Kviz o snu

 

Iako zauzima trećinu života o snu se ipak pretjerano ne zanimamo sve dok ne nastupe problemi. A vi, kad ne spavate, što znate o snu?

 

1.      Duboki san odgovara:

a - 3. i 4. fazi lakog sna

b - fazi u kojoj sanjamo

c - fazi tijekom koje je tijelo potpuno nepokretno

 

2.      Kratica REM stoji za:

a -  Rapid Eye Movement

b -  Relapse Even Muscular

c -  Reflexive Electric Motility

 

3.      U jednom ciklusu sna vrijeme sanjanja je:

a -  5 do 10 %

b -  20 do 25 %

c -  30 do 35 %

 

4.      Jednogodišnje dijete spava prosječno:

a -  10 do 12 sati od 24 sata

b -  14 do 16 sati od 24 sata

c -  18 do 20 sati od 24 sata

 

5.      Tijekom sna temperatura tijela je:

a -  snižena  (oko 36 o C)

b -  povišena (oko 38 o C)

c -  ostaje stabilna (oko 37 o C)

 

6.      Spavati 8 sati:

a  -  znači potrošiti 500 kalorija

b -  znači potrošiti 50 kalorija

c -  znači dobiti 80 kalorija

 

7.      Narkolepsija je stanje:

a -  svjesne dremljivosti (pospanosti) u kojem je osoba neosjetljiva na bol (slično stanju narkoze)

b -  neugodne sanjivosti popraćene napadajima grčeva (slično epileptičnom napadaju)

c -  dnevne dremljivosti koja neodoljivo vuče osobu u duži ili kraći san, povezano s katapleksijom (pad mišićnog tonusa)

 

8.      Ptice spavaju:

a -  samo jednim okom

b -  ne sanjaju

c -  sanjaju manje od sisavaca

 

Odgovori:

 

1: a.

Laki san se dijeli u četiri faze, tijekom kojih se produbljuje, zatim se javlja stanje sna koji se zove paradoksalni ili san REM (vrijeme sanjanja),  a sve faze se izmjenjuju tijekom iste noći.

Prva faza lakog sna odgovara uspavljivanju. Predstavlja oko 5 % ukupnog vremena sna. Zove se i dremljivost, drijemež ili pospanost.

Druga faza sna  je čvrsti san (oko 50 %). Te dvije faze čine zajedno lagani san. Zatim dolaze faze 3 i 4:  duboki san (7 - 8 %), i vrlo duboki san (16 %), koji neposredno prethodi paradoksalnom snu. Priroda moždanih valova mijenja se ovisno o tome jesmo li u lakom ili paradoksalnom snu. Moždani valovi mjere se elektroencefalogramom (EEG). Tijekom iste noći smjenjuju se različite faze nekoliko puta; čovjek obično sniva 4 do 5 kompletna ciklusa u noći.

 

2: a.

Tijekom  paradoksalnog sna tijelo nam je skoro potpuno nepokretno. Živčani putevi kojima putuju zapovijedi da se mišići kreću potpuno su blokirani, te nema drugih kretanja osim tih "brzih pokreta očiju" (zbog čega je to jedini način na koji mimikom izražavamo svoje snove, što inače radimo samo ako imamo problema sa snivanjem). I naš mozak je jako zaposlen tijekom tog perioda. Neuroni rade punom parom pa je moždana aktivnost koja se bilježi aparatima tijekom perioda REM snivanja, prije nalik na aktivnost u potpuno budnom stanju nego na san.

 

3: b.

Prema procjenama period paradoksalnog sna iz kojeg izviru naši snovi zauzima 20 do 25 % tipičnog noćnog spavanja. Zadnjom trećinom noći dominira paradoksalni san dok duboki san (faze 3-4) pretežito vlada na početku noći.

 

4: b.

Naravno da dijete ne spava "u komadu" 14 do 16 sati nego u razmacima. Ove brojke daju samo orijentaciju o potrebama za snom. Naime, i među djecom ima onih koji će spavati manje i onih koji će spavati više. Tijekom prve godine života mijenja se raspored budnosti i sna jer dijete uspostavlja svoj vlastiti bioritam.

 

5: a.

Od svih tjelesnih funkcija, tjelesna temperatura se najmanje mijenja u tijeku 24 sata. Usko je povezana s našom spremnošću da reagiramo na poticaj (budnost) pa varira najviše oko jednog stupnja Celzijusa u periodu od 24 sata. Oko 4 ujutro spušta se najniže (ljudi koji rade noću to dobro znaju; teško je održati se budan u sitne sate pred zoru). Isto tako zamijećen je lagani pad temperature u rano poslijepodne (oko 13 h) što mnogima izaziva neodoljivu želju da malo odrijemaju (siesta, fjaka).

 

6:a.

Eh, da. Naše tijelo smatra da je san fizička aktivnost koja zahtijeva potrošnju kalorija, umjerenu ali stvarnu. Više epidemoloških proučavanja pokazalo je da noćni rad potiče čovjeka da više jede (a česti su i poremećaji probave).

 

7: c.

Narkolepsiju je prvi puta opisao 1880. francuski liječnik Jean-Baptiste Edouard Gelineau. U tom stanju dolazi do naglog pada mišićne napetosti pa stoga i do naglog pada pacijenta kao kod naglog napadaja sna. Danas se zna, zahvaljujući elektronskim mjerenjima moždane aktivnosti, da narkoleptici, suprotno drugim ljudima, smjesta padaju u stanje paradoksalnog sna. To stanje je istodobno povezano sa snovima, ali isto tako i mišićnom paralizom (što objašnjava pad). Nedavno otkriće pokazalo je da bi ova bolest mogla imati uzrok u genetici.

 

8: Odgovori  a i c

Većina se istraživača danas slaže da samo toplokrvne životinje doista sanjaju (sisavci i ptice). Što se tiče same dužine sna otkriveno je da su periodi paradoksalnog sna kod ptica vrlo kratki (traju svega nekoliko sekunda) dok su duži u sisavaca (traju do pola sata u čovjeka). Općenitije, čini se da ptice drugačije snivaju jer neke (morski galebovi, na primjer) mogu spavati lebdeći u zraku. Kod drugih vrsta primjećeno je prisustvo tz. "budnog sna", tijekom kojega je ptica djelomično budna, a ipak u snu. Drugim riječima, kod ptica ne dolazi do potpunog pada mišićne napetosti koja je karakteristična za paradoksalni san.