Mobiteli, prenosivi telefoni
Treba li se čuvati mobitela ili ne?
Mobitele optužuju da izazivaju bolesti – od glavobolja do raka - i loše utječu na zdravlje. Izvjesno je samo jedno: na cesti, uzrok su mnogih saobraćajnih udesa.
Upotreba mobitela izaziva nesanicu i poremećaje pamćenja
Nije istina: Zasad ništa nije dokazano iako je nekoliko proučavanja - provedenih na dragovoljcima koje su svakodnevno satima izlagali mikrovalovima - dalo naznake da utjecaj ipak postoji. Općenito govoreći zabrinutost se rodila zbog toga što smo pobrkali biološki i zdravstveni utjecaj: zna se da telefonsku energiju upijaju koža i mišići te da ta energija uzrokuje zagrijavanje u lubanji. To je i izmjereno: plus 0,1 stupnja C. Drugim riječima manje nego kod fizičke aktivnosti kao što je na primjer jogging. Taj biološki učinak ne znači automatski i utjecaj na zdravlje jer tijelo je stvoreno tako da samo regulira i daleko više tjelesne temperature od spomenute.
Mogu prouzročiti rak
Nije istina: Ni u ovom slučaju nema dokaza da bi upotreba mobitela izazvala pojavu ili razbuktavanje raka mozga. Zabrinutost se rodila iz jednog sudskog procesa u SAD iz 1992. godine: neki čovjek optužio je telefonsku kompaniju za smrt supruge koja je umrla od tumora na mozgu. Proces je izgubio kao i svi koji su slijedili njegov primjer zbog nedostatka znanstvenih dokaza. Smatra se da se rak mozga razvija dugo godina a ponekad i tijekom decenija. Stoga trenutačno ni nema proučavanja koja bi mogla baciti svjetlo na buduće opasnosti. U Francuskoj se priprema veliko istraživanje koje bi trebalo dati nove nalaze i uvide u potencijalne opasnosti. Uspoređivat će se 10 000 zdravih mladih osoba sa 7 000 mladih osoba koje pate od tri tipa raka (raka slušnog živca, žlijezda koje luče slinu i raka mozga). Rezultati će biti dostupni za tri godine. Ako i postoji, opasnost od raka je vrlo mala.
Upotrebljavajte ga s oprezom
Točno: Javna zabrinutost potakla je nešto pozitivno: proizvođači telefonskih uređaja b ili su prisiljeni smanjiti snagu uređaja. Jer, usprkos mlakim razuvjeravanjima od strane znanstvene zajednice, odgovor na pitanje nije poznat. Stoga su i službeno izdate preporuke o korištenju mobitela. Ne razgovarajte dugo, pogotovo ne ako je veza slaba jer tad uređaj pojačava zračenje; opskrbite se slušalicom (jer najveću količinu energije upijaju dva najbliža centimetra kože); ne nosite uređaj na tijelu u blizini osjetljivih organa. Primjećeno je naime da adolescenti imaju običaj spustiti uređaj u džep hlača u blizini spolnih organa, a trudnice u blizinu trbuha -; i na kraju, ne dopuštajte djeci da se mnogo služe mobitelom.
Ne telefonirajte u vožnji
Točno: Telefoniranjem u vožnji pet puta se više izlažete opasnosti od saobraćajne nesreće što je jednako opasnosti vožnje u pijanom stanju. To je zasad jedina doista dokazana opasnost od mobitela. Ni slušalice na ušima ni uređaj koji vam ostavlja slobodne ruke ne pridonosi ništa sigurnosti vožnje: činjenica da vozite jednom rukom nije ta koja ugrožava vašu sigurnost nego to što razgovarate pa je vaša pažnja drugdje a ne na cesti.
Antene-odašiljači predstavljaju opasnost za okolno stanovništvo
Nije istina: U Europi su postavljene stotine tisuća antena koje prenose signal mobitela i omogućavaju komunikaciju na cijelom teritoriju. Kod okolnog stanovništva ovi uređaji izazivaju veliku zabrinutost. Ne mogu im se nikako suprotstaviti. Cijeli niz lokalnih zajednica zabranjuje postavljanje antena na škole, bolnice i stambene zgrade. Zasad se smatra da je problem više okolišni nego zdravstveni jer antene svojom ružnoćom nagrđuju krajolik. Stoga su date smjernice za postavljanje antena; ne smiju biti u blizini zgrada škola, bolnica, jaslica i dječjih vrtića kako ne bi kod lokalnog stanovništva izazivale tjeskobu i zabrinutost. Pa iako je zaključak da uređaji ne utječu nepovoljno na zdravlje, ljudi nisu zadovoljni. Zamislite kako bi bilo vama da živite u blizi odašiljača pa je sve jasno!