Feministička ikona i sudionica važnih intelektualnih bitaka 20. stoljeća, proslavila bi, da je živa, 09. 01. 2008  svoj stoti rođendan, no ta književnica i dobitnica Gouncourtove nagrade umrla je prije više od 20 godina, ali i dalje predstavlja model oslobođene žene.

 

 

Ime Simone de Beauvoir snažno je vezano uz ime njezina životnog partnera, filozofa i književnika Jeana-Paula Sartrea s kojim je više od pola stoljeća dijelila i politički i intelektualni angažman, ali autorica knjige "Drugi spol" obilježila je brojne generacije žena svojim odbacivanjem konvencija i svojim analizama ženskog pitanja.

 

Rođena u Parizu, u građanskoj obitelji koja je proživjela financijske poteškoće, De Beauvoir kao adolescentica upoznaje ograničenja i osrednjost svoje sredine. Bila je sjajna učenica i upisala je studij filozofije u Parizu gdje je upoznala Sartrea i cijelu generaciju intelektualaca.

 

U 21. godini De Beauvoir je najmlađa diplomantica i predaje filozofiju te objavljuje svoj prvi roman.  

U politici je de Beauvoir vjerno slijedila Sartreove ideje, pa i poslijeratna zastranjenja, ali feminizam je njezin domaći teren.

Godine 1949. objavljuje "Drugi spol", knjigu čiji su dijelovi posvećeni seksualnosti i lezbijskim vezama skandalizirali javnost i potaknuli burne rasprave.

 

Knjiga je kasnije prevedena na 40 jezika.

 

De Beauvoir je ponajprije željela biti pisac i nagrađena je Goncourtovom nagradom 1951. za svoj roman "Mandarini" i otad je svrstavaju među najčitanije francuske autore.

 

U autobiografskoj knjizi "Uspomene dobro odgojene djevojke" (1958.) opisuje predrasude sredine iz koje je potekla i napore da se iz tog miljea otrgne.

 

Postala je središnjom figurom intelektualnog života što je iskoristila za osudu mučenja žena tijekom alžirskog rata za neovisnost te za obranu prava na pobačaj koji je bio zabranjen 70-ih godina.

 

Nakon smrti, 14. travnja 1986., šest godina poslije Sartreove smrti, pojedina djela de Beauvoir bacila su novo svjetlo na zajednički život, a poglavito na odnos Simone  američkim piscem Nelsonom Algrenom, koji je vjerojatno bio ljubav njezina života.

 

Prema procjenama nekih kritičara, danas, 21 godinu poslije njezine smrti, književni opus Simone de Beauvoir življi je i otporniji na zaborav od njezina daleko slavljenijeg partnera, Sartrea.

 

Pisala je knjige, živjela u nekonvencionalnoj vezi, nije imala djecu. Za današnje vrijeme - ništa posebno. Ali onda kada je Simone de Beauvoir tako živjela, bila je to revolucija.

 

Odmah na ulazu u pariško groblje na Montparnasseu, u četvrti u kojoj je za života uvijek obitavala, leži ona:

spisateljica, majka svih feministkinja - Simone de Beauvoir.

Na grobu ocvale ruže i more listića otrgnutih iz blokova, kamenčićima prikovani da se ne razlete po groblju. Na jednom piše:

"Hvala Simone. Vama zahvaljujem da mi se promijenio život."

Na drugom, slavni citat kultne spisateljice:

 

"Žena se ne rađa kao žena, ona ženom postaje" iz njezinog djela "Drugi spol", knjige koju i danas mnogi smatraju Biblijom feminizma.

 

Beauvoir je postavila kriterije za čitav ženski pokret širom svijeta, za sve one zainteresirane, načitane žene, za milijune žena u zapadnom svijetu bila je jednostavno zvijezda vodilja koja je grabila ispred nas koracima od sedam milja.

 

 

Bolji je bio samo Sartre

 

 

 

 

Nekonvecionalan i potpuno ravnopravan par - de Beauvoir i Sartre

 

Kćer iz dobre dobre obitelji, vrlo je rano znala da želi "postati slavna književnica". Mladoj Simone e se činilo da je u vremenu i svijetu u kojem je živjela to jedina mogućnost za postizanje slave.

S navršenom 21 godinom, kao najmlađa kandidatkinja polaže teški i ugledni ispit potreban za predavanje filozofije na tradicionalnim francuskim sveučilištima (agrégation), i to ne bilo kako.

Samo je jedna osoba bolja od nje: Jean- Paul Sartre, filozof kojega nakon Drugog svjetskog rata cijela Europa slavi kao oca egzistencijalizma.

 

Sartre i de Beauvoir postaju par, ali drukčiji nego drugi iz tog vremena. Oni si postavljaju vlastita pravila. Oni su otvorili vrata nekoj novoj slobodi i za čitavu jednu generaciju predstavljali izazov i podršku. Taj par koji se nije ženio, koji je živio u slobodnoj vezi i paralelno imao druge veze, koji se miješao u svjetske teme i pokušavao svijet učiniti bolji: to je bilo ono sjajno, ono što je izazivalo interes za čitanje njihovih dijela.

I mi smo doista čitali njihova djela i dočitavamo ih još danas. Meni je nadraže djelo Simone de Beauvoire"Slomljena žena".

Jean- Paul Sartre  je svojim djelom "Pokušaj jedne fenomenološke ontologije" otvorio put modernom načinu razmišljanja.