Dubrovacka rastika I kineski kupus ili prica o tome kako je Marko Polo Hrvat

　

　

Bijase se dogodilo da se ja ozenim Bozenkom Susilo jer imadoh jednu lijepu biblioteku u Zagrebu koja bijase mojom prirucnom bibliotekom. Ali se isto dogodi da se sa vremenom ta biblioteka raspe na sve strane pa kod moje sestre ostadose samo jos nekoji primjeci rijetke knjige. I tako se ja ozenim gospodom Susilo a ona mi za uzvrat dobavi ostatak bibiloteke u Adelaide. Na taj nacin spasise se nekoje knjige, sveukupno negdje oko 250 primjeraka sto cinise negdje oko 10 do 15 posto cijele zbirke. Ali kako pocesto nasi ljudi misle u smislu jednostavne I neposredne koristi to je I ta gospoda Susilo smatrala da bi mozda bilo dobro da investira u mene kako bi joj se to na neki nacin visestruko vratilo jer je toboze Australija zahvalna za to. Tako se gospoda Susilo zaljubi u mene. I velim ja njoj jedared: "Hajde draga Bozenka, ja volim dubrovacku zelenu minjestru pa mi dobavi sjemenje dubrovacke rastike pa cemo ga posaditi negdje u mome vrtu pa cemo imati zelene minjestre." I ona rekne odmah: "Hocu". "Ali, velim ja njoj, pripazi na to sjemenje jer su vlasti ovdje stroge pa nije sa njima lako izaci na kraj ukoliko se radi o tudem sjemenju jer Britanci ne vole da im se donosi ovdje ista sto bi bilo druge vrste od prirodne australijske flore." I ona me poslusa pa jednu vrecicu sjemenja dubrovacke rastike stavi sasvim na dno jednog njenog velikog kofera pa tako na putu od Hrvatske do Adelaidea bude sigurno sakrivena i ta rastika dode do mene. I ja sam cekao mozda I jedno mjesec dana pa kada malo ohladi posadim ja tu dubrovacku rastiku u nekoje moje kucne zemljane posude. I ja sam cekao neko vrijeme, niknu mladice, pa sam onda to zaljevao ali nikako da sjemenje dode do rasta. I na koncu skoro odustah, a ono rastike sto je I niklo presahne. I ja se nakon nekog vremena sjetim moje bivse zene Alice Rex pa je nazovem telefonom pa joj velim: "Evo Alice ima jednu sortu jako finog dubrovackog kupusa. Bi li mogla ti sjemenje toga kupusa posaditi na jesen u svom vrtu.?" A ona veli: "Mogu". Pa ja sjutradan zovnem moga Ezru, on dode kod mene a ja mu velim: "Evo sine imam sjeme jednog dubrovackog kupusa pa ga daj mami I neka ga posadi pa cemo imati na jesen dubrovacke zelene minjestre ako nista drugo." I on dadne to sjeme svojoj mami, ona ga na jesen posadi i za nekoje kratko vrijeme nikne taj kupus na sred njenog backyarda. "Evo Zlatane ja sam uzgojila onaj tvoj kupus." "Pa kakav je?" zapitam je ja a ona na to: "Pa mogu ti reci da je jako fini, veliki." A ja joj onda rekoh: "Bas lijepo pa cu ovijeh dana navratiti do tebe pa cemo imati zelene minjestre." Medutim se nekako dogodi da ja bas tijeh dana imadoh neku zelju za nekim domacim jelom od neka slatka kupusa pa ja navratim u jedan fruit and veg da razvidim kupus. I gledam ja taj kupus a ono raznijeh sorti a medu njima I neke kineske sorte. I vidim ja jednu kinesku vrstu svijetlozelene boje neobicno mekanog kupusa ali je citava morfologija toga kupusa bila jako slicna mojoj rastiki. Jer u oba slucaja rijec je o dugoj stapci na kojoj se razvija karakteristican oblik kupusnog lista. I ja se zamislim pa sam mislio nekoje vrijeme pa se opet javim mojoj bivsoj zeni: "Hajde Alice reci mi tako ti Boga kakav je taj moj dubrovacki kupus?" A ona veli: "Pa veliki je samo su ga neke bube napale pa ga cijelog izgrizle a sa donje strane lista ima nekih cudnih bijelih crvi…" "Ma ne pitam te to draga Alice, nego koje li je boje?" A ona na to: "Pa tamnozelene". A onda ja opet: "Pa ako bi ga ti mogla usporediti sa nekojim kineskim kupusom bi li mozda nasla neke slicnosti?" "Pa bih, veli ona, ima jedan svijetlozeleni mekani kineski kupus I mislim da je njemu slicna ta tvoja rastika." A ja joj onda velim:"Pa vidis , to sto je tako velik I sto je tamnozelene boje to je mozda iz evolutivnih razloga jer se I meni cini da je rijec o istoj vrsti ali je tamo kod nas u Dubrovniku faktor sredine I podneblja drugaciji pa se taj kupus drugacije I razvijao tijekom stoljeca jer mi u biologiji I botanici moramo racunati mozda ponajvise I na te faktore okolisa a ne samo genetike." A ona mi na to veli:"Pravo kazes Zlatane I ja isto tako mislim." I meni pravo bi drago da naidoh na istomisljenika. "Ali, nastavim ja, imade I jos jedan momenat jako znacajan a taj je da je poznato da su Hrvati tamo negdje od 11 stoljeca nadalje kao I u slucaju Marka Pola dospjeli I do Kine pa mi se sve cini da je I taj Marko Polo dospio do Kine kako I zapisuje u svojim putopisima ali nije samo Venecijanskom duzdu pokazao papirnati novac pa je tako kulturna Europa prvi put upoznala svoju monetu nego je I Hrvatima donio kupus pa ja danas jedem zelenu minjestru sa prsutom. Dunque, cini se da nam je Marco Polo Hrvatom I da ta njegova kuca u Korculi doista jeste njegova rodna kuca pa mi se cini da su mnogi bili u zabludi kada su govorili I pisali da je Marco Polo roden u Veneciji 1254. Isto tako kako kazu ti ljudi -citava Azija od Bagdada nadalje prema Istoku bijase za Evropljane dugo doba Terra incognita mada su nam Romani I Grci uvezli iz tijeh zemalja velike kolicine svile, zacina, rize, parfema medutim je Polo uvezo kako vidis I kupus pa Hrvati danas jedu zelenu minjestru sa prsutom a ne znaju da je rastika kineska." I Alica se nasmije pa ce nekako ovako: "A I ti Zlatane svacim se bavis I o svacemu fantaziras a nisam li ti lijepo govorila da se primis kakva korisna posla pa da bude neke vajde od tebe." "Jest draga moja Alice, tu sei una volta di troppo corretto ali sam I ja jer sam ti od ranog vremena stalno govorio da zapravo ne znas gdje zivis." I ona spusti slusalicu telefona ljuta na mene jer I ovoga puta rekoh istinu.

