama lijekove propisuje više liječnika specijalista, koji međusobno nisu u kontaktu, pa zapravo ne znaju koje druge lijekove dotična osoba već uzima. A to je opasno.  

Poznati alternativni liječnik Dr. Mercola piše: „Svakoj dobnoj skupini prijeti rizik da će im biti dijagnosticirano stanje koje zapravo i ne postoji, a posljedica toga je propisivanje lijekova koji tim osobama zapravo uopće nisu potrebni“. 

Uzimanje više od pet lijekova na dan, što se stručno naziva polipragmazija, u Americi je peti uzrok smrti te je odgovorno za gotovo 30 posto bolničkih liječenja. Situacija nije ništa bolja ni i u Hrvatskoj.

Jedna je studija čak pokazala da 44% starijih osoba pije barem jedan lijek koji im uopće nije potreban!

Veza između dugotrajnog uzimanja lijekova i demencije 

Nakon niza godina uzimanja lijekova nije rijedak slučaj da osoba razvije demenciju ili Alzheimerovu bolest, koja dovodi do naglih promjena raspoloženja te postupnog gubitka pamćenja. 

Ta se progresivna bolest očituje i kroz probleme koje osoba ima u obavljanju svakodnevnih zadataka, zbog čega postaje potpuno ovisna o tuđoj pomoći.  

Tužna je i činjenica da se takvim starijim osobama propisuju opasni lijekovi. 

Primjerice, u Americi nije rijetkost da osobama u staračkim domovima koje boluju od Alzheimerove bolesti i demencije liječnici propisuju antipsihotike, koji se u pravilu daju samo osobama oboljelima od shizofrenije ili nekih drugih teških mentalnih poremećaja. 

Antipsihotici se u ovom slučaju izdaju samo kako bi se „kontroliralo ponašanje tih osoba“.

No na kutijama ovih lijekova jasno stoji upozorenje: "Starijim pacijentima s demencijom koji uzimaju antipsihotike prijeti veći rizik od smrti!“  

Nepotrebno propisivanje opasnih lijekova

Starijim osobama se sve češće propisuju i antidepresivi, iako nema nužne potrebe za tim. 

Također, sve se češće umjesto ibuprofena i drugih analgetika propisuju opioidi protiv bolova, no iza toga krije se cijela industrija koja od tih lijekova ostvaruje golemu financijsku dobit.

Osim što učestalo korištenje opioida pacijentima ne donosi dugoročnu dobrobit za zdravlje, ono znatno povećava rizik od ovisnosti.

A zbog zlouporabe tih lijekova sve su učestaliji i smrtni slučajevi.  

Savjet

Jedini način da sebi pomognete jest da unaprijedite svoje zdravlje na prirodne načine, a, kad je riječ o lijekovima, držite se one - manje je uvijek više!   

 

Izvori korišteni u članku uključuju:
https://articles.mercola.com
https://www.pbs.org

 Prenijeto sa : Alternativa.hr