Nekoliko mjesta u svijetu nazivaju se "Plavim zonama". Pojam se odnosi na zemljopisna područja u kojima ljudi imaju nisku stopu kroničnih bolesti i žive dulje nego bilo gdje drugdje na svijetu. Budući da ljude od pamtivijeka fasciniraju metode očuvanja mladolikog izgleda, očuvanje zdravlja i usporavanje procesa starenja, nije čudo da su Plave zone svijeta stekle veliku popularnost. I nas su zaintrigirale pa smo odlučili saznate što ova mjesta čini tako posebnima...

Jeste li se ikada zapitali ima li vaš DNK ili možda stil života najveći utjecaj na to koliko dugo živite? Godine 1996. danska studija blizanaca otkrila je da je samo oko 20% dugovječnosti života određeno genima. To znači da se nevjerojatnih 80% svodi na vaše životne navike.

Naravno, čak i ako vodite najzdraviji način života na svijetu, ne znači da ćete doživjeti duboku starost . Oni koji dožive 100 godina imaju prilično nevjerojatne gene. Međutim, promjene u vašem životnom stilu mogle bi utjecati na to hoćete li doživjeti rane 90-e.

Najbolji primjer koji imamo o ovom učinku su Plave zone – specifične regije u svijetu koje su dom nekima od najstarijih ljudi na svijetu i koje se mogu pohvaliti iznimno niskim stopama kroničnih (dugotrajnih) bolesti u usporedbi s bilo kojim drugim mjestom.

.Gdje se nalaze plave zone?

Plava zona je neznanstveni izraz koji su prvi upotrijebili Dan Buettner i njegov tim geografskih istraživača 2004. godine. Identificirali su i nacrtali plave krugove na karti oko pet mjesta u svijetu gdje je uobičajeno do ljudi dožive 100 godina.

• Icaria (Grčka): Icaria je otok u Grčkoj gdje se ljudi hrane mediteranskom prehranom bogatom maslinovim uljem, crnim vinom i domaćim povrćem.
• Ogliastra, Sardinija (Italija): regija Ogliastra na Sardiniji dom je nekih od najstarijih muškaraca na svijetu. Žive u planinskim predjelima gdje obično rade na farmama i piju puno crnog vina.
• Okinawa (Japan): Okinawa je dom najstarijih žena na svijetu, koje jedu mnogo hrane na bazi soje i prakticiraju tai chi, meditativni oblik vježbanja.
• Poluotok Nicoya (Kostarika): Nicoyanska dijeta temelji se na tortiljama od graha i kukuruza. Ljudi ovog područja redovito obavljaju fizičke poslove do starosti i imaju snažan osjećaj svrhe svoga života poznat kao “plan de vida”.
• Adventisti sedmog dana u Loma Lindi, Kalifornija (SAD): Adventisti sedmog dana vrlo su religiozna skupina ljudi. Oni su strogi vegetarijanci i žive u usko povezanim zajednicama.
• 

.

Iako su to jedina područja o kojima se govori u Buettnerovoj knjizi, možda postoje neidentificirana područja u svijetu koja bi također mogla biti Plave zone. Brojna su istraživanja otkrila da ova područja sadrže iznimno visoke stope ljudi koji žive više od 90, odnosno 100 godina.

Budući da je genetika samo 20% odgovorna za naš životni vijek, utjecaji okoliša, uključujući prehranu i način života, igraju veliku u logu u određivanju životnog vijeka.

U nastavku su navedeni neki čimbenici prehrane i načina života koji su uobičajeni za ljude koji žive u Plavim zonama.

Ljudi koji žive u plavim zonama jedu cjelovitu biljnu hranu

Jedna stvar zajednička Plavim zonama je da oni koji tamo žive primarno se drže 95% biljne prehrane. Iako većina skupina nisu strogi vegetarijanci, oni obično jedu meso samo par puta mjesečno.

Prehrana u Plavim zonama obično je bogata sljedećim:

Povrće: odličan je izvor vlakana i mnogo različitih vitamina i minerala. Konzumiranje više od pet porcija voća i povrća dnevno može značajno smanjiti rizik od bolesti srca, raka i smrti.

