Neki su dogadaji toliko bizarni i neob-jasnjivi da se oko njih neizbjezno stvaraju teorije zavjere kako bi se pokusalo objasniti sto se, zaboga, dogodilo. Jedan od takvih dogadaja je masakr u Jonestownu u kojemu je vise od devetsto ljudi, sve clanova kulta koji su zivjeli u komuni u Gvajani, pocinilo samoubojstvo ispijajuci Kool-aid pomijesan s cijanidom. Medu mrtvima je bilo mnogo djece kojima su roditelji dali taj smrtonosni koktel.

Je li moguce da su svi bill toliko zaludeni svojim vodom kulta, velecasnim Jimom Jonesom, da su dragovoljno slusali njego-ve naredbe da pocine samoubojstvo? Hi su neke mnogo mracnije snage tu imale svoje prste?
Prije nego sto pocnemo odgovarati na ta pitanja, pogledajmo cinjenice o onome sto se dogodilo u Jonestownu. U sredistu toga dogadaja stoji tajanstvena licnost Jim Jones. Jones je 1931. godine rodenu Indian!.

Kao dijete je postao clanom pentekostalne crkve. Kad je bio u sred-njim tinejdzerskim godinama, postao je propovjednik, prenoseci svoje poruke na ulice Indianapolisa, crnim i bijelim zajedni-cama. U samom pocetku karijere njegove su temeljne vrijednosti bile osnovane na simpatijama prema slabijim ljudima, bez obzira na rasu.

NUKLEARNI   RAT
Jones je postao propovjednik u Metodistickoj crkvi u zajednici bijelaca i pozvao je crnce da im se pridruze. Do kasnih pedesetih imao je svoju crkvu u Indiana-polisu koju je nazvao Hram naroda (Peop­le's Temple). Vodio je prog ram e za siroma-sne, ukljucujuci kuhinju za beskucnike, a njegova poruka rasne tolerancije postala je popularna kad se pojavio pokret za ljudska prava. Kako je bivao sve kriticniji prema organiziranoj religiji, priblizio se revolucionarnom socijalizmu.
Mogucnost nuklearnoga rata takoder je brinula Jonesa i on je dosao na ideju da svoju kongregaciju preseli u inozemstvo, gdje ce bit! sigurni od nuklearnoga napada. Od 1963. do 1965. putovao je trazeci takvo mjesto, dok su njegovi pomocnici vodili crkvu. Proveo je neko vrijeme na Havajima i u Brazilu, a zatim je, na putu natrag u Sjedinjene Drzave posjetio novu socijalisticku juznoamericku drzavu Gvajanu. Mislio je da ce ondje biti savrseno mjesto za njegovu novu zajednicu.
Takvo bi preseljenje zahtijevalo mnogo novca kojega Jones jos nije imao, pa je
umjesto toga preselio svoju crkvu u Ukiah u Kaliforniji, u mjesto za koje je vjerovao da ce biti donekle sigurni od nuklearnoga napada. Isprva je crkvi lose islo, Jones je postao vrlo paranoican i ovisan o lijekovima na recept. Kad se povezao s mnogo vecom organizacijom, Disciples of Christ, stvari su se promijenile nabolje. Povecao se broj njegovih sljedbenika i on je otvorio nove crkve u San Francisku i Los Angelesu. Sve je vise clanova nje­gove kongregacije dolazilo iz siromasnih crnih geta. Kad se Jones preselio u San Francisco njegovu su crkvu dozivjeli kao pravu snagu koja pokrece dobro, a on je tijekom ranih do srednjih sedamdesetih godina postao utjecajna politicka licnost u gradu.

UTOPIJA   U   DZUNGLI

Jones je 1973. poceo provoditi svoj san o zajednici u dzungli u Gvajani. Nazvao ju je Jonestown, sebi u cast. Kad je 1977. godine njegova crkva, sad vec s tisucama sljedbenika, dosla pod istragu zbog izbjegavanja placanja poreza, odlucio je preseliti sve u Jonestown.
Isprva se samo pedeset clanova Hrama naroda (People's Templea) preseli-lo u Jonestown, ali do kasne 1978. populacijaje porasla na tisucu ljudi. U ranim danima, cinilo se da je to prava utopijska prica. Medurasna zajednica koja zivi u skladu i uzdrzava se poljodjelstvom. No s vremenom su pocele curiti informacije da stvari nisu takvima kakvima se cine.Počele su stizati tvrdnje da u
  Jonestownu ljude drze protiv njihove volje. Lea Ryana, lokalnoga kongresmena, ta je prica zainteresirala. Jos vise kad je u lipnju 1978. godine cuo svjedocenje Debbie Blakey, prebjega iz zajednice, koja je tvrdila  da Jim Jones sa svojim sljedbenicima provodi probe za masovno samoubojstvo. Ryan je odlucio istraziti ovu alarmantnu tvrdnju. Dana 14. studenoga 1978. godi­ne, odletio je u Gvajanu zajedno sa svo­jim osobljem, nekoliko novinara i nekim zabrinutim rodacima. Nakon prvotnog otpora Jonesa i njegovih pomocnika, Ryanu je konacno dopusteno posjetiti ih u petak navecer, 17. studenoga. Jones je osigurao da zajednica odglumi ujedinjenost, ali tijekom posjeta, Ryan i drugi posjetitelji primali su poruke od ljudi u zajednici koji su htjeli otici.
Ryan je rekao Jonesu da neki ljudi zele otici, a ovaj je izgledao zadovoljnim sto to zele. Sljedecega je dana Ryan izveo oko dvadeset prebjega i odvezao ih na obliznje uzletiste Port Kaituma gdje su ih cekala dva mala aviona koja su ih trebala odvesti u glavni grad Gvajane, Georgetown.

