Prvi dan ljeta 2024. godine, tzv. ljetni solisticij sjeverne hemisfere, započeo je jučer u 22.15. minuta pa možemo računati da počinje u petak 21. lipnja.  Solisticij je vrijeme kada se Sunce diže i osvjetljava tijekom jedne maksimalne udaljenosti jedne od dvije hemisfere. Prvi dan ljeta ujedno je i najduži dan u godini.

 

 Solsticij je prirodni trenutak kada zemlja napravi jedan krug oko sunca koji traje godinu dana. Imamo 2 solsticija, ljetni i zimski. Ljetni označava prvi dan ljeta a zimski prvi dan zime. 

Ti su dani prirodne pojave koje možemo jasno vidjeti gdje god se nalazimo  tog trenutka na planet Zemlji..

 To su potpuno prirodni događaji koji kada se gledaju sa zemlje označavaju sunčev ciklus i zato ga se oduvijek povezivalo s vatrom. Za ljetni solsticij dan je najduži, a noć najkraća, ali to vrijedi samo za sjevernu polutku Zemlje, dok je na južnoj polutci obratno. Ako bi promatrali sunce vidjeli bi da ono izlazi na istoku i zalazi na zapadu, no svakim danom od ljetnog solsticija sunce sve više izlazi prema jugu i sve više zalazi prema jugu. To znači da je njegov luk sve manji i manji sve do zimskog solsticija, kada se ponovo počne širiti. Kada se sunce nalazi na polovini svog puta ta dan zovemo ekvinocij ili ravnodnevnica jer tog dana dan traje isto koliko i noć.

 Solsticij se još kod nas naziva i suncostaj jer tog dana sunce kao da stane te se nakon tri dana počne gibati u suprotnom smjeru. Taj se fenomen događa zbog toga jer je zemlja malo zakrivljena u odnosu na sunce te kako kruži oko sunca mijenja svoj kut prema suncu. 

Na ljetni vrući solsticij je  sunce visoko na nebu i gleda nas pod pravim kutom, dok je na zimski isto u podne jako nisko na nebu i kut njegovih zraka ne mogu nas dovoljno ugrijati.

Naziv solsticij dolazi od latinske riječi sol - sunce i sistit - stoji, a primjenjuje se zato što, nekoliko dana prije i poslije solsticija, Sunce, promatrajući ga sa Zemlje oko podneva, izgleda kao da stoji mirno na nebu.

Mnoge drevne kulture su slavile ovaj dan kao sveti dan ili početak godine. Ovaj dan se također slavio i kao Dan Vatre. Slavlje Suncu se obilježavalo paljenjem Vatri ( krijesova ).  U nekim krajevima naše lijepe ovaj  prelijepi običaj paljenja krijesova održava se još uvijek.

Drevni narodi su pratili cikluse prirode i živjeli u harmoniji i ravnoteži sa prirodom. Tako su i drevne Maye posebnu pažnju usmjeravale na sinkronizaciju sa ciklusima planete Zemlje, Sunca, Mjeseca / Lune, solarnog sistema i galaksije.

Za Maye Sunce osim što daje život cijeloj kreaciji, utječe na evoluciju svijesti, prenosi informacije. Za drevne Maye ljetni solsticij je bio početak ulaska u novi ciklus plodnosti, kiše i obrađivanja zemlje.

Također na solsticij počinje i novi ciklus povezivanja sa Solarnom svijesti i primanja novih informacija, novih znanja. Maye su praćenje ciklusa prirode također ukodirale u arhitekturu. Piramide, hramovi i ostale građevine sikornizirane su sa ciklusima sunca: solsticija i ekvinocija. Danas sunčeve zrake  šalju na planetu obilje blagodati koje ubrzavaju rast svijeti i buđenje čovječanstva.

Božica Glavač