Iz Dnevnika Marka Aurelija

  • Ne uznemiruj se, jer se sve odvija u skladu s Prirodom.
  • Sve se na sličan način događa od pamtivijeka i sve se ciklički ponavlja.
  • Čovjeku se ne može dogoditi ništa što ne bi bilo dio ljudskog usuda.
  • Događanja su u stalnim mijenama, a uzroci u tisućama mogućnosti; gotovo ništa nije stalno.
  • Ništa ne proizlazi iz posvemašnje ništavnosti, kao što nijedna stvar ne prelazi u nepostojanje.
  • Svatko se rodio zbog nečega.
  • Sve teži onome zbog čega je stvoreno.
  • Sve što postoji sjeme je onoga što će od njega postati.
  • Kratak je život svakoga čovjeka.
  • Ne propusti uočiti koliko su ljudske stvari kratkotrajne, koliko neznatne.
  • Sve što vidiš uskoro će propasti, a propast će i oni koji to propadanje vide.
  • Imaj na umu da se sve što se sada događa događalo i prije, a događat će se i nakon nas.
  • Sve je kratkotrajno, i predmet sjećanja i onaj koji se sjeća.
  • Ne smatraj bitnim da li ćeš umrijeti za nekoliko godina ili sutra.
  • Kakva je razlika između života koji traje tri dana ili tri stotine godina?
  • Ne živi tako kao da bi imao živjeti još deset tisuća godina.
  • Dok živiš, koliko ti je dano, budi čovjekom dobra.
  • Uvijek imaš mogućnost sretnog življenja ako kreneš putem dobra, ako htjedneš misliti i činiti dobro.
  • Osjeti kako u sebi imaš nešto plemenitije i božansko, od onoga što budi strast i vlada tobom kao lutkom.
  • Što ne pristoji, ne čini; što nije istina, ne govori.
  • Životna sreća ovisi o nevelikom broju uvjeta.
  • Nije stvar u tome da se raspravlja kakav treba biti dobar čovjek; treba takvim biti.
  • Nikome ne daj povoda da o tebi kaže kako si dvoličan ili nisi dobar.
  • Nitko nije tako sretan da pored njegove samrtne postelje ne stane nekoliko ljudi što se raduju njegovoj sudbini.
  • Što nije štetno za zajednicu nije ni za pojedinca.
  • Jednog raduje jedno, drugog drugo.
  • Ni u što se ne upuštaj bez razbora.
  • Većina je onoga što govorimo i činimo nepotrebno; bez svega toga imali bismo više vremena i manje nemira.
  • Ako nam je zajednička sposobnost mišljenja, zajednički nam je i razum kojim smo razboriti kao stvorenja.
  • Štetu sebi nanosi onaj tko ustraje u greškama i neznanju.
  • Ako me netko može uvjeriti da ne mislim ispravno i postupam krivo, rado ću promijeniti što je pogrešno i biti mu zahvalan.
  • Ima li onoga koji nikada ne mijenja svoje mišljenje?
  • Zajednički nam je razum koji kazuje što nam valja činiti, a što ne.
  • Nijednu izvanjsku stvar, kao što je pohvala mnoštva, bogatstvo, vlast, uživanje naslade, nije ispravno suprotstavljati razumskom i zajedničkom dobru.
  • Najbolji je način obrane od onih koji ti žele zlo da njima ne nalikuješ.
  • Grijeh drugoga valja ostaviti s njim.
  • Malo je i neznatno ono što čovjek proživljava.
  • Mali je kutak zemlje na kojemu čovjek živi.
  • Cijela zemlja nije ništa drugo doli obična točka u prostranstvu.
  • Govoriti u senatu ili obraćati se bilo kojem čovjeku treba jednostavno i ne suviše kićeno.
  • Valja tako sve činiti i govoriti i misliti kao da se već valja povući iz života.
  • Koliko je ljudi, koji su se borili i uzajamno sumnjičili, mrzili, umrlo i raspalo se u prah?
  • Koliko je beskrajno vrijeme prije i poslije našeg života!
  • Ne budi čovjek velikih riječi i ne radi mnogo stvari odjednom.
  • Budi neovisan o miru kojeg bi ti mogli pružiti drugi.
  • Nigdje ne može čovjek pronaći takvoga skloništa kao u vlastitoj duši.
  • Tko teži nasladama neće se suspregnuti od činjenja nepravdi.
  • Greška počinjena iz naslade zaslužuje kaznu više negoli greška počinjena iz bola.
  • Zlo često čini, ne samo onaj tko nešto čini, već i onaj tko ne čini ništa.
  • Zlo i dobro nisu u nedjelovanju, već u djelovanju čovjeka kao razumnog i civiliziranog bića.
  • Ako možeš, poučavajući mijenjaj što je pogrešno u drugih.
  • Život je borba i nalik privremenoj postaji na putovanju.
  • Hipokrat, koji je izliječio mnogo bolesnih ljudi, na kraju je i sam obolio i umro.
  • Uspeo si se na brod, zaplovio, završio put. Izađi.
  • Smrt nije ništa drugo doli svrsishodno djelo prirode.
  • Smrt je, kao i rođenje, misterij prirode.
  • Kao što je rođenje povezivanje elemenata, tako je i smrt njihovo rastavljanje u ono što je bilo prethodno.