KAMERMAN   SNIMIO SVDJE   UBOJSTVO

Dosavsi do uzletista, jedan od navodnih prebje­ga, za kojega se misli da ga je podmetnuo Jones, izvadio je pistolj i ubio dvojicu clanova.
 Zatim su se pojavili kamion i traktor koji su pripadali Hramu i nekoliko je naoruzanih ljudi otvorilo vatru. Ryan je ubijen, zajedno s jos jednim prebjegom i trojicom novinara, ukljucujuci kamermana Roberta Browna, koji je snimio strasne dogadaje prije nego sto je ubijen.
U međfuvremenu, u objektu Jonestown, Jones je poludio zbog odlaska clanova, iako je isprva izgledalo da je mirno primio tu vijest. Sazvao je sastanak i rekao svojim sljedbenicima da je to dezerterstvo oznacilo kraj njihove utopije i da im jedino preostaje da se ubiju. Taj je sastanak snimljen na audiovrpcu i zacudujuce je da se večina
prisutnih slagala s Jonesom. Neki su clanovi  predlozili da se djecu ostavi na zivotu, ali je Jones to odbio. Donesene su bacve otrovanoga bezalkoholnog pica i najprije su otrovali djecu. Maloj je djeci otrov injekcijama ubrizgan u usta. Odrasli su ih gledali kako umiru, a zatim su pobili sebe.
Neki su pokusali pobjeci no docekali su ih oruzani cuvari koji su ih ubili. Mnogi su ubijeni, ali ih je vise od stotinu uspjelo pobjeci u dzunglu. Jim Jones je umro od metka u glavu dok je sjedio na svom stolcu. Pretpostavlja se da je pocinio samoubojstvo. Kad je stigla pomoc izva
na, docekala ih je nezamisliva scena. Devestotrinaest mrtvih tijela lezalo je na zemlji, mnoga uredno rasporedena u redovima.

KONTROLA   UMA   I   CIA

Je li to bila epidemija ludila, klasicna prica nekoga kulta koji se oteo kontroli ill iza ovog pokolja stoji skriveni plan? Nije proslo mnogo vremena kad se pojavila prva teorija zavjere. Prvotni fokus sumnje, kako je cesto slucaj, bila je CIA.

JE LI JONSTOWN
MJESTO TAJNIH EKSPERI MENATA CIA-E?

Jonestown bio tajno mjesto ClA-ina programa kontrole uma koji je otisao predaleko? Ipak, Jonestown je osnovan bas kad je ClA-in zloglasan program kontrole uma MKULTRA sluzbeno prekinut. Je li mozda nezakonito ozivljen u Jonestownu? Prema ovoj teoriji, razlog za masovno samoubojstvo bilo je otkrice Lea Ryana o ClA-inoj upletenosti, a masovno je samoubojstvo odigrano da bi se stvar zataskala.
Ako to zvuci nevjerojatno cinicno, nije nista naspram druge teorije. U toj se teoriji navodi da je Leo Ryan vec bio na ClA-inu popisu za odstrijel zbog njegova
sponzorstva amandmana Hughes-Ryan koji bi, ako prode, zahtijevao da CIA obavijesti Kongres o svojim planiranim tajnim misijama i za njih dobije dozvolu. Prema toj teoriji, stvarna bit dogadaja u Gvajani je ubojstvo Lea Ryana, a maso­vno samoubojstvo namjesteno je kako bi skrenulo pozornost. Kako god sumnjicavo izgledala upletenost ClA-e u tajne aktivnosti, tvrdnja da bi ona ubila vise od 900 ljudi kako bi zataskala ubojstvo jednoga covjeka posve je besmislena.
Trajno povjerenstvo tajnih sluzbi je 1980. godine istrazilo masovno samou­bojstvo u Jonestownu i objavilo da nema dokaza o umijesanosti ClA-e. To, naravno, nije zadovoljilo teoreticare zavjere, a pomagala im je cinjenica da je vlada Sjedinjenih Drzava stalno odbijala pustiti u javnost povjerljive dokumente vezane uz slucaj.
Je li moguce da je CIA doista bila umijesana u ovaj strahoviti dogadaj? Vjerojatno nije, ili barem nije imala glanu ulogu u tome. Snimka posljednjega govora Jonesa i svjedocenja prezivjelih (mnogi i dalje vjeruju da je Jonestown bila prva pozitivna zajednica) ipak govore da se radilo o nekakvom kolektivnom ludilu, a ne o uroti s racionalnom namjerom. Mozda nam je lakse prihvatiti ideju da se masovno samoubojstvo dogodilo s razlogom, a ne kao posljedica poremecena ponasanja i zbog toga se teorije zavjere vezane uz masakr u Jonestownu nastavIjaju gomilati.