Pomozite osobi koja ima napad panike

Napadi panike mogu se pojaviti tek povremeno ako ste pod stresom ili mogu kronično narušavati kvalitetu života.

Iako ne traju dugo, osoba ih se toliko pribojava da može znatno ograničiti kretanje i druženje s drugima.

Kako im pomoći?

Nagli napad panike koji krene obično bez ikakvog očitog razloga često prate simptomi ubrzanog rada srca, problemi s disanjem, vrtoglavica ili crvenilo lica.

Obično se prvi put javi između 18 i 24 godine života, no može i kasnije u životu, nakon neke tragedije ili tijekom izuzetno stresnog razdoblja, pojašnjavaju na psyhology.com.

Što mogu učiniti oni koji se zateknu kraj osobe koja ima napad panike?

1. Shvatite što je napadaj panike

Ovdje je riječ o naglom napadu ekstremnog terora, strah od opasnosti, iako ne postoji realna i direktna prijetnja.

Može se pojaviti iznenada i bez očitih uzroka.

U ekstremnim slučajevima može doći i do straha od umiranja.

Međutim, iako je strah stvaran i osjećaj grozan - zbog jakog lupanja srca osoba može pomisliti da će dobiti i srčani udar - ne postoji opasnost da će se išta loše zaista dogoditi.

Može potrajati pet do 20 minuta.

No, imajte na umu da su simptomi napada panike ponekad slični onima koje prati srčani udar.

Ukoliko osoba boluje i od srčanih problema, dijabetesa, astme ili druge ozbiljne bolesti, treba obratiti posebnu pozornost i ako je potrebno pozvati liječnika.

No ukoliko je riječ o fizički zdravoj osobi ne morate se bojati - nitko nije umro niti poludio od napada panike.

2. Postoji li vidljivi izvor straha?

Ukoliko je napad panike uzrokovala fobija, udaljite osobu od izvora njenog straha.

Ni u kojem slučaju ne umanjujte fobiju ismijavajući iracionalni strah, primjerice mašući pred očima uplašenog predmetom ili životinjom koja je strah izazvala.

Pitajte osobu što možete učinit, reagira li na nešto što se trenutno zbiva ili je muči nešto iz prošlosti.

3. Govorite mirno i sigurno

Osoba možda ima intenzivnu potrebu da bježi, ali vi je zamolite da ostane mirna.

 Ipak, nemojte je grabiti, držati pa čak ni nježno fizički zadržavati.

Ukoliko se žele kretati sugerirajte joj da se isteže, izvodi vježbe skakanja ili prošeta malo brže uz vas.

4. Ne omalovažavajte strah

Ne govorite 'Nema razloga za strah', to zna i osoba koja je usred napada panike.

 Naime, napad panike je za osobu često posebno šokantan jer je i sama svjesna koliko je strah bezrazložan.

U tom trenutku strah im je izuzetno realan, a prati ga i sram ili strah od ludila.

Vi im možete pomoći jedino ako im kažete da je sasvim OK imati napad panike te da će on uskoro proći.

Ukoliko se boje nekog zadatka ili skorog razgovora budite pozitivni i umirite ih.

 Postavljanje pitanja može pomoći da racionaliziraju strah i smire se.

5. Ostanite mirni i ne izazivajte dodatni stres

Pitajte ali ne rešetajte kao da je osoba na policiji.

Ukoliko osoba ne odgovara na pitanje ili ne želi komunicirati s vama poštujete njene želje.

Ne inzistirajte da dokuči što je točno uzrokovalo paniku jer će to još više pogoršati stanje.

Ne osuđujte, nego je pustite da spontano govori ako to žele.

6. Potaknite je da kontrolira disanje

Uspostavljanje kontrole nad disanjem pomoći će joj da eliminira simptome i smiri se.

Tijekom napada panike mnogi dišu ubrzano i kratko, a neki i zadržavaju dah.

Ovo smanjuje dotok kisika i ubrzava rad srca.

Umjesto toga trebaju disati dok im vi brojite i upućujete na lagano i duboko udisanje i izdisanje.

Neka udiše kroz nos, a izdiše pušući lagano kroz usta.

I vi tako dišite s njom.

7. Ohladite je

Mnoge napade panike prati osjećaj vrućine.

 Posebno oko vrata i lica.

Mokra maramica može ublažiti simptome koji je opterećuju.

http://magazin.net.hr