 

 

 

 

 

Uporedivanje Dubrovacke rastike sa kineskim varijetetima!

　

　

Uporedivanje dubrovacke rastike sa kineskim varijetetima pokazalo je da je rijec o jednoj te istoj vrti kupusa samo sto pretpostavljaju dva razlicita lokaliteta. Naime nakon iscrpnih uporednih istrazivanja uspostavio sam da je moguce dubrovacku rastiku vjerno uporediti sa jednom vrstom onoga sto Kinezi ovdje zovu brokly koja je takoder jedna specificna vrsta kupusa.Tako su ta moja istrazivanja pokazala da je u pogledu morfologije oba ova varijeteta moguce usporediti na nacin da je rijec o posve istoj vrsti neobicne slicnosti samo sto za dubrovacku rastiku vrijedi evolutivni razvoj na specificnom lokalitetu Dubrovnika od mozda kojih 8 stoljeca. Naime za pretpostaviti je da je Marko Polo prvi donio sjemenke ove kineske vrste kupusa u dubrovacke krajeve sredinom 13 stoljeca s obzirom na cinjenicu da je bio prvi istrazivac Kine I Dalekog istoka iz Europe koji je obisao ove krajeve. Isto tako u pogledu boje rijec je o gotovo istoj nijansi zelene boje kod kupusnog lista koji se karakteristicnim oblikom pravilno oblikuje uz dugu profinjenu stapku. A to onda postavlja dodatna pitanja I dodatna objasnjenja o porijeklu Marka Pola s obzirom da Talijanska I Hrvatska strana imaju vec jako dugo sporova u tome. Tako su moja istrazivanja dodatno pokazala da je Marko Polo mozda roden u Dubrovniku ili mozda u njegovoj okolici s obzirom da je dubrovacka rastika iz toga kraja, ali da je takoder vrlo vjerojatno talijanskog porijekla s obirom na talijansko porijeklo njegova prezimena jer je istina da Hrvati nemaju takva prezimena. Do sada je hrvatska strana drzala da je Marko Polo roden u Korculi sto je mozda jednim dijelom moguce s obzirom da I taj kraj gravitira Dubrovniku I Dubrovackoj Republici gdje je otok Korcula bio njenom sastavinom.Isto tako ova uporedna istrazivanja postavljaju I neka cisto bioloska pitanja a to su pitanja adaptacije I razvoja jedne bioloske vrste koji su iskljucivo bili vezani za drugaciji okolis nego sto je to bio slucaj dok je ova biljka bila kineska vrsta dakle pitanje determimacija okoline I klime na bioloske vrste pa je moj primjer to vjerno pokazao kao tocno I da je kod dubrovacke rastike razvoj od otprilike 8 stoljeca doveo do toga da se varijetet razvija u karakteristicnom pravcu tako da je danas kupusni list gotovo dva puta veci I takoder deblji nego sto je slucaj sa originalnim primjercima.

　

zlatan gavrilovic kovac