Noćni rad i njegov utjecaj na zdravlje

 

Poremećaji sna, umor, probavne tegobe, opasnost društvene izolacije...Organizmu nije uvijek lako naviknuti se na "izvrnuti" život.

 

U suvremenom društvu gotovo četvrtina aktivnog stanovništva radi noću! Uzrok: povećane potrebe industrije, potrošača, raznih uslužnih djelatnosti (zdravstvo, trgovine, policija, vojska...). I uz to ide još i liberalnije zakonodavstvo koje dopušta više noćnog rada nego ranije. Ipak, svi stručnjaci dobro znaju da  rad u ranim jutarnjim, večernjim i noćnim smjenama  nepovoljno utječe na san, probavni sustav i obiteljsko-društveni život pojedinca. Sve se ove posljedice nadovezuju jedna na drugu.

Ipak, svima noćni rad ne pada tako teško. Jedna bolničarka, Marija S. sjeća se vremena kad je radila u noćnoj smjeni: "Radila sam od 23 do 7 h ujutro. Spavala sam od 8 do 16 sati te sam tako mogla djecu odvesti u školu, a zatim ih dočekati iz škole. Rad u noćnoj smjeni ima svojih osebujnosti; ljudi se međusobno podržavaju, hijerarhijski odnosi nisu toliko izraženi; svi su nekako ljudskiji."

 

Svjetlost djeluje na biološki sat  

 

Da bi čovjek mogao dobro spavati potreban mu je mir, snižena temperatura i mrak. A danju sve je obrnuto: budi ga buka, temperatura je povišena, a dnevna svjetlost utječe na njegov biološki sat koji regulira ritam rada i odmora. Tim biološkim satom upravlja žlijezda epifiza u našem mozgu koja izlučuje hormon melatonin koji djeluje smirujuće. Kad je svijetlo žlijezda izlučuje manje melatonina nego kad je mrak, a tijelo je onda spremno za djelovanje. Stoga je dobar savjet svima koji žele dobar san da prije lijeganja izbjegavaju boravak u snažnoj svjetlosti.

A tu je i potreba redovitosti - naime, san lakše dolazi na oči u određenim redovnim razmacima. A noćni posao je često neredovit. Mnogi zaposlenici na primjer rade u tri smjene po osam sati: jedan tjedan od 5 do 13 sati, drugi tjedan od 13 do 21 sati, a treći tjedan od 21 do 5 sati ujutro. Tek što se tijelo naviklo na jedan raspored u smjeni, već se mora navikavati na novi ritam u drugoj pa u trećoj smjeni.

 

Nije lako spavati kad su drugi budni

 

Neke industrijske djelatnosti nemaju mogućnosti svojim službenicima omogućiti redovite periode sna kao što to na primjer čine zračne kompanije za svoje osoblje.

Zna se da većina zaposlenika teže podnosi jutarnju smjenu  jer se za nju moraju dići usred noći, u tri ili četiri sata ujutro, drugim riječima upravo onda kad je san najdublji.

Ali zato imaju slobodno poslijepodne kad mogu prileći ili se baviti nečim drugim. Popodnevno-večernja smjena, međutim, ostavlja manje slobodnog vremena na raspolaganju jer zaposlenici tad obično duže ujutro spavaju, ali je organizam bolje i lakše podnosi.

Uz to ide i činjenica da se spava onda kad su drugi budni, a to nikako nije lako. Posljedice se osjećaju i na obiteljski i na društveni život. Čovjek ne vidi svoga supružnika, djecu, ne njeguje veze s prijateljima...

I konačno, dolazi vikend. Noćni radnik koristi ga da se oporavi od zamornog tjedna i da provede nešto vremena s obitelji. Neizbježno je da prekida s već ustaljenim ritmom proteklog tjedna.

Takva dezorganizacija sna izaziva probavne poremećaje. Različiti "dnevni" ritmovi (biološki ritmovi u 24 sata) međusobno su usklađeni: ako se jedan od njih poremeti, i svi drugi to ispaštaju. Događa se da i najmanji poremećaj u lučenju probavnih sokova nepovoljno djeluje na probavu i izbacivanje tjelesnog otpada. Ljudi koji rade u noćnim smjenama često pate od nadutosti. Brže dobivaju čir ili pate od crijevnih poremećaja i zaraza.

 

Žene se teže oporavljaju od muškaraca

 

Djelovanje noćnog rada drukčije je kod svakog pojedinca - neki su "noćni", a drugi "dnevni" tip. A priori, prvima bolje odgovara noćni rad nego drugima. I životna dob je od značaja: što je čovjek duže budan noću to mu je biološki sat manje istančan. I tim treba više vremena da se oporavi od manjka sna.

Osim toga muškarci i žene ne podnose na isti način nedostatak sna. Žene imaju lakši san jer im tjelesna temperatura zbog djelovanja ženskih hormona više varira nego kod muškaraca. Osim toga žene su još uvijek te koje moraju obavljati cijeli niz kućanskih dužnosti i voditi brigu o djeci. Istraživanja su pokazala da se žene više bave djecom, pogotovo ako su mala, kad se vrate s posla u noćnoj smjeni, nego što to čine njihovi muževi.

Usprkos financijskim razlozima - noćni rad je obično bolje plaćen - takav način života ima ozbiljne posljedice na zdravlje. Prije nego se odlučite za rad u smjenama bilo bi dobro da se upoznate sa svim mogućim posljedicama takve odluke.

 

Savjeti o tome kako da se oporavite:

 

DA kratkom odmoru i snu kad god je moguće: Osobe koje rade od 5 do 13 mogu prileći poslije ručka na 15 do 20 minuta. Vodite međutim računa da ne spavate dugo jer time još više remetite biološke ritmove vašeg tijela.

 

DA barem jednom toplom obroku: time uravnotežujete tjelesne temperature tijekom smjene.

 

NE neprestanom grickanju jela: odrecite se čokoladica i grickalica jer remete probavu između obroka i utječu na povišenu tjelesnu težinu.

 

NE sredstvima koja potiču organizam: vodite brigu o tome da ne štetite tijelu pretjeranim ispijanjem kava ili čaja. Ograničite alkohol i duhan jer u početku stimuliraju organizam, ali ga kasnije iscrpljuju i zamaraju.