Ovo je 11 izuzetno štetnih namirnica koje i dalje nose etiketu 'zdrava hrana'

Svi ti proizvodi obično dolaze sa etiketom punog zrna ili kao proizvod s malim postotkom masnoće, a u isto vrijeme, ako pogledate popis sastojaka, vidjet ćete da su krcate šećerom.

Ako na etiketi namirnice piše da je zdrava, onda je sigurno riječ o rafiniranom proizvodu sa velikim količinama šećera, škroba i umjetnih boja.

Prehrambeni trendovi doveli su do toga da redovito neke namirnice postanu hvaljene od strane brojnih stručnjaka, bez konkretnog dokaza o prednostima konzumiranja upravo te namirnice.

Postoji cijeli niz "zdravih namirnica" koje su se na vrlo sumnjiv način zaradile tu etiketu.

1 . Voćni sokovi
Omotnice sa slikama svježe iscijeđenog voća skrivaju pravu istinu, a to je da u tom proizvodu nema ništa više od vode, šećera i umjetnih bojila.

Čak ako i na etiketi piše 100 postotni udio voća, to ne znači da je taj sok zadržao izvorne vitamine.

Sok od naranče sadrži isti postotak šećera kao i Coca-Cola.

Takav proizvod nema nikakvih vlakana, a ne trebate ga ni žvakati, što u konačnici nije ništa drugačije od unošenja velikih količina tekućeg šećera.

Osim hiperglikemije, takva štetna navika dovodi i do pretilosti, dijabetesa tipa II., a povezana je i s brojnim kardiovaskularnim bolestima, piše EatLocalGrown.com.

2. Cjelovite žitarice
Žitarice punog zrna su znatno bolje od proizvoda od rafinirane pšenice, no to ne znači da bi ih i dalje trebali unositi na dnevnoj bazi.

Davanje prednosti cjelovitim žitaricama neki stručnjaci uspoređuju s pušenjem filtriranih cigareta umjesto onih bez filtera.

Pšenica je glavni izvor glutena u prehrani, a milijuni ljudi nisu ni svjesni da su osjetljivi na gluten.

Imunološki sustav takvih pojedinaca napada gluten u probavnom sustavu.

To može dovesti do oštećenja sluznice probavnog trakta, bol, nadutost, umor, neredovitu stolicu i brojne druge simptome.

Jedna studija pokazala je da gluteinska vlakna mogu dovesti do manjka vitamina D jer tijelo troši zalihe tog dragocjenog vitamina za razgradnju tih pšeničnih vlakana.

Druga studija pokazala je da pšenična vlakna podižu razinu izuzetno štetnog LDL kolesterola i do 60 posto.

3. Agave nektar
U trgovačkim odijelima zdrave hrane često se mogu pronaći proizvodi koji su zaslađeni nektarom agave.

Ovaj zaslađivač smatra se zdravom alternativom za šećer zbog niskog glikemijskog indexa.

Međutim, problem ovog popularnog nektara je što sadrži neprirodno visoke količine fruktoze.

Previše fruktoze u prehrani dovodi do brojnih problema, osobito kod ljudi koji ne vježbaju.

Sva se fruktoza razgrađuje u jetri i ako je zasićena tim prirodnim šećerom, jetra će je pretvoriti u mast.

To može dovesti do masne jetre te do brojnih metaboličkih problema poput otpornosti na hormone inzulina i leptina, što dovodi do pretilosti i dijabetesa.

U prirodnoj fruktozi ima 50 posto šećera, a u nektaru agave čak 90 posto, što govori da je agava čak i štetnija od šećera.

4 . Sportska pića

Sportska su pića dizajnirana za sportaše koji su završili s intenzivnim naporom u kojem su izgubili velike količine glikogena i tekućine.

Sportska pića sadrže elektrolite s velikim količinama natrija koji se izgubi znojenjem.

Sportska pića uopće se ne bi trebala nalaziti u slobodnoj prodaji, osim u slučaju neredovite prehrane i intenzivne tjelovježbe.

Energetsko piće zadrži nevjerojatnih 30 grama šećera, a tekućem šećeru nije mjesto u zdravoj i uravnoteženoj prehrani.