Mahunarke: mahunarke uključuju grah, grašak, leću i slanutak, a sve su bogate vlaknima i proteinima. Niz studija pokazalo je da je konzumacija mahunarki povezana s nižom smrtnošću.

Cjelovite žitarice: Cjelovite žitarice također su bogate vlaknima. Visoki unos cjelovitih žitarica može smanjiti krvni tlak i povezan je sa smanjenjem raka debelog crijeva i smrti od srčanih bolesti.

Orašasti plodovi: orašasti plodovi izvrsni su izvori vlakana, proteina te polinezasićenih i mononezasićenih masti.

Jedu lokalno uzgojenu hranu

Kada hrana putuje s jedne strane svijeta na drugu, nije iznenađujuće da tu hranu treba prskati pesticidima kako bi se sačuvala njezina svježina. No, sugerirano je da velika konzumacija takvih kemikalija može biti povezana s razvojem Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti, kao i raka.

Iako istraživanja u ovom području nisu stopostotno pouzdana, čini se više od puke slučajnosti da ljudi koji žive u Plavim zonama obično jedu mnogo lokalnih proizvoda.

Pravilo od 80 posto

Okinavljani obično slijede pravilo od 80%, koje nazivaju “hara hachi bu”. To znači da prestaju jesti kada se osjećaju 80% sitima, a ne 100%. Ova tehnika se ne odnosi na strogu restrikciju kalorija i gladovanje, nego na to da znate bolje prepoznati signale koje vam tijelo daje kada ste gladni. To vam zauzvrat pomaže da postignete i održite zdravu težinu.

Pijenje vina u umjerenim količinama

Pozor ljubitelji vina – jedna ili dvije čaše dnevno povezuju se s duljim životom. Naravno da ne možete „sačuvati“ čaše tijekom tjedna kako biste popili 14 čaša u večernjem izlasku – ovdje se radi o umjerenom pijenju. Ne samo da to može smanjiti rizik od kardiovaskularnih problema poput bolesti srca, nego studije sugeriraju da bi čak moglo produljiti vaš životni vijek za oko pet godina.

Prirodno aktivan stil života

Nije sve u dijeti ljudi koji žive u Plavim zonama, te su populacije također vrlo aktivne. Međutim, ovo nije planirana tjelovježba poput one u teretani, već lagana tjelesna aktivnost koja je prirodno uključena u svakodnevni život – na primjer, hodanje, poljoprivreda ili vrtlarstvo.

Jedna studija o muškarcima sa Sardinije otkrila je da se njihov očekivani životni vijek produljio ako su živjeli na strmijim planinskim padinama, uzgajali domaće životinje i pješačili duže do posla.

 Više sati kvalitetnog sna

Dobar san može zaštititi od raznih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, mentalne poremećaje, bolesti povezane sa srcem i dijabetes tipa 2. Međutim, mnogima od nas nije tako jednostavno pomjeriti alarm da se probude nešto kasnije. U Plavim zonama mnogi ljudi uopće nemaju određeno vrijeme za buđenje – jednostavno spavaju onoliko koliko im tijelo kaže.

Odnos prema sebi i drugima

Preostale takozvane tajne Plavih zona možda je teže oponašati jer su one u velikoj mjeri povezane s unutarnjim osjećajem blagostanja i sreće. Regionalne kulture igraju veliku ulogu u tome, ali možda je ipak moguće učiti iz ovih ideala, bez obzira iz kojeg dijela svijeta dolazite.

Ti faktori su:

Snažan osjećaj pripadnosti – npr. većina stogodišnjaka pripada nekoj vjerskoj zajednici.

Snažan osjećaj svrhe – npr. imati razlog za buđenje ujutro.

Stavite svoje najmilije na prvo mjesto – npr. zadržite ostarjele roditelje, bake i djedove u kući ili u blizini te uložite vrijeme i ljubav u njihovu djecu.

Predani društveni krug – npr. grupa prijatelja koji se međusobno podržavaju i potiču zdravo ponašanje.

Tehnike za borbu protiv stresa – npr. odvajanje nekoliko trenutaka svaki dan za razmišljanje, molitvu, meditaciju ili dnevno drijemanje.