5 . Biljna ulja
Kada se svijetom proširio strah od zasićenih masti, istog trenutka se povećala konzumacija svih vrsta biljnih ulja.

Tako se povećala potrošnja industrijskog sjemena te biljnih ulja kao što je sojino, kukuruzno te ulje sjemenskog pamuka.

 Ova se ulja dobivaju oštrim metodama obrade i uključuju visoku temperaturu i otrovna otapala.

Ona također sadrže velike količine omega-6 masnih kiselina, koje konzumiramo više nego ikada prije.

U mesu i orasima postoje sve masne kiseline koje nam trebaju u prehrani, a kao što svi znamo, svako pretjerivanje dovodi do posljedica.

Konzumacija previše takvih masti može dovesti do upale, koja je vodeći uzrok mnogih kroničnih bolesti.

Ova ulja odlaze u naše masne naslage i stanične membrane, gdje su vrlo osjetljiva na oksidaciju i oštećenja.

 Industrijska biljna ulja (osim maslinovog), koje nalazimo na policama trgovačkih centara, sadrže do 4,2 posto izuzetno štetnih transmasnih kiselina u svom sastavu.

Mnogi stručnjaci vjeruju da je veća konzumaciju biljnih ulja povezana s upalama koje su dovele do epidemije zapadnih bolesti.

6. Proizvodi s niskim udjelom masti i bezmasne namirnice
U posljednjih 15 godina svjedoci smo propagande protiv zasićenih masti za koje se u konačnici dokazalo da su bezopasne.

 Rezultat takve kampanje bili su "zdravi" proizvodi s niskim udjelom masti ili bez masti.

Jedini je problem je što je hrana, kojoj je uklonjena masnoća, bila skoro pa nejestiva.

Prehrambena industrija potom je svoje namirnice proizvodila s kemikalijama, umjetnim sladilima i velikim količinama šećera.

Na taj način uništena je savršena namirnica poput jogurta.

7. Bezglutenski fast food
Mnogi su ljudi počeli izbjegavati gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži, raži i ječmu, što je iskoristila prehrambena industrija i počela izbacivati mnoge "zdrave namirnice" bez glutena.

Umjesto glutenskih žitarica, kao alternativu su počeli koristiti škrob.

Te namirnice su izuzetno rafinirane i u njima gotovo da nema nutrijenata, a isto kao i glutenske žitarice, potiču rast šećera u krvi.

Takve namirnice zasićene su šećerom i umjetnim bojilima, iako na takvim namirnicama piše da ne sadrže gluten.

8. Margarin i lažni maslac
Histerija koja je tražila bezmasne proizvode, odgovorna je i za namirnice koje su trebale biti alternative maslacu.

 Proizvod takve potražnje je margarin koji je transmasne kiseline zamijenio prerađenim biljnim uljima.

Prirodni zdravi maslac tako je zamijenjen sa prerađenim margarinom koji su neke studije izravno povezale sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja.

9. Energetske pločice
Za energetske pločice vrijedi isto pravilo kao i za sportske napitke – namijenjene su isključivo sportašima nakon povećanog fizičkog napora.

10. Fast food s niskim udjelom ugljikohidrata
Nakon što su ljudi promijenili svoje mišljenje o masti, neki su počeli smanjivati unos ugljikohidrata.

I ovdje su proizvođači prepoznali tržište te su počeli proizvoditi prerađenu hranu koja je prihvatljiva pomoć u mršavljenju, ali je u isto vrijeme vrlo nezdrava.

11. "Zdrave" žitarice za doručak
Većina prerađenih žitarica za doručak nije zdrava, nego je krcata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima.

 Proizvođači takvim proizvodima dodaju sintetičke vitamine i male količine cjelovitih žitarica, nakon čega takav proizvod reklamiraju kao "zdravu hranu".

Svi ti proizvodi obično dolaze s etiketom punog zrna ili kao proizvod s malim postotkom masnoće, a u isto vrijeme, ako pogledate popis sastojaka, vidjet ćete da su krcate šećerom.

Ako na etiketi namirnice piše da je zdrava, onda je sigurno riječ o rafiniranom proizvodu s velikim količinama šećera, škroba i umjetnih boja.

 http://dnevno